BiH bi u svemir, a nema ni zvjezdarnicu

Obnova jedine Astronomske opservatorije u BiH, čiji se devastirani kompleks nalazi na Trebeviću, bio bi dobar prvi korak vlasti, kaže Subašić Kopić (Al Jazeera)

Bosna i Hercegovina želi istraživati svemir i koristiti resurse neograničenog nebeskog prostranstva, koje krije nebrojeno tajni i ko zna kakva blaga. Ili se to može zaključiti iz odluke Vijeća ministara BiH da usvoji Prijedlog za pristupanje BiH Komitetu za miroljubivo korištenje svemira (COPOUS).

Kako kaže Adela Subašić Kopić, potpredsjednica sarajevskog Astronomskog društva Orion, to tijelo je osnovano odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda još 1959. godine i njegova osnovna funkcija je da upravlja istraživanjima svemira za dobrobit čovječanstva, za mir, sigurnost i razvoj u ovoj oblasti. 

Inicijativa Vijeća ministara bi bila hvale vrijedna da se ne radi o državi u kojoj je posve normalno da se na formiranje vlasti nakon izbora čeka mjesecima ili duže, čak kada se radi i o lokanom nivou, gdje skoro svakodnevno dolazi do blokiranja i kočenja na putu ka evropskoj porodici, NATO-u… u zemlji gdje je ulaganje u nauku i kulturu na minimumu, a kvalifikacije i diplome istaknutih ličnosti su u najmanju ruku upitne.

Pristupanje COPOUS-u je jedna od brojnih obaveza koje svaka članica UN-a treba prije ili kasnije da ispoštuje, kaže Subašić Kopić, tako da se taj prijedlog stavio na dnevni red u nekoj uobičajenoj proceduri, bez stvarne želje za sudjelovanjem u otkrivanju svemira.

Pomoć astronomima

“Nažalost, mislim  da se ne radi o posebnom interesu BiH, jer da ga ima, Vijeće ministara bi se prvo pobrinulo da se stvari urede u našoj državi, makar skromno. Ovdje nećemo pričati o velikim naučnim centrima, velikim zvjezdarnicama u nekoliko gradova BiH, kako to imaju susjedne države. Neka to za početak bude obnova jedine Astronomske opservatorije u BiH čiji se devastirani kompleks nalazi na Trebeviću. Ovo bi za Vijeće ministara bilo vrlo jednostavno,  jer bi bilo u podjednakom interesu sviju”, kaže potpredsjednica AD Orion.

Zaduženja COPUOS-a

COPUOS, kojem BiH želi pristupiti, kao organizacija nadgleda provođenje pet ugovora, kaže Džan Jašarević.

A to su ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država u istraživanju i korištenju svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela, zatim sporazum o spašavanju astronauta, vraćanju astronauta i vraćanju objekata lansiranih u svemir.

Također, COPUOS nadgleda provođenje Konvencije o međunarodnoj odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti, te Konvencije o registraciji objekata lansiranih u svemir, te Sporazum koji uređuje aktivnosti država na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima.

Kako dodaje, vlasti u BiH apsolutno nisu spremne za učestvovanje u istraživanju svemira, što pokazuje njihov odnos prema pristupanju svjetskim naporima.

“Niko nam se nije obratio za savjet oko ove inicijative, a Astronomsko društvo Orion sa 55 godina iskustva u astronomskim istraživanjima je u svakom slučaju jedina relevantna adresa. Van nas, ne poznajemo ni jednu osobu koja raspolaže kompletnim znanjima iz ove oblasti”, dodaje.

Ona napominje da je odnos vlasti u BiH prema nauci loš, što svi znaju.

Subašić Kopić s ponosom ističe da je Astronomsko društvo u zlatno doba astronomije u BiH vodilo jednu od nekoliko najvećih amaterskih opservatorija na svijetu, te da je tada država prepoznala značaj i pomagala, dok se danas bore za opstanak.

Bezbroj mogućnosti

“Astronomija pruža bezbroj mogućnosti za privlačenje mladih da se bave prirodnim naukama. Naša iskustva nam to potvrđuju svaki dan. Ali od državnih struktura, sem sporadičnih slučajeva, nema pomoći. Krajem prošle godine smo završili jedan mali projekat koji je finansirala Općina Stari grad Sarajevo (Zvjezdano nebo iznad Starog grada). Uključili smo stotine djece i građana kroz radionice i posmatranja nebeskih tijela”, navodi ona.

Prema inicijativi Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina bi da jednog dana bude ozbiljan saradnik kada je u pitanje osvajanje svemira. Potpredsjednica AD Orion smatra da takva mogućnost uvijek postoji, ali da se prvo mora pomoći lokalnim organizacijama i inicijativama, kako se to radi u drugim zemljama širom svijeta, ali i u susjedstvu.

“Obnova Astronomske opservatorije bila bi naznaka da se u BiH ozbiljno misli. Prije par dana, Skupština Kosova je podržala lokalnu inicijativu da se krene sa izgradnjom opservatorije i Planetarijuma u toj zemlji. BiH će ostati posljednja tamna mrlja na mapi Evrope bez Opservatorije”, podsjeća Subašić Kopić.

A prema aktuelnim planovima, objekt od historijskog značaja, Bistrik kula na Trebeviću, u kojem je prije rata u BiH bila smještena Astronomska opservatorija, dodijeljena je privatnoj firmi za otvaranje ugostiteljskog objekta.

Bosna i Hercegovina gotovo 25 godina od okončanja sukoba ima niz problema i možda bi se vlastima moglo progledati kroz prste što ne izdvaja veliki novac za pomoć istraživačima svemira.

Stvarna želja

Ali odnos čak i prema onima koji ne traže puno pokazuje kolika je stvarna želja vlasti da otkrivaju tajne svemira.

Džan Jašarević je dio grupe astronoma amatera koji su pokrenuli crowdfunding kampanju za prikupljanja novca za kupovinu opreme, prije svega CCD kamere, koja je nužna za naučna mjerenja.

“Imali smo ideju snimati asteroide i egzoplanete”, kaže Jašarević.

“Početkom prošle godine smo poslali prvi set podataka u Minor Planet Center (MPC) sa mjerenjima asteroida. Nekoliko sedmica poslije smo dobili potvrdu da su mjerenja kvalitetna i dobili smo naš kod – L20. Taj kod se veže za lokaciju snimanja i ima ga svaka zvjezdarnica u svijetu kao što su Greenwich, Keck Obervatory, Palomar Mountain DSS i mnoge druge. Nedugo poslije toga smo snimili i tranzit egzoplanete WASP-10b (planete oko druge zvijezde) oko zvijezde WASP-10 i procijenili njegove parametre koji nisu odstupali mnogo od vrijednosti u literaturi od drugih posmatrača. Tako smo za manje od godinu dana uradili sve što smo naveli u crowdfunding kampanji”, dodaje on.

Unatoč entuzijazmu i mjerljivim i konkretnim rezultatima, vlasti su ignorirale njihov poziv za pomoć.

“Kolega Alan Ćatović je prošle godine slao e-mailove sa upitom za podršku načelnicima svih općina u Kantonu Sarajevo i na adresu 50-tak velikih firmi, i nikad nikakav odgovor nismo dobili. Vlasti nemaju želje podržati ne samo astronomiju, nego nauku i kulturu uopće”, ističe Jašarević i također navodi primjer Vlade Kosova, koja je nedavno u uvrstila u budžet sredstva za izgradnju nove zvjezdarnice i planetarija.

Podrška razvoju

“Tako se podržava razvoj astronomije”, kaže astronom amater.

On je i skeptičan koliko su bh. vlasti svjesne šta znači pristupanje ovom Ugovoru i koliko je važno učestvovanje u svemirskim istraživanjima i poduhvatima.

Jašarević govori da COPUOS sarađuje sa dvije organizacije koje su bitne sa aspekta opasnosti iz svemira, a to su IAWN (International Asteroid Warning Network) i SMPAG (Space Mission Planning Advisory Group).

S druge strane, Minor Planet Center (MPC) je organizacija kojoj se prijavljuju sva nova otkrića asteroida i kometa, pa tako i potencijalno opasnih objekata koji se zovu NEO (Near Earth Object), tako da je MPC, koji je dodijelio odgovarajući kod Jašareviću i njegovim kolegama, prva linija “odbrane” od udara iz svemira.

Da bi IAWN izdao upozorenje, MPC mora potvrditi da je objekt potencijalno opasan, kaže Jašarević, što ukazuje na značaj postojanja zvjezdarnica, kojih nema u BiH.

“Istraživati svemir ne možemo samo potpisivanjem ugovora”, zaključuje Jašarević.

Šala, ali i pozitivni rezultati

Međutim, osim materijala za šalu, odluka Vijeća ministara BiH može imati i nekih pozitivnih rezultata.

Kako kaže Adela Subašić Kopić, naučna zajednica u BiH mogla bi i može imati koristi od ovakvih inicijativa.

“Ali, mladi ljudi kod nas moraju proći elementarnu obuku u astronomiji i astronautici, steći minimalne reference u ovoj oblasti kako bi, naprimjer mogli aplicirati za neku stipendiju ili poziciju u Beču (COPOUS). Mi smo adresa za takve primarne aktivnosti, ali bez pomoći državnih struktura i naše inicijative se mogu ugasiti što bi bilo žalosno nakon izuzetnih rezultata koje smo ostvarili”, kaže potpredsjednica Astronomskog društva Orion.

S obzirom da su vlasti javno iskazale interes da budu dio napora za otkrivanja tajni svemira, dalo bi se zaključiti da astronomima u BiH dolaze bolji dani.

Međutim, poslije mnogo poslanih e-mailova i nula odgovora, Jašarević kaže da misli da nema razloga za očekivati neku promjenu.

Izvor: Al Jazeera