Oglasi

Bidenovo muslimansko ‘stanje izuzetka’

Joe Biden se mora obavezati da će otići dalje od zabrane ulaska muslimanima kako bi adresirao diskriminatorne politike s kojima se suočavaju muslimanske zajednice.
Demokratski američki predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik Joe Biden s maskom na licu tokom pandemije COVID-a 19, u New Castleu, u SAD-u, 25. maja 2020. Reuters

Pandemija COVID-a 19 je navela mnoge zajednice u SAD-u, posebno one na marginama koje su posebno ranjive na posljedice nacionalnih politika i koje plaćaju cijenu za strukturalno državno nasilje, da ponovo razmisle o političkom angažmanu. Muslimani Amerikanci, koji su politički energizirani na nove načine nakon 2016., su među tim zajednicama.

Prošlog mjeseca je jedna istaknuta muslimanska grupa, Emgage PAC, koje sebe naziva najvećim muslimanskim federalnim političkim akcionim komitetom, podržala Joea Bidena za predsjednika.

„Kao predsjednik, zauzet ću se za muslimanske zajednice širom države, smjesta ću ukinuti zabranu ulaska muslimanima koju je uveo Donald Trump i prihvatit ću diverzitet kao ključnu snagu naše nacije, umjesto da je demoniziram“, izjavio je Biden nedugo nakon što je podržan.

Ove riječi mogu izgledati utješno, ali nisu dovoljne. Muslimanska američka zajednica bi trebala uzeti Bidenova obećanja s dozom rezerve i ispitati njegovu političku evidenciju u pitanjima koji imaju neproporcionalno negativne utjecaje na svoje članove.

‘Stanje izuzetka’

Jedno od ovih pitanja je „stanje izuzetka“, tj. stanje kada država koristi svoje suverene ovlasti u vanrednoj situaciji da implementira politike (navodno za javno dobro) koje inače ne bi pod normalnim okolnostima. Usred pandemije COVID-a 19, ove bi politike mogle uključivati upotrebu podataka i prepoznavanja lica kako bi se spriječilo širenje virusa, što poteže pitanja u vezi građanskih sloboda i prava na privatnost.

Muslimanima su poznata ova pitanja, budući da su oni već dugo na meti stanja izuzetka i znaju bolje od bilo koga drugog da ukidanje prava u ime sigurnosti često znači kompromitovanje i jednog i drugog. Za muslimane je nadzor pod „stanjem izuzetka“ norma i Bidenovi stavovi u vezi tog trebaju biti ispitani, dok diskutujemo o političkoj odgovornosti usred pandemije COVID-a 19.

Neuspješna predsjednička kampanja Michaela Bloomberga u žižu zbivanja je donijela pitanje diskriminirajućeg nadzora. Uistinu, ako postoji nešto dobro u Bloombergovoj kampanji, onda je to činjenica da su rasističke politike koje je proveo kao gradonačelnik New Yorka – od „Zaustavi i pretraži“ do nadziranja muslimanskih zajednica – preispitane kao nikada ranije. Može se pretpostaviti da su takve politike počele i završile sa Bloombergom, ali istina je da su one samo jedan dio veće strukture koja je dugo napadala crne i smeđe zajednice kroz američku historiju.

Ovo pitanje za mene ima ličnu notu. Kao tinejdžer, našao sam se na meti nadzora gradonačelnika Bloomberga kada se u moju neprofitnu humanitarnu organizaciju infiltrirao doušnik koji je na kraju na Facebooku priznao da radi za njujoršku policiju.

Ove su me vijesti pogodile i moju zajednicu su iznova pozicionirale na rub. Zamislite kako je ulaziti u sveti prostor dok se brinete da bi osoba koja se moli pored vas mogla biti tajni agent čiji je cilj da vas zarobi. Da bi se borio protiv ovog, pridružio sam se grupnoj tužbi sa ostalim članovima zajednice 2013. kako bismo osporili diskriminatorni nadzor njujorške policije.

Bile su potrebne godine, ali postigli smo nagodbu sa velikim promjenama politika, kao što je zabrana istraga u kojima su rasa, religija ili etnička pripadnost značajan ili motivirajući faktor; ograničenje na korištenje doušnika na tajnom zadatku; kraj neograničenim istragama; postavljanje civilnog predstavnika koji će pratiti sve istrage kako bi se uvjerio da se njujorška policija povinovala svim ovim novim pravilima; i još više.

'Rat protiv terorizma'

Malo je onih koji znaju da se nadzor njujorške policije nad muslimanima zasniva na istom modelu koji je Centralna obavještajna agencija (CIA) koristila u globalnom „ratu protiv terorizma“ i da također ima značajne paralele sa „ratom protiv kriminala“ u kojem su mete crni i stanovnici latino porijekla već decenijama. Najuočljiviji primjer kako se ovaj aparat za nadzor manifestovao u nacionalnoj politici je program Suprotstavljanja nasilnom ekstremizmu (CVE), koji je pokrenula upravo administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame i demokratski predsjednički kandiat, potpredsjednik Joe Biden.

Obama je otkrio ovaj program 2011. sa navedenim ciljem da „se pozabavi uslovima i reducira faktore koji najvjerovatnije doprinose regrutovanju i radikalizaciji nasilnih ekstremista“. Da bi to postigli, ovaj program je podsticao federalne agencije kao što je Ministarstvo domovinske sigurnosti da se udruži sa socijalnim radnicima, savjetnicima za mentalno zdravlje i nastavnicima iz muslimanske zajednice davši im u zadatak da identifikuju osobine kod svojih klijenata koje bi mogle poslužiti kao predskazivači ekstremističkog nasilja.

Naprimjer, u dokumentu iz 2014. nazvanog Suprotstavljanje nasilnom ekstremizmu: Vodič za praktikante i analitičare koji je objavio Nacionalni centar za borbu protiv terorizma, od socijalnih radnika je traženo da rangiraju svoje klijente na skali od 1 do 5 kao što su „iskustva traume“, „pristup zdravstvenoj njezi“ i „iskustva gubitka (gubitak doma, uloge, statusa, voljenih, uvjerenja)“, od kojih su svi navodno indikatori ekstremističkog nasilja.

Osim činjeninice da su ove kategorije potpuno proizvoljne i beznačajne, njihova implementacija kao markera ekstremizma narušava i pravila povjerljivosti i građanskih sloboda. Sve se ovo desilo pod vlašću Obaminove i Bidenove administracije i samo su se proširili pod Trumpovom administracijom.

Zapravo je Ministarstvo domovinske sigurnosti pod Trumpovom vlašću pokrenulo Program prevencije ciljanog nasilja i terorizma (TVTP), za koji je Kongres odobrio 10 miliona dolara za 2021 fiskalnu godinu. TVTP je preimenovana verzija CVE-ja, i dok bi federalna vlada mogla finansirati škole, bolnice i javnu infrastrukturu usred pandemije, ona umjesto tog dodjeljuje milione dolara novca poreskih obveznika da napada muslimanske zajednice.

Ured koji vodi TVTP program nedavno je objavio listu često postavljanih pitanja da se diskutuje o „faktorima rizika“ i „indikatorima“ nasilnog ekstremizma koje uključuju stvari kao što su „imanje problema u romantičnim vezama“, „neuspjeh da se postignu lične težnje“ i „imanje ličnih i političkih problema“. Ovo meni zvuče kao suštinska milenijalska iskustva!

Muslimanske, arapske, južnoazijske i crne zajednice već dugo se naporno bore protiv politika kao što su CVE/TVTP. U gradovima poput Bostona gdje su CVE programi započeli, organizacije poput Muslimanske lige pravde (MJL) na prvoj su liniji i obrazuju javnost o šteti koju su ovi programi uzrokovali.

U New York Cityju je glavni autor koji stoji iza Bloombergovog nadzora nad muslimanskim zajednicama Mitchell Silber, napisao izvještaj 2007. (koji je sada razotkriven) čija je logika poslužila kao preteča metoda nadzora nalik na CVE.

Tek je nakon moje tužbe ovaj izvještaj uklonjen sa web stranice njujorške policije. Uprkos snažnim reakcijama od stručnjaka i muslimanske zajednice, Silber ostaje uporno posvećen CVE-ju i još radi, a zapošljava ga Jevrejska federacija New Yorka (UJA-NY) kao izvršnog direktora za njihovu sigurnosnu inicijativu u zajednici.

Pradoks liberalne demokratije

Neki bi mogli zastupati stav da bi bijeli supremacisti također trebali biti na meti CVE/TVTP-ja kako bi se „izjednačilo“ polje za igru, ali takva ideja samo potpomaže lažnu logiku na kojoj su zasnovani ovi programi i služi da da legitimitet postojećem diskriminatornom nadzoru.

Bilo koja inicijativa koju provodi policija, a finansira vlada, a koja se zasniva na pretpostavljenoj kriminalnosti jedne zajednice, bilo da je to CVE ili TVTP, u suštini je diskriminatorska i trebala bi biti sasvim napuštena. TVTP je preimenovani CVE, i baš kao što su naše zajednice odbile CVE, odbit će i TVTP.

Zapravo, prvog juna je više od 70 muslimanskih i muslimanima bliskih organizacija za ljudska prava i građanske slobode dostavilo pismo vršiocu dužnosti ministra domovinske sigurnosti Chadu Wolfu, zahtijevajući da on okonča taj program.

Ne može se poreći da su Trumpove politike, koje je podržala Republikanska stranka, prouzrokovale veliku štetu ljudima tamnije puti, siromašnima, nedokumentovanim ljudima i brojnim drugim marginalizovanim zajednicama u našoj državi. Međutim, može se reći da je Trump dao izgovor elitama Demokratske stranke da prikriju svoje štetne politike, dozvolivši im da se izjasne kao protiv Trumpa kada su bili pitani.

„Trebali biste glasati za Trumpa“, Biden je jednom rekao nedokumentovanom imigrantu aktivisti kada su ga pitali o Obaminoj evidenciji deportacija.

Takvo nepoštivanje koje dolazi od naših izabranih dužnosnika usmjereno ka našim najranjivijim populacijama stavlja nas u tešku poziciju. Znamo da Republikancima ne možemo vjerovati da nas čine sigurnim, pa se okrećemo ka Demokratama za opstanak, ali moramo pristati na faustovsku pogodbu da moramo biti tihi i prihvatiti mrvice za sigurnost. To više ne može biti slučaj. Joe Biden mora okončati CVE/TVTP ako bude izabran.

Ja smatram da kolektivno oslobođenje marginaliziranih zajednica neće doći od izborne politike. Država koja je izgrađena na leđima porobljenog naroda i kroz genocid domorodaca neće nas zaista spasiti.

Za mnoge od nas, izborna politika je pitanje biranja najidealnijih uslova pod kojim se možemo organizovati. Jedan od paradoksa liberalne demokratije je taj da je najmarginaliziraniji podanici tjeraju da ispuni svoja obećanja. Zato smo tu.

Ne znamo šta će „stanje izuzetka“ obuhvatiti budući da se kriza s COVID-om 19 odvija pred nama, ali znamo da će se osloniti na modele koji već decenijama napadaju crne i smeđe zajednice. Bez obzira ko pobijedi na izborima 2020, prepoznavanje strukturalne prirode anticrnog i antimuslimanskog nadzora i uloga izabranih zvaničnika u nastavljanju ovih politika bolje će nas pripremiti da im se odupremo kada dođe vrijeme za to.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.