BiH u ʽsivoj zoniʼ sa Sjevernom Korejom i Jemenom

Piše: Nađa Diklić

Bosna i Hercegovina, odlukom Vijeća Evrope i Svjetske organizacije za sprečavanje pranja novca i finansiranja borbe protiv terorizma, smještena je među države čiji pravni sistem i rascjepkanost (u slučaju Bosne i Hercegovine – dva entiteta i jedan distrikt) više ne mogu nositi s borbom protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Ovo je mišljenje ljudi koji predvode Moneyval i FATF, a nimalo laskavo je da je Bosna i Hercegovina u istoj kategoriji država kao što su Sjeverna Koreja i Jemen.

Glavni problem Bosne i Hercegovine je što nema identične zakone na državnom nivou, nijednu adresu s kojom bi pregovarali.

Ova odluka ipak neće imati direktne posljedice po obične Bosance i Hercegovce, kojima na račune svake godine iz dijaspore stiže blizu 2,5 milijardi eura.

Teško vratiti izgubljeno povjerenje

“Odluka nema restriktivni karakter, i to je dobro po Bosance i Hercegovce. Ali, sramota je da smo u skupini država kao što su Jemen ili Sjeverna Koreja. Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju biti svjesne da su preuzele akcioni plan od Moneyvala i da su ga trebale početi ispunjavati još 2009. godine, kada su se na njega obavezale. No, oni su samo obećavali i odlagali rokove, a da ništa nisu uradili. I, naravno, kako nije bilo nikakvih rezultata šest godina, kad smo formirali ovaj saziv Vijeća ministara, nakon pet dana stavili su nas na ‘crnu listu'”, pojašnjava nam Dragan Mektić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Problem je, dodaje sagovornik, počeo još tada.

“Trebali smo hitno izmijeniti Krivični zakon Bosne i Hercegovine, da se zna šta je nadležnost države, šta entiteta, šta Brčko distrikta Brčko, ili bismo ostali na ‘crnoj listi’. [Entitet] Federacija Bosne i Hercegovine i Brčko distrikt su pristali, ali ja sam imao problema da to objasnim [Draganu] Lukaču i [Antonu] Kasipoviću [ministri policije i pravosuđa bh. entiteta Republika Srpska]. Tvrdili su da je to prenos nadležnosti… I to sam ja uradio na svoju odgovornost i izmijenio sporni član 209. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Odmah su me optužili da sam prenio nadležnosti i da sam izdajnik. Eno, vidim sada se Željka Cvijanović, premjerka RS-a, u pismu namjere fali kako je ona to uradila”, ističe Mektić.

No jednom izgubljeno povjerenje kod Vijeća Evrope i FATF-a nemoguće je vratiti.

“Preuzeli smo tada novi akcioni plan, raspodijelili dužnosti i svi radimo svoj posao i ne kasnimo. Međutim, sada su oni okrenuli ploču. Ostajemo na ‘sivoj listi’ dok ne odradimo sav posao, a nakon toga će nas skinuti [sa ‘sive liste’]. Bitno nam je da nema klauzule o represivnim mjerama, da neće ispaštati obični građani i da će firme iz Bosne i Hercegovine koje trguju sa Evropskom unijom ili sa drugim državama moći da nastave normalno da posluju kao i do sada”, rekao je ministar Mektić.

Poruka Evropske unije

Domagoj Margetić, bivši savjetnik Evropske komisije za pranje novca i novinar istraživač iz Zagreba, vjeruje da se sada mogu desiti tri stvari, odnosno pokretanje tri mehanizma koje Evropska unija ima na raspolaganju.

“Vijeće Europe i FATF mogu promatrati prijev novca u Bosnu i Hercegovinu, koje je između dvije i dvije i pol milijarde eura na godinu, koji dobivaju vaši građani iz dijaspore, kao ‘globalni problem’, jer je to ogromna suma novca koja stiže u Bosnu i Hercegovinu. Tada bi se moglo desiti da netko tko dobija od obitelji iz inostranstva 200 eura mjesečno ima problem. Druga stvar je da se mogu preispitivati tokovi novca istaknutih političih i javnih ličnosti, ali ovo se još nikada nije dogodilo. I, na kraju, treće, pratiti poslovanje poduzeća iz Bosne i Hercegovine, priljev novca, odljev, da bi se spriječila siva ekonomija ili pranje novca, odnosno financiranje terorizma. Nadam se samo da se ništa od ovoga neće odraziti na obične građane Bosne i Hercegovine, od kojih neki i žive od pomoći obitelji iz inozemstva”, smatra Margetić.

Bosanci i Hercegovci neće trpjeti zbog propusta vlasti, ali Evropska unija, pa na kraju i svjetska ekonomija, jasno je stavila do znanja državi Bosni i Hercegovini – promijenite pravne okvire da biste spriječili štetu koju sami sebi nanosite.

Izvor: Al Jazeera