Oglasi

BiH u očekivanju katastrofa: Sve je na papiru za 'bolja vremena'

Klimatske promjene koje se već osjećaju imat će posljedice na sve sfere društva, a implementacija definiranih mjera čeka realizaciju.
BjelašnicaSve je veći negativan uticaj klimatskih promjena na privredu BiH, a na udaru je i turizam, pogotovo zimski zbog smanjene količine snježnog pokrivačaAnadolija - Arhiva

U skladu s aktualnim manifestacijama klimatskih promjena koje se već osjećaju na jugoistoku Europe, Bosna i Hercegovina dijeli tmurna i zabrinjavajuća buduća predviđanja s ostalim zemljama regije i svijeta - na koja je upozoreno i s Glavne skupštine UN-a te u 'apokaliptičnom' tonunedavnog izvješća Međuvladnog panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) - a prema mišljenju nekih stručnjaka, jednako tako dijeli i razinu nespremnosti na ono što se tek očekuje.

Klimatske promjene u BiH, kažu stručnjaci, imat će posljedice na sve sfere društva i gotovo sve gospodarske grane, a klimatske varijacije već izravno pogađaju zemlju.

Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda ističe da se u BiH posljednjih 15-ak godina bilježe i temperaturni i padalinski rekord za rekordom.

Rekord za rekordom

U posljednjih 130 godina, koliko postoje meteorološka mjerenja u BiH, od 2001. do 2019. godine bilježi se najmanje jedan rekord mjesečno.

Posljedice sve vidljivije

Klimatske normale u BiH, ističe Krajinović, mijenjaju se sa sve vidljivijim posljedicama. Poljoprivreda je, kaže, posebno pogođena.

"Sve učestalije suše, ali i poplave, uslovile su velike štete u sektoru poljoprivrede, od kojih se teško i dugo oporavljaju poljoprivrednici. Produženje vegetacionog perioda usljed povećanja zimskih i rano proljetnih temperatura dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti i štetočina. Uzročnici biljnih bolesti, štetočine i korovi su jako važan segment na koji buduće klimatske promjene imaju uticaj".

Promjena klime zahtijevat će promjene u tehnologiji, kao što je navodnjavanje, a trenutačno se, navodi, navodnjava manje od jedan posto poljoprivrednog zemljišta. Sve to povećat će učestalost pojavljivanja bakterija čije tretiranje može povećati troškove proizvodnje, a čime se djeluje na energetsku učinkovitost i emisiju staleničkih plinova. Vidljiv je utjecaj na bioraznolikost, smanjenje staništa, a time i ugrožavanje biljnih vrsta i zajednica. Posebno je izložen bosanskohercegovački krš.

"Geomorfološki sklop terena BiH vrlo je komleksan i interesantan, a reljef kao glavni modifikator klime sa biljnim pokrovom determiniše mikroklimatske uslove svakog polja, doline rijeke ili kotline. Ako ništa ne poduzmemo da zadržimo i unaprijedimo biosferu našeg prostora, prije svega šume i livade, samo ćemo dodati ulje na vatru. Barem ovdje imamo šansu da nešto uradimo".

Prošle godine, navodi, nadmašene su vrijednosti maksimalnih temperatura, s posebno toplim travnjem, sve su češći rekordi po broju toplih i vrućih dana, ali i rekordi ekstremnih pojava druge vrste, kao što je onaj s danima u kojima je padala tuča u Sarajevu - bilo ih je čak devet.

"Na isti način možemo komentarisat i ostale meteorološke parametre i pojave, pa tako i rekorde ekstremno niskih temperatura koji se također sve češće registruju i na taj način svi vidimo i osjetimo klimatske varijacije. Kada govorimo o klimatskim promjenama, treba naglasiti da je srednja temperatura u porastu u posljednjih trideset godina u odnosu na referentni period 1961.-1990. godine za 0,4 do 1,0 ᵒC na godišnjem nivou. Padavine stagniraju ili imaju neznatan porast na godišnjem nivou, ali po sezonama promjena količine padavina ide i do 20 posto, bilo da je riječ o smanjenju tokom proljeća i ljeta, ili povećanju tokom jeseni i zime. Slična situacija je i sa temperaturama na sezonskom nivou, izraženije su promjene te dostižu vrijednost i od 1,2 ᵒC", navodi Krajinović.

'Šta čekamo?'

Toplinski valovi, suše, intenzivne oborine, olujni vjetrovi... U posljednjih desetak godina BiH je suočena s nekoliko izuzetnih ekstremnih epizoda koje su izazvale goleme štete, pa i ljudske žrtve. Najznačajniji su bili suša 2012. i poplave 2014. godine.

"Ako analiziramo jedan aspekt privrede, naprimjer turizam, klimatske promjene imaju sve veći negativan uticaj na razvoj ove grane privrede. Najveći negativan efekat ispoljava se na zimski turizam, uslovljen smanjenom količinom snijega i snježnog pokrivača. Dosadašnja istraživanja pokazuju da će klimatske promjene, praćene smanjenom količinom snježnih padavina, smanjenom dužinom trajanja snježnog pokrivača, povećanjem prosječnih, a naročito dnevnih zimskih temperatura, sve više biti otežavajući faktor za normlano odvijanje turističkog prometa i usluga u zimskim turističkim centrima".

Nužno je, navodi, ugledati se na na razvijene zemlje - primjerice, Norveška, kako jedna od najšumovitijih zemalja, ističe, zabranila je sjeću.

"Pa šta mi čekamo, barem smanjimo trenutnu devastaciju šumskog pokrova i počnimo saditi nove šume".

Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja, kaže, usvojena je u listopadu 2013. Takvih i sličnih mjera ima mnogo, sve su nepohodne za bolje sutra, no upozorava da je dosta priče, pisanja dokumenata, strategija, sporazuma i protokola - krajnje je vrijeme da se usvojeno realizira.

Krajinović: Sve stoji i čeka 'bolja vremena'

"BiH odlično stoji kada su u pitanju dokumenti i strategije, ali implementacija ide sporo ili u popunosti izostaje. Stručnjaci su rekli svoje kroz izvještaje i strategije. Dati su scenariji buduće promjene koja nas očekuje, predložene i usvojene mjere ublažavanja, sve to stoji na papiru i čeka neka 'bolja' vremena", zaključuje Krajinović.

Anes Podić iz Udruženja "Eko akcija" ozbiljnost situacije opisuje podacima poput onog da će, naraste li globalna temperatura na Zemlji za dva stupnja do 2050., klima u Sarajevu biti slična onoj u Dallasu - viša za 2,7 stupnjeva.

Niko nije imun

Prostor BiH, napominje Krajinović, značajno je izložen. Prema scenarijima, pogotovo onima koji ne predviđaju provođenje adekvatnih mjera ubalažavanja, do kraja stoljeća moguća promjena srednje godišnje temperature može dosegnuti od 2,4 do četiri stupnja više, a negativne anomalije od više desetaka posto moguće su i što se padalina tiče.

"Kada uporedim promjene koje su evidentne u posljednjih 30 godina i sagledam posljedice kojih smo svi svjedoci, zamislite posljedice kada se ostvari najgori scenarij, koji predviđa porast temeprature veći četiri puta u odnosu na trenutno evidentiran porast i koji drastično mijenja padavinski režim".

Već se javljaju problemi u sektorima poljoprivrede, vodoprivrede, zdravstva, šumarstva i turizma te upravljanju vodnim resursima i zaštićenim područjima.

"Na negativan uticaj klimatskih promjena koje se manifestuju pojavom učestalijih i intenzivnijih meteoroloških nepogoda niko nije imun, odnosno treba se pozabaviti svim sociološkim pitanjima i pitanjima koji se tiču percepcije ovih promjena našeg društva. O ovom problemu jako se malo priča, ali ni jedna promjena, pa ni promjena klime, neće proći bez negativne reakcije ljudi kada je u pitanju percepcija sve češćih nepogoda".

Prema toj studiji, godišnja količina oborina past će za blizu sedam posto, maksimalna temperatura najtoplijeg mjeseca će porasti za sedam, a minimalna temperatura najhladnijeg u Sarajevu za četiri stupnja.

Posljedice na jugu Europe će, kaže, uzrokovati znatno smanjenje ekonomske aktivnosti nego na ostatku kontinenta, povećat će se regionalne razlike i krenuti migracije.

"Pogoršanje klimatskih uslova u mnogim dijelovima svijeta vodit će porastu migracija uzrokovanih klimatskim promjenama, na šta BiH nema nikakvog odgovora. U takvom scenariju, BiH će postati i destinacija za migrante, a ne kao do sada, tranzitna zemlja. To nije nužno problem, ali zahtijeva pripremu cijelog društva i snažnu podršku države, a već sad se pokazuje da država nije spremna ni na ovaj protok migranata", navodi Podić.

Podić: Viškovi novca i zaduženja za autoputeve

U kojoj je mjeri je država nepripremljena na klimatske promjene, navodi, najbolje se vidjelo na primjeru poplava 2014. kada se, kaže, pokazalo da je državni aparat nesposoban pomoći stanovništvu u takvim situacijama.

Unatoč znatnom novcu uloženomu te svrhe, sposobnost umanjenja posljedica ekstremnih klimatskih događaja je, ističe, vrlo ograničena.

BiH u ukupnoj emisiji CO2, navodi, sudjeluje sa svega 0,075 posto, a mogućnosti zemlje u kojoj energetski sektor sudjeluje s blizu60 posto u ukupnoj emisiji CO, dok se blizu 65 posto električne energije u BiH proizvodi u termoelektranama na ugljen da dramatično promijeni način proizvodnje električne energije i značajnije smanji emisije CO2 su male. 

"Puna tranzicija na obnovljive izvore energije zahtijevala bi ogroman novac kojeg BiH nema. Sve viškove novca, uz kreditna zaduženja za cijelu sljedeću generaciju, BiH troši na izgradnju skupih autoputeva, za koje smo presiromašni da ih imamo i održavamo".

Zaštita prirode, eksploatacija, kompanije i elite

Trenutačno stanje, navodi, podržavaju domaće političke elite, EU administracija i međunarodne banke, a zaštita prirode se, kaže, sustavno onemogućava kako bi se kompanijama, povezanim s političkim elitama, omogućila daljnja eksploatacija.

"Svega dva posto teritorije BiH se nalazi pod nekim oblikom zaštite. I po tome smo ne samo na dnu regiona i Evrope, već jedna od najgorih zemalja svijeta".

U BiH i ostatku Balkana, navodi, klimatske promjene su iskorištene kao izgovor za gradnju stotina malih hidroelektrana, pri čemu se uništavaju rijeke i staništa biljnih i životinjskih vrsta te nestaju čitave zajednice.

"Da klimatske promjene postoje, državne strukture se prisjete tek onda kada od UN-ovih agencija dobiju novce za izradu državnih izvještaja, koje je BiH kao potpisnik konvencija o klimatskim promjenama obavezna da uradi, ili za projekte koji planetu neće nikada spasiti, no zgodno služe za pranje obraza međunarodne i domaće klimatske birokratije, poput projekata utopljavanja zgrada", zaključuje Podić.

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kažu kako su utjecaji klimatskih promjena opisani u nacionalnim izvješćima.

Trenutačno je u izradi četvrti, te strategija prilagođavanja na klimatske promjene niskokarbonskog razvoja.

Prijetnje prirodi, privredi i zdravlju

U ministarstvu navode da rezultati scenarija za periode 2001-2030 i 2071-2100. ukazuju na trend povećanja temperature do 2030. do jedan stupanju cijeloj BiH s rapidnim porastima u ljetnom periodu, uz nejednake promjene količine padalina, s time da bi u razdoblju 2071-2100. to moglo značiti i 50 posto manje oborina.

"Prema svim pokazateljima, najranjiviji sektori na klimatske promjene u BiH su poljoprivreda, vodni resursi, zdravlje ljudi, šumarstvo, biodiverzitet i osjetljivi ekosistemi. U tom smislu obavljene su analize dugoročnih klimatskih promjena u ovim sektorima, koje su kazale da npr. u sektoru poljoprivrede, uticaj klimatskih promjena uključuje smanjenje prinosa kao posljedicu smanjenih količina padavina i povećane stope isparavanja, potencijalno smanjenje produktivnosti domaćih životinja, učestaliju pojavu poljoprivrednih štetočina i oboljenja usjeva, te povećanu nesigurnost hrane/namirnica".

Sektoru vodoprivrede prijete češće suše, pad vodostaja ljeti, češće poplave, a zdravlju povećana učestalost i ozbiljnost epidemija i pandemija tijekom toplijih zima, smrtnost povezana s toplinskim udarima, širenje tigrastog komarca i povećanje oboljenja koje prenose krpelji.

Poljoprivreda i šumarstvo dvije su najvažnije gospodarske grane koje u BDP-u sudjeluju sa 12 posto, zapošljavaju 20 posto radne snage, a u budućnosti će ih ugožavati smanjenje padalina do 50 posto, što će utjecati i na hidroenergiju. Bez adekvatnih mjera prilagodbe, ističu, moguće je da potrebe za energijom neće biti zadovoljene.

Tu je i povećana učestalost i intenzitet šumskih požara, uz veći broj štetoćina i mortalitet stabala većih razmjera, sve uz rizik gubitka staništa i istrebljenja vrsta zbog promjena koje utječu na ekosustave.

Problem prilagođavanja i finansija

Analiza za razdoblje 1981-2010 u odnosu na bazni period 1961-1990 pokazuje povećanje temperature na godišnjoj razini od 0,4 do 0,8 te u vegetacijskom periodu i do jedan stupanj.

Klimatska varijabilnost je, navode, posljednjih desetljeća primijećena tijekom svih godišnjih doba i na cijelom teritoriju - od ekstremnih suša i toplinskih valova do ekstremnih poplava, hladnoća i vjetra.

A aktivnosti kojima se utječe na saniranje posljedica nepogoda, ističu, elementi su koji dramatično utiču kako na proračun tako i sva druga socijalna, ekonomska, zdravstvena i ekološka kretanja.

Poseban problem je sposobnost prilagođavanja, pogotovo s obzirom na zahtjeve za velikim promjenama u financijskom, organizacijskom i području ljudskih resursa.

"Ne postoje finansijska sredstva za zdravstvene mjere prilagođavanja, pa tako otežan pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ruralnim područjima otežava tretman pacijenata sa hroničnim i infektivnim oboljenjima na koja mogu utjecati klimatske promjene. Za svaki sektor su predložene mjere prilagođavanja koje su identifikovane na osnovu stručnog konsenzusa, konsultacija sa zainteresiranim stranama i analize relevantnih istraživanja".

Kako navode, definirano je sedam sektora koji su posebno pogođeni - poljoprivreda, bioraznolikost i osjetljivi ekosustavi, energija, šumarstvo, zdravlje ljudi, turizam te vodni resursi.

Ministarstvo: Postižemo odgovarajuće rezultate

Propisane su i akcije te dani prijedlozi i projekti, a te bi se mjere uglavnom odnosile na upravljanje, financijska sredstva, ljudske kapacitete i rodnu ravnopravnost, ključne potrebe istraživanja, interakciju između znanosti i politika te mjere podizanja svijesti i prijenosa znanja, kao i druge akcije poput inovativnog djelovanja i upotrebe resursa obnovljivih izvora energije.

U fokusu su, kažu, kao prioritetni sektori za strategiju niskokarbonskog razvoja proizvodnja električne energije, energetska efikasnost u zgradarstvu, sustav daljinskog grijanja te promet.

Aktivnosti se, kažu, provode kroz proces koordinacije i niza oblika suradnje unutar BiH.

"U skladu sa tim, BiH postiže odgovarajuće rezultate kako na planu energetske efikasnosti u zgradarstvu, gdje su promjene vidljive i jasne, preko zabrane uvoza odgovarajućih kategorija automobila, do povremenih akcija jačanja svijesti javnosti u pogledu povećanja kapaciteta u ovoj borbi", zaključuju u ministarstvu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.