Biblioteka Sarajeva: Najtraženiji autori i budućnost klasične knjige

Za povrat bibliotečke građe osigurane su kutije ispred ulaza biblioteke, a knjige prolaze proces čišćenja i dezinfekcije (Ustupljeno Al Jazeeri)

Pandemija korona virusa učinila je svakodnevnicu izazovnom na svim meridijanima, u svim djelatnostima, a izuzetak nisu bile ni biblioteke. Javna ustanova Biblioteka Sarajeva je u vrijeme pandemije korona virusa prilagodila svoj rad korisnicima bibliotečkih usluga te svim raspoloživim kapacitetima pruža usluge poštujući sve mjere i preporuke prevencije širenja virusa.

„Tokom rada uposlenici nose zaštitne maske što je obavezujuće i za korisnike što ne sprečava ugodnu komunikaciju i razmjenu informacija. Za povrat bibliotečke građe osigurane su kutije ispred ulaza. Knjige prolaze proces čišćenja i dezinfekcije pa se iste ponovno mogu posuditi s vremenskim razmakom od 72 sata“, kaže Amela Đelilović-Malešević, voditeljica Službe za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga JU Biblioteka Sarajeva.

Dodaje kako je većina programskih aktivnosti premještena u virtuelni svijet, a da se redovno realizuju programi čitanja u Dječijoj kući i Dječijoj čitaonici:

„U vrijeme pandemije i obustavljenog rada sa korisnicima bibliotečkih usluga na pozajmnim odjeljenjima JU Biblioteka Sarajeva je uvela dežurni mobilni broj putem kojeg su korisnici mogli dobiti sve informacije o početku rada, produžiti pozajmljenju bibliotečku građu i dobiti određene publikacije u pdf formatu iz Digitalizirane zbirke JU Biblioteka Sarajeva (Kolekcija starih i rijetkih knjiga, serijskih publikacija, dokumenata i druge građe o Sarajevu i Bosni i Hercegovini).“.

Ažurira se nabavka knjiga

Navodi i da je JU Biblioteka Sarajeva organizovala online biblioterapiju „Čitanje kao lijek“ za sve zainteresovane korisnike društvenih mreža te da je redovno ažurirala sadržaje na Facebooku, Twitteru i Youtube kanalu te tako komunicirala sa korisnicima.

„Također, JU Biblioteka Sarajeva učestvovala je u manifestaciji ‘Međunarodni dan i noć knjige i autorskih prava’ koji se po peti put obilježio u Bosni i Hercegovini s temom ‘S knjigom oko svijeta’, kao i u edukaciji ‘Kulturne i kreativne industrije u institucijama kulture u Kantonu Sarajevo’ u organizaciji Centra za promociju civilnog društva čiji je finansijer Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo zajedno sa ostalim ustanovama kulture“, govori Amela Đelilović-Malešević.

Pored navedenog, u vrijeme pandemije JU Biblioteka Sarajeva učestvovala je na Festivalu dramskog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva – FEDU online 2020., a svojim korinicima ponudila je i online čitanje priča.

Prema riječima naše sagovrnice, korisnici JU Biblioteka Sarajeva su različitih starosnih grupa i posuđuju publikacije u skladu s afinitetima ili potrebama:

„Važno je istaći da zaista ažuriramo nabavku knjiga i kod nas ih možete posuditi gotovo odmah po izlasku iz štampe. Učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektirne naslove i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti – stručne knjige iz svih naučnih disciplina, akademski građani i penzioneri – najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bosanskohercegovačkih autora i autora iz regije, naučno-popularnu literaturu.“.

Najtraženiji autori

Čitanjem se otvaraju vrata opažanja te u tom procesu, u pokušaju razumijevanja značenja stvari, otkrivamo sami sebe, a Amela Đelilović-Malešević nam je otkrila imena najčitanijih autora, kroz čija djela su čitaoci tragali za posebnim:

„Neki od traženijih autora su: Elena Ferante, Garcia Gabrioel Marquez, Ruis Safon, Jo Nesbo, Jonasson Jonas, Alamaddine Rabih, Murakami Haruki, Orhan Pamuk, Elif Safak, Margaret Atwod, Oz Amos a od domaćih: Bekim Sejranović, Damir Ovčina, Aleksandar Hemon, Miljenko Jergović, Lana Bastašić, Almir Kaplan, Edin Krehić, Nedžad Maksumić, Martina Mlinarević, Feđa Štukan. Istovremeno korisnici JU Biblioteka Sarajeva čitaju i klasike BHS književnosti, poput djela Andrića, Sijarića, Selimovića, Sušića.“

Dodaje kako u toku raspusta djeca čitaju ono što nisu stigla u toku godine od školskih obaveza te da čitaju ono što vole i u većini slučajeva ono što nije obavezna lektira mada ima učenika i osnovih i srednjih škola koji rado čitaju propuštene lektire ili čitaju ono što ih čeka kao obavezno štivo u narednom periodu.

„Shodno svojim afinitetima i književnim ukusima djeca čitaju različite naslove kao što su djela nagrađivanih autora dječije književnosti: David Walliams, Sanja Polak, Bianca Pitzorno, Nura Bazdulj Hubijar, Branko Ćopić, Sanja Plić, Sara Mlinovski, Mirsad Bećirbašić, Liz Pichon, Kinney Jeff, Enid Blyton, zatim inspirirajuće naslove poput Priče za laku noć za djevojčice buntovnice, a serijal Harry Potter je podjednako interesantan kako djeci tako i mladima. Mlađi čitaoci čitaju slikovnice i ilustrovane enciklopedije za djecu, različite izbore bajki i drugih fantastičnih priča“, govori Amela Đelilović-Malešević.

Naglašava kako i tinejdžeri svakodnevno pozajmljuju knjige iz biblioteke, ovisno o svojim afinitetima.

„Izdvajaju se Sumrak Stephanie Meyer, Noćna škola Daugherty, Christiy J., ali mladi žele čitati i klasike koji nisu u lektiri kao što su Tolstoj, Dostojevski, Mann. Tinejdžeri se najviše interesuju za formu fantastike i popularne ljubavne romane, tako da rado čitaju naslove poput Ako ostaneš, Krive su zvijezde Greena Johna, kao i popularnu Igra prijestolja G.R.R. Martina te djela Stephena Kinga. Također, tinejdžeri ali i oni stariji rado čitaju stripove koji su dio interesante zbirke stripova koje se nalaze na pozajmnim odjeljenjima Multimedijalni centar ‘Mak’ i ‘Dobrinja’.“

Iznajmljivanje elektronskih čitača

Kaže da  iznenađujuća  i ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću, klasicima i dobitnicima nagrade Nobel.

„Korisnici često čitaju publikacije iz oblasti filozofije, sociologije, popularne psihologije, self-help literature, historije. Starije generacije čitaju na osnovu afiniteta, obrazovanja i navika. U većini slučajeva čitaju historijske romane, biografije kao i nagrađivane romane, stranih i domaćih autora, putopise i memoare“, kaže Amela Đelilović-Malešević.

Njegujući nezamjenjivost klasične fizičke (analogne) knjige, u JU Biblioteka Sarajeva razvijaju i njenu digitalnu verziju, smatrajući da se one izvanredno nadopunjuju.

„Iznajmljivanje elektronskih čitača knjiga je nova usluga u Biblioteci Sarajeva koja će odgovoriti zahtjevima dolazeće generacije korisnika, privrženih novim, digitalnim tehnologijama i formama savremenog doba. Idući u korak sa zahtjevima vremena, JU Biblioteka Sarajeva je uvela novu uslugu za svoje sve brojnije članove. Nabavkom elektronskih čitača knjiga stvoreni su uslovi za njihovo pozajmljivanje korisnicima, što čini dostupnim čitanje elektronskih knjiga sa namjenskih digitalnih platformi i drugih web stranica koje nude besplatan pristup e-knjigama“, zaključuje Amela Đelilović-Malešević.

Izvor: Al Jazeera