BiH: Kako je poziv za zapošljavanje trajao dvije minute

Nerealizirana sredstva iz prvog javnog poziva uključena su u drugi javni poziv (Al Jazeera)

Nedovoljna raspoloživa sredstva i veliki interes poslodavaca glavni su razlozi zbog kojih je nedavno objavljen poziv Federalnog zavoda za zapošljavanje (FZZZ) u nekim kantonima bio zatvoren za nepune dvije minute, kažu sagovornici Al Jazeere.

Zavod je obavijestio sve zainteresirane da će Program sufinansiranja zapošljavanja 2017. i Program sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2017. biti otvoreni 8. maja u 8 sati na sajtu Zavoda (www.fzzz.ba).

Statistički podaci

FZZZ je primio 735 prijava poslodavaca, a sve četiri mjere za poslodavce (prvo radno iskustvo, vaučer za posao, javni radovi i periodično zapošljavanje) za sve kantone zatvorene su prije 13 sati istog dana, 8. 5. 2017. godine.

Posebno velika zainteresiranost bila je za Hercegovačko-neretvanski i Tuzlanski kanton. TK je zatvoren za poslodavce za manje od tri minute, a HNK za manje od dvije minute.

Veliki broj poslodavaca tražio je maksimalni iznos od 30 osoba (TK Bingo, Hamdo Group, FEAL, Pannonica, Metaling…).

Sajt je u manje od dva dana pregledan više od 100.000 puta.

“Nerealizirana sredstva iz prvog javnog poziva uključena su u drugi javni poziv”, rekao je za Al Jazeeru Haris Čuljević, glasnogovornik FZZZ-a.

Agencija Patria objavila je reagiranje jednog poslodavca koji se javio na poziv FZZZ-a za Program sufinansiranja zapošljavanja. Prijava ovog poslodavca odbijena je samo dvije minute nakon otvaranja Javnog poziva, odnosno u 08:02, uz obrazloženje da nema dovoljno sredstava.

Iz FZZZ-a su za Al Jazeeru potvrdili da nije došlo do greške i da su brojne aplikacije odbijene s obzirom na to da je na računu Zavoda ponestalo novca za neke kantone.

Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje, pojasnila je za Al Jazeeru da nije tačna informacija da je bila riječ o iznosu od 18 miliona KM (devet miliona eura) niti da su za dvije minute potrošena sredstva za sve kantone.

“Mi smo tih 18 miliona podijelili u tri faze, po šest miliona KM. Prvi krug je bio u trećem mjesecu, drugi krug je bio 8. ovog mjeseca, a treći krug će biti u devetom mjesecu”, rekla je Lončar.

FZZZ je 9 miliona KM podijelio u tri faze, ističe direktorica Lončar

Popunjavanjem aplikacije sredstva se automatski rezerviraju, tako da se poziv automatski zatvara kad nestane novca, pojasnila je direktorica Zavoda.

Nedovoljna finansijska sredstva i velika zainteresiranost poslodavaca glavni su razlozi što je ovaj poziv ostao tako kratko otvoren.

“Vladi Federacije nekoliko smo puta saopćili da bi trebalo iznaći načina da finansijski ojačamo Zavod kako bismo mogli omogućiti većem broju poslodavaca da koriste naša sredstva”, navodi direktorica FZZZ-a.

Usporedba s Hrvatskom

Hrvatski zavod za zapošljavanje, prema riječima Helene Lončar, raspolaže sa 205 miliona eura godišnjih sredstava za zapošljavanje.

U Hrvatskoj se javni poziv ne objavljuje nego je otvoren cijele godine, tako da zainteresirani u svakom trenutku mogu aplicirati. Ako nestane novca, onda Vlada Hrvatske osigurava dodatna sredstva.

U Hrvatskoj se 205 miliona eura raspoređuje na blizu 210.000 nezaposlenih, a u Bosni i Hercegovini 9,5 miliona na 350.000 nezaposlenih.

Iako su poslodavci nezadovoljni kriterijem za dodjelu sredstava, iz Zavoda tvrde da ovaj model osigurava transparentnost i isključuje bilo kakvu mogućnost manipulacije.

“Uz to, ove mjere su efikasne, budući da oko 60 posto onih koji se zaposle ostane u radnom odnosu”, kaže direktorica Lončar.

Nakon zatvaranja Poziva, pojašnjavaju u Zavodu, slijedi mjesec dana provjere poslodavaca. Ako se ispostavi da neki poslodavci ne zadovoljavaju uvjete ili ako neki odustanu, preostali dio sredstava ide u treći krug.

Direktorica FZZZ-a navodi da su mjere bile dostupne poslodavcima za primjedbe i da je uvaženo ono što je Zavod smatrao opravdanim.

Svi nedostaci programa bili bi riješeni ako bi bilo dostupno više sredstava.

Udruženje poslodavaca: ‘Koordinirati pomoć’

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH primilo je brojne pritužbe na prethodni krug podjele sredstava za zapošljavanje.

Iz Udruženja priznaju da su problemi nastali zbog premalog iznosa raspoloživih sredstava, ali ističu da je neophodno postići bolji stepen koordinacije između institucija koje daju najviše sredstava za bespovratno ili kreditno poticanje zapošljavanja.

“Tražili smo da se napravi koordinacija dodjele sredstava i unaprijedi javnost, odnosno dostupnost informacija o dodjeli sredstava. Sve tri strane su to prihvatile, međutim, evo, vidimo da se stvar ponavlja i ovaj put”, kaže za Al Jazeeru Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca.

Udruženje poslodavaca smatra da treba postojati više kriterija za dodjelu sredstava za zapošljavanje, ističe direktor Pandurević

Ističući da postojeći program FZZZ-a bespotrebno diže tenzije i izaziva sumnju u regularnost podjele tih sredstava, Pandurević navodi da je ključno pitanje napraviti koordinaciju glavnih finansijera koji daju podsticaje za zapošljavanje, a to su Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Razvojna banka FBiH i FZZZ.

Prema njegovoj ocjeni, problem je u malom iznosu sredstava i nedostatku koordinacije.

Udruženje poslodavaca radi na tome da se napravi sinergija i koordinira dodjela sredstava.

Prema podacima Udruženja, osim sredstava FZZZ-a, Ministarstvo razvoja finansira zapošljavanje sa dodatnih 15-ak miliona eura, a Razvojna banka sa još dva.

Pandurević ističe da bi koordinacija onemogućila da iste osobe apliciraju za sredstva na sve tri adrese.

On dodaje da broj nezaposlenih u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u Federaciji BiH ne treba biti jedini kriterij za dodjelu sredstava. Udruženje predlaže da tri četvrtine sredstava budu dodijeljene po toj osnovi, a preostala četvrtina prema specifičnim potrebama svakog kantona.

“Ako se u jednom kantonu sredstva potroše za dvije minute, a u drugom stoje sedam dana, to znači da u prvom postoji veća potreba”, ističe Pandurević.

Udruženje također predlaže da tri spomenuta finansijera trebaju uspostaviti različite kriterije i da ciljaju na zapošljavanje različitih društvenih kategorija.

“Zar nije normalno da Zavod za zapošljavanje radi na zapošljavaju teško zapošljivih kategorija – žena, invalida, ljudi koji dugo čekaju posao, onih koji se trebaju prekvalifikovati, da Ministarstvo radi na granama koje su od strateškog značaja, da Banka pokriva, recimo, izvoz? I onda na taj način nema sudaranja”, zaključuje Pandurević.

Izvor: Al Jazeera