Bibanović: Recipročne mjere doprinijele ‘kliničkoj smrti’ bh. turizma

Pandemija korona virusa u nepunih godinu dana potresla je cijeli svijet, a veliki broj ljudskih žrtava su pratili i veliki ekonomski udarci u gotovo svakom dijelu planete, gdje su milioni ljudi ostali bez posla, dok se brojne zemlje suočavaju sa recesijom. Grana industrije koja je vjerovatno i najviše pogođena jeste turizam, a posljedice po turističke radnike su posebno izražene u zemljama gdje ta oblast nije najbolje riješena, odnosno gdje država nije učinila sve u svojoj mogućnosti da pomogne.

Jedna od takvih zemalja je i Bosna i Hercegovina, u kojoj je turizam tokom ove godine bio praktički klinički mrtav, kaže Zoran Bibanović, dugogodišnji djelatnik u turizmu, specijaliziran za strateški razvoj i predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH.

• U kakvom je stanju turizam u BiH i može li se napraviti paralela prije pandemije i od izbijanja pandemije u regiji?

– Zabrane putovanja građanima iz zemalja EU i svijeta zbog pandemije korona virusa su u prvom trenutku prouzrokovale “kliničku smrt turizma” u BiH, ali zahvaljujući domaćim gostima i popuštanjem mjera zabrane neke destinacije kao naprimjer Neum, Jahorina, Vlašić, pa i neke atrakcije kao naprimjer “Bosanske piramide” u Visokom… su zabilježile sjajne rezultate, za razliku od Međugorja, Mostara, Sarajeva… Veliki broj hotela u Bosni i Hercegovini danas su zatvoreni, agencije uglavnom ne rade, a turistički djelatnici su u očajnoj situaciji pukog opstanka.

U ovom trenutku (oktobar 2020.) ozbiljne analize šteta se ne mogu praviti jer pandemija još traje i na snazi su ograničenja putovanja u mnogim zemljama Evropske unije i svijeta.

Bosanskohercegovačka industrija turizma će sigurno preživiti jer turizam neće nestati. Pojave slične turizmu se pojavljuju kod prvih civiliziranih naroda. Zabilježeno je da su ljudi putovali na Olimpijske igre u Grčkoj još 776 godine p.n.e. Pojavom kršćanstva ljudi putuju uglavnom na vjerska hodočašća. Moderni turizam, ovakav kakav danas poznajemo nastaje polovinom XIX stoljeća, pojavom željeznice, a pojava automobile je otvorila nove mogućnosti putovanja. Napokon u drugoj polovini XX stoljeća, masovnim korištenjem aviona i pojavom čarter putovanja svijet postaje “globalno selo”. Pandemija korona virusa neće zaustaviti turizam ali će, to je već sada izvjesno, donijeti mnoge promjene.

• Hrvatska je uspjela dobrim dijelom spasiti turističku sezonu, a i neki druge susjedne zemlje su prošle bolje od početnih prognoza. Da li je BiH imala tu mogućnost, da su određeni koraci pravovremeno poduzeti?

– Vodeći hrvatski analitičari u turizmu su uvjereni da je nautički turizam spasio turističku sezonu u Hrvatskoj. Po podacima Hrvatske turističke zajednice lani je na nevelikom Jadranu krstarilo 40 posto svjetske čarter flote. Nautički turizam se održao i u uvjetima pandemije koja još traje.

Bosna i Hercegovina nije imala tu mogućnost jer resursna osnova turizma u Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH nije ista. Mi nemamo morsku obalu, osim Neuma, koji je uzgred rečeno iz više razloga, ove godine poslovao sjajno.

Bosanskohercegovačke vlasti, tačnije Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, su mogle mnogo više pomoći da nisu pribjegle recipročnim mjerama zabrane putovanja u BiH za građane iz zemalja EU i svijeta. Tako smo ostali bez turista iz više top zemalja, a to su Hrvatska, Kina, Turska, Slovenija, Njemačka, SAD, Italija… osim Srbije. Mi smo ispred Udruženja/Udruge turističkih agencija u Bosni i Hercegovini ,Vijeću ministara BiH i predsjedavajućem gospodinu Tegeltiji lično, uputili više zahtijeva za žurno otvaranje granica prema zemljama EU, Švicarske i Kine, te eventualno još nekim zemljama, vodeći računa o svim epidemiološkim preporukama zaštite.

• BiH je poznata po prirodnim resursima, koji pružaju brojne mogućnosti za planinarenje, brdski biciklizam, rafting… Da li su ti resursi adekvatno iskorišteni i da li se može učiniti nešto da se BiH učini primamljivom destinacijom u narednim godinama?

– Bosna i Hercegovina je jedna od najčudesnijih zemalja na svijetu sa nevjerovatno raznolikom prirodnom i kulturnom baštinom uz ljubazne ljude, što predstavlja najveće resurse modernog turizma. U BiH je evidentirano 11 pejzaža, tri florne oblasti i izuzetno veliki biodiverzitet biljnog i životinjskog svijeta od kojeg oko 15 posto čine posebni ekotipovi – endemi. Lanac Dinarida broji oko 50 planinskih grupacija sa preko 30 vrhova od 1.700 do 2.386. m/nv. Sa surim masivima, strmim liticama, dubokim kanjonima, blagim prevojima, pitomim obroncima i cvjetnim visoravnima. Po bogatstvu refugijuma (staništa endema) BiH je jedan od pet svjetskih refugijuma uz Apenine, Pirineje, Kavkaz i Himalaje. BiH uz jedinstvenu raznoliku kulturnu baštinu posjeduje (uz granične oblasti sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom) i jedinstvene autohtone spomenike kulture u čitavoj Evropi – srednjovjekovne nekropole stećaka. Uz utvrđene gradove iz srednjeg vijeka, utvrde iz vremena Osmanlija i fortifikacije iz vremena Austro-Ugarske monarhije, putnik će često naići na rimske ploče, miljokaze i ostatke rimskih cesta ili zarasle karavanske kaldrme…  

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na žalost, turistički resursi nisu i turističke atrakcije, a razvoja industrije turizma nema bez učešća države. U Evropi država podržava razvoj turizma kroz izradu strategija razvoja, stvaranje turističke ponude teritorije kroz poboljšanje infrastrukture, poboljšanje regionalnog imidža, poboljšanje opće strukture područja, stvaranjem fonda za unapređenje srednjeg staleža na području, oblikovanjem domaćeg tržišta za međunarodno tržište, promociji, planiranju, pripremi informacija (štampa, internet) o zahtjevima i poslovnim djelatnostima…

Po Ustavu BiH razvoj turizma je u nadležnosti entiteta, a Ustav FBiH je propisao zajedničku nadležnost između FBiH i kantona u omjeru 50 : 50 posto. Postojeće Turističke zajednice se po Statutu bave promocijom, a ne navedenim aktivnostima.

Prvi problem zastarjelog načina promocije je usložnjen nakon donošenja Presude Ustavnog suda FBiH (2014.) kojom je utvrđeno da Zakon o turističkim zajednicama i promociji turizma u FBiH (”Sl. novine FBiH”, broj19/96 i 28/03) nije saglasan Ustavu FBiH, od kada ova oblast nije normativno i pravno uređena. Drugi problem je da navedenim aktivnostima koje su u obavezi države nema ko da se bavi.

Očigledno je da postojeće Turističke zajednice, po ugledu na zemlje EU, treba restrukturirati u Destinacijske menadžment organizacije – FMO, na nivou FBiH kao i DMO na nivou kantona, koje bi se bavile navedenim aktivnostima.

• Postoji li nešto što bi BiH mogla iskoristiti da se postavi na mapu svjetski primamljivih destinacija i šta je to što bh. turizam najviše koči?

– Bosna i Hercegovina bi se u roku nekoliko godina mogla postaviti na mapu evropskog turizma prihvatajući nekoliko potrebnih EU normi i standarda uz oblikovanje domaćeg turističkog tržišta za međunarodno tržište. Rezultati tih aktivnosti bi privukli EU turoperatore, kojih danas uzgred rečeno u Bosni i Hercegovini nema.

Destinacija Sarajevo bi se u roku dvije godine mogla oblikovati u svjetsku kulturnu turističku destinaciju pod motom: Sarajevo – kulturna kapija Evrope, i pozicionirati u 10 top kulturnih destinacija svijeta.

Razvoj bosanskohercegovačkog turizma koči nedostatak želje za planiranjem uopće, odsustvo navedene adekvatne destinacijske menadžment organizacije na nivou FBiH i kantona, ne uvažavanje mišljenja struke, a ponekad razvoj koče i nedobronamjerne politike etnocentrističkih stranaka.

• Da li su građani i vlasti svjesni turističkih potencijala koje BiH nudi?

– Na žalost ni građani, a ni vlasti na svim nivoima nisu svjesne ogromnih turističkih potencijala Bosne i Hercegovine. Moto mog bloga www.upoznajtesvijetokonas.com je izjava eksperta za brendiranje u turizmu g. Tom Buncla kojeg je svojevremeno (2008.) angažirao USAID za potrebe brendiranja bh. turizma: “Očito je da BiH više pati zbog nedostatka svijesti o njoj kao o potencijalnoj destinaciji za posjetioce na međunarodnom planu, nego od bilo kakvog negativnog imidža povezanog sa posljednjim ratnim dešavanjima. Ironično, ali to je veoma dobra pozicija od koje treba krenuti u razvoju turizma: bolje je kao polaznu osnovu imati neznanje nego negativan imidž. Ono što je još važnije jeste da je najveća prijetnja razvoju turizma u Bosni i Hercegovini potpuno neznanje onome što ona ima da ponudi”.

• Zbog korona virusa i otežanog prekograničnog kretanja, brojni građani su ove godine otkrivali ljepote BiH. Da li je taj trend održiv?

– Takozvani “komšijski turizam” u Evropi prije pandemije korona virusa je bio preko 75 posto ukupnog turističkog prometa. Turizam nakon pandemije sigurno neće biti isti. Veliki broj ogromnih kruzera je već izrezan u rezalištima, cijene karata u avio prometu će rasti, a vidjećemo kakve će mjere biti propisane u cestovnom prometu. Uvjeren sam da će “komšijski turizam” u našem region rasti. Putovanja će biti kraća, ali češća.

• Skijaška sezona je pred nama. Mogu li se iznijeti neka očekivanja kako će pandemija utjecati na taj segment turističke ponude i da li su potencijali olimpijskih planina adekvatno iskorišteni?

– Skijaši skromnijih platežnih mogućnosti iz regiona će koristiti usluge naših ski centara, a gosti većih finansijskih mogućnosti i dalje će preferirati ski centre na Alpama. Naša glavna tri ski centra Jahorina, Bjelašnica i Vlašić imaju problem neadekvatnog urbaniziranja visokih planina. Naravno skijaški potencijali naših planina, a posebno ski potencijali navedena tri ski centra su ogromni. Postoje idejni projekti još iz vremena ZOI ‘84 proširenja skijališta duž čitave sjeverne strane Bjelašnice od Babinog Dola do Pazarića.

Izvor: Al Jazeera