BiH na kocki: Kladionice rade bolje od telecoma, željezara, trgovačkih lanaca…

Predizborna je godina i sa svih strana ćemo opet slušati velike brojke. Broj zaposlenih, plate, investicije – sve će da raste. Iako naša zemlja ima realno izvanredne uslove za privredni i ekonomski rast, u našem društvu na obećanja političara više niko ozbiljan ne reaguje. Paradoks je u tome što je doista moguće ostvariti upravo te velike brojke koje političari najavljuju, ali se stvarno stanje ne mijenja po tempu kojeg lideri stranaka svakih četiri godine najavljuju.

Bosna i Hercegovina neće moći ići ka europskim integracijama ukoliko ne dođe do promjene paradigme politika koje vladaju ovom zemljom. Dakako, svima je već poznata realnost da u Bosni politika često koči ili usporava ekonomiju, ali da li je to baš tako u svim segmentima. Analiza izvještaja o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini za 2017. godinu, koju su objavili bh. mediji, čini se ukazuje upravo na boljku zbog koje je u istoj godini 35.377 osoba napustilo tu našu. Partokratijski oblik raspodjele političkih funkcija i ekonomskih resursa doveo je do jedne opće društvene depresije.

Prema ovoj analizi prošla godina je bila izuzetno uspješna za Elektroprivredu BiH i privatnu kompaniju Bingo iz Tuzle koje su imale više prihode od prodaje više od milijardu KM. Tu je potom Holdina sa 815 miliona KM, Optima grupa sa 728 miliona KM, a ono što je sve šokiralo jeste da je peta od deset najprofitabilnijih kompanija po prihodima Premier World Sport, lanac kladionica iz Čitluka koji je ostvario ukupne prihode od 640 miliona KM. Kladionice su nadmašile željezaru Arcelor Mittal koja je imala 609 milion KM, te Konzum 521 milion KM, BH Telecom 499 miliona KM, Aluminij Mostar 478 miliona KM i Boreas Kreševo 458 miliona KM.

Vijest bez reakcije

Sportska kladionica Premier World Sport ostvarila je dobit od 45 miliona KM. Dakle, nalazi se među prvih deset bh. kompanija i po ostvarenoj dobiti u protekloj godini. Ovo je bila vijest jedan dan i više je niko nije čestito spomenuo. Nismo čuli ni reakcije političara, niti društva, ni vjerskih ni socijalnih aktivista.

Društvo u kome je klađenje peta najprofitabilnija djelatnost ima ozbiljne probleme!

U prošloj godini su predstavnici dva najveća koaliciona partnera u Federaciji BiH, SDA i HDZ, imali zategnute odnose upravo zbog kladionica. Bile su predložene izmjene i dopune zakona o priređivanju igara na sreću čije odredbe su rigoroznije i podrazumijevaju veća oporezivanja, a to znači i manju dobit vlasnicima, međutim, ove izmjene nisu prošle.

Epilog je da je zakon prošao u Predstavničkom domu FBiH, a u Domu naroda nije dobio potrebnu saglasnost predstavnika Hrvata pa se i dalje primjenjuju stare odredbe zakona. Ovo piše portal Fokus.ba, koji dalje navodi da su 13 priređivača igara na sreću, po osnovu sportskog i RNG klađenja ostvarili više od 1,6 milijardi KM, što je tri puta više nego u 2015. godini kada je promet iznosio oko 598 miliona.

Trostruko povećanje

Zašto je došlo do trostrukog povećanja prometa u sportskim kladionicama u proteklih tri godine i zašto je zakonodavni sistem zakočio kada je riječ o adekvatnom oporezivanju ove izuzetno prometne i prihodovne djelatnosti?

Interesantno je, barem kada se radi o Federaciji BiH u kojoj skoro na dnevnoj bazi slušamo o nejednakopravnosti Hrvata sa većinskim Bošnjacima, da je većina priređivača igara na sreću registrirana u zapadnoj Hercegovini. K tome, većina ovih kompanija su upravo u vlasništvu bosanskohercegovačkih Hrvata bliskih HDZ-u i hrvatskim političkim krugovima u BiH i i Hrvatskoj.

Bilo bi interesantno kada bi Poreska uprava FBiH izlistala u kojim dijelovima Federacije kladionice najviše cvjetaju i zarađuju. I bez toga, svi koji dođu u bh. gradove mogu vidjeti odgovor. Mogu vidjeti i diskriminaciju, naime, kladionica je znatno i vidljivo manje u dijelovima u kojima žive bosanskohercegovački Hrvati, pogotovo u zapadnoj Hercegovini gdje su ove hazarderske kompanije registrirane.

Ipak, ono što je najpogubnije kod ove problematike jeste da je ona, kockanje i klađenje ustvari posljednji pokušaj mladih da zarade bilo kakav novac. To su mali iznosi od 5-10 KM koji se uplaćuju i od čijeg se uloga očekuje sreća i dobit. Kladionice su danas postale ustvari obmana koju ova društveno-politička klika nudi mladim ljudima umjesto obrazovanja, radnih mjesta, prosperitetne budućnosti, etike privređivanja, štednje i ulaganja.

Depresija koja pogađa mlade

Upravo je to depresija koja pogađa mlade ljude i o kojoj ne vode računa ni vjerski ni politički poglavari ove zemlje. Veoma je čudno da pojavu koju osuđuju i Kur’an i Biblija ne čujemo glasno osuđenu, iako hara našim sokacima, mahalama, župama i džematima.

Prošle godine, upravo u ovo ramazansko vrijeme, zadesio sam se u jednom većinskom bošnjačkom gradiću u kojem se privreda i ekonomija mogu okarakterisati kao neki srednji nivo, prosjek u Federaciji BiH. Efendija kojeg sam pitao kako se živi u ovom gradu i šta radi omladina, ima li posla i odlaze li u inostranstvo mi je sjetno odgovorio: “Prijatelju, ovdje ima posla. U zadnje vrijeme je narod počeo maline saditi i od toga se dobro zaradi. Omladina ima priliku da bere malinu i da zaradi prilično dobru dnevnicu. Ali, te proklete kladionice, tamam kad lijepu dnevnicu zarade onda na kraju dana odu u te kladionice i sve što su cijeli dan radili tamo spiskaju! Otužno, brate, da ne može tužnije biti!” požalio mi se ovaj efendija.

Sve dok društvo i vlast ove zemlje ne bude odlučnije reagiralo na ovu opasnu i razornu pojavu imaćemo priliku u narednim godinama da uz rast prihoda ovih kompanija pratimo i rast broja mladih ljudi koji će napuštati ovu lijepu zemlju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera