BiH ostaje bez milijardi eura zbog političke trgovine

Kod energetske obnove važne su i uštede na grijanju, jer bi se računi mogli i prepoloviti (Al Jazeera)

Niti u još jednom pokušaju, u proceduri koja traje već godinama, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine nije dobio Zakon o energetskoj učinkovitosti. Zastupnici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH o njemu nisu stigli ni raspravljati, jer je posljednja sjednica prekinuta zbog neslaganja oko jednog drugog, također vrlo važnog zakona – onog o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Oni koji prate cijeli proces nisu optimisti da će sporni zakon proći i na nastavku zasjedanja koje treba uslijediti za nekoliko dana.

O važnosti energetske učinkovitosti gotovo da nije nužno ni posebno objašnjavati, jer je na prvom mjestu zdravlje ljudi. Oni koji žive na području Sarajeva, Zenice ili Tuzle svakako mogu posvjedočiti teškoćama koje im donosi enormno zagađenje zraka, pogotovo krajem jeseni i početkom zime.

S druge strane, bitna je i financijska računica jer bi angažiranjem institucija i poduzeća koje bi se bavile certificiranjem te otvaranjem radnih mjesta za one koje bi radili na poboljšanju energetske zaštite i izolacije objekata stvorio investicijski potencijal od 2,5 milijarde eura. Barem su tako procijenili USAID, tuzlanski Centar za razvoj i podršku (CRP) te Efekt mreža za okolišno prihvatljivu energiju.

Sve zavisi od volje političara

“Tek kad se dogodi pogodan politički trenutak u kojem će vodeći političari reći da će jedni drugima dati nešto zakon o energetskoj efikasnosti bit će usvojen. Nema to nikakve veze sa kvalitetom i boljitkom koji donosi ili dobrobiti za građane”, tvrdi Amir Zahirović iz CRP-a.

Ukazuje i na to kako je navedeni zakon “u isto vrijeme na stolu kad i zakoni o reviziji branitelja i igrama na sreću, koji zadiru u krucijalne hrvatske interese, tako da će i jedni i drugi zauzvrat tražiti nešto drugo.”

Na kraju, važne su i uštede na grijanju, jer bi se računi mogli i prepoloviti, a treba podsjetiti i da je zakon međunarodna obaveza jer jednoga dana Bosna i Hercegovina bez propisa koji određuju područje energetske učinkovitosti neće moći u Europsku uniju.

Veliki problem, ali i razvojna šansa

Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID-ovog projekta „Investiranje u sektor energije“, navodi kako je „potrebno je uložiti oko pet milijardi konvertibilnih maraka kako bi se postigli zadati ciljevi štednje energije i zadovoljile obaveze prema Evropskoj uniji, odnosno Energetskoj zajednici“.

„Na ovo možemo gledati kao na veliki problem, međutim možemo gledati i kao veliku razvojnu šansu za Bosnu i Hercegovinu. Veliki dio novca koji se uloži u mjere energetske efikasnosti ostaje u Bosni i Hercegovini“, ukazuje Kamenica.

Većina opreme i materijala koji se koriste, nastavlja, kao što su izolacijski materijali, prozori i vrata ili sustavi grijanja već se proizvode u BiH, a sve radove mogu izvoditi domaće građevinske kompanije. Pored toga, dodaje, postignute novčane uštede postaju slobodna sredstva koja se mogu usmjeriti u druge svrhe.

„Glavne prednosti – kako za građane, tako i za mala i srednja preduzeća – manji su računi za energiju, odnosno ušteda novca koji se može drugdje usmjeriti. Ulaganjem u mjere energetske efikasnosti, kao što je izolacija zgrada, moguće je uštediti polovinu novca koji se koristi za grijanje.

Zašto je važna energetska efikasnost?

Energetska efikasnost važna je tokom cijele godine – u ljetnim mjesecima zgrade su hladnije, tako da je potrebno manje energije za klima-uređaje, a u zimskim mjesecima zgrade su toplije i potrebno je manje energije za grijanje, objašnjava Mak Kamenica iz USAID-a.

Naprimjer, kuća na kojoj su primijenjene mjere energetske efikasnosti trošit će upola manje energije, nastavlja Kamenica, a samim tim bit će i upola manje ispuštanja štetnih plinova. “Energetska efikasnost jedna je od osnovnih mjera zaštite protiv prekomjernog zagađivanja i ove mjere uspješno su primijenili veći evropski gradovi u borbi protiv zagađenja”, ukazuje.

Pored toga, mala i srednja preduzeća koja se bave proizvodnjom materijala i opreme za energetsku efikasnost, građevinske kompanije i druge djelatnosti iz oblasti energetske efikasnosti imat će potrebu da zaposle nove ljude i time pokrenu sveobuhvatni razvojni ciklus. Energetska efikasnost je formula za korist svih strana i treba se u potpunosti iskoristiti“, tvrdi Kamenica.

Spuštanje nadležnosti na kantonalni nivo

Nedavno su i veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i Švedske, te posebni predstavnik EU u BiH i rezidentni predstavnik Razvojnog programa UN-a uputili Domu naroda Parlamenta FBiH pismo u kojem traže usvajanje zakona. No, predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara (HDZ BiH) poručila je kako je „Zakon o energetskoj učinkovitosti potreban, ali ne bilo kakav – već kvalitetan zakon koji je prihvatljiv svima na koje se odnosi i u čije nadležnosti zadire“.

„Zakon je po kvalitetu na nivou regije – Hrvatske, Srbije, Slovenije. Ako ne bolji, onda u ravni s njima. No, tako važan zakon je predmet političke trgovine, iako to niko zvanično ne govori“, tvrdi Amir Zahirović, projektni menadžer u CRP-u i koordinator Efekt mreže za okolišno prihvatljivu energiju.

Budući da aktivno prati donošenje zakona, objašnjava i kako „vladajuća koalicija HDZ BiH – SDA stalno trguje raznim zakonima“. Po njemu, „HDZ je podnio amandmane kojima želi da spusti što više ingerencija na nivo kantona, a druga strana to ne želi prihvatiti jer je to po njima političko jačanje kantona s hrvatskim predznakom“.

„Suština je da će se svi objekti u vrlo skoro vrijeme od donošenja zakona morati energetski pregledati i dobiti certifikat, a to certificiranje košta puno. Po amandmanima, novac direktno ide kantonima i sve je to borba za novac koji taj zakon povlači za sobom“, tvrdi Zahirović.

Korist za svačiji džep

Dok u bh. entitetu Federacija BiH zakonsko rješenje o energetskoj učinkovitosti još uvijek čeka “zeleno svjetlo” u Domu naroda, takav je zakon u drugom entitetu, Republici Srpskoj, na snazi posljednje četiri godine. Taj entitet ima usvojen i akcijski plan za energetsku učinkovitost, tako da se čeka na Federaciju BiH kako bi se usvajanjem zakona stekli uvjeti da se usvoji akcijski plan u FBiH, a potom i Nacionalni akcijski plan.

No, zanimljivo je i znati kako izgleda konkretan izračun ušteda za pojedina kućanstva. “Svaka zgrada koju obnove, [u koju] ulože u izolaciju i [koja] ispuni standarde troši 45 do 50 posto manje energije. Ako potrošači imaju individualna brojila potrošnje vode, struje, grijanja, prave direktne uštede u svom kućnom budžetu. Malo koji zakon ima tako neposredne i vidljive implikacije na novčanik svih građana”, tvrdi Predrag Kojović.

Podsjeća i kako Efekt mreža koju koordinira, te 107 predstavnika javne uprave iz 56 općina i gradova u Federaciji BiH, federalnog Fonda za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona te devet nadležnih kantonalnih i Federalnog ministarstva energije rudarstva industrije zahtijevaju usvajanje zakona. No, zakona još nema.

Političke blokade

Svjesni važnosti zakona i nemogućnosti da bilo što učine dok se vladajući ne usuglase, opozicijski političari u Domu naroda federalnog parlamenta mogu samo podsjetiti kako je zakonski prijedlog „već usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH u prošlom sazivu, pa praktično ‘lebdi’ posljednjih par godina“.

„Bilo je tu nekoliko amandmana koji su se ticali nekih tehničkih pitanja, ali i, što je mnogo ozbiljnije, pokušaja da se uskrate ustavne nadležnosti Federaciji BiH i to prebaci na kantonalni nivo. Jasno je da je energetika, posebno ovakvi strateški dokumenti, federalna nadležnost, te nam treba ovaj zakon kako bismo donijeli i Akcioni plan energetske efikasnosti na nivou Federacije BiH“, napominje Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke.

Podsjeća kako je zakon i preduvjet za Državnu strategiju, a onda na bazi tih dokumenata BiH može povlačiti sredstva iz EU-fondova. U konačnici, kaže, zakon je „jedan od direktnih uslova u procesu evropskih integracija“.

„Jako je teško procijeniti koliko je novca izgubljeno u godinama koje su prošle dok je prijedlog čekao u ladici, ali evo primjera koji može dati orijentaciju: Hrvatski fond za okoliš i energetsku efikasnost iz EU fondova povuče više od pola milijarde maraka godišnje. Naravno, dio tih sredstava je rezervisan samo za članice EU, ali je dio otvoren i za BiH“, objašnjava Kojović.

Na kraju, kaže, „neizbježan je zaključak da zbog političkih blokada koje su rezultat nefunkcionisanja vladajuće koalicije BiH gubi priliku za milionska ulaganja u energetski sektor“.

Izvor: Al Jazeera