Oglasi

BiH: Pet neradnih dana za vjerske praznike

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika.
Vijeće ministara utvrdilo je i Prijedlog ugovora između BiH i Islamske zajedniceAnadolija

Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u Bosni i Hercegovini utvrđeno je na sjednici Vijeća ministara BiH kojim je određen podjednak broj neradnih dana tokom godine za obilježavanje vjerskih praznika za muslimane, pravoslavce, katolike, Jevreje i pripadnike svih ostalih vjera u Bosni i Hercegovini.

Prihvaćena je sugestija ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, tako da će Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt BiH svoje zakone o praznicima uskladiti s ovim zakonom, a prema svojim potrebama i specifičnostima, mogu utvrditi i druge datume kao neradne dane u entitetu, odnosno Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, javlja agencija Anadolija.

Zaposleni u svim institucijama, organima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika.

Tako bi za katolike neradni dani bili za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić. Za pravoslavce su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.

Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.

Neradni dani za Jevreje su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.

Prijedlog ugovora sa Islamskom zajednicom

Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnovnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice  u Bosni i Hercegovini s izmjenama na sjednici.

Osnovnim ugovorom se želi osigurati jednoobrazan pravni okvir u kojem će sve crkve i vjerske zajednice u BiH djelovati i biti izjednačene u pravima i obavezama bez ikakve diskriminacije.

Agencija podsjeća da su ranije zaključeni Osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice i Dodatni protokol te Osnovni ugovor između Bosne i Hercegovine i Srpske pravoslavne crkve.

Ovim ugovorom Bosna i Hercegovina i Islamska zajednica u BiH potvrđuju da su, svaka u svom području, nezavisne i samostalne, obavezujući se da će u međusobnim odnosima poštovati to načelo, te da će sarađivati radi cjelovitog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka, kao i unapređenja općeg dobra.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH dostavit će Prijedlog osnovnog ugovora s usvojenim izvještajem tima o obavljenim pregovorima Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.