Oglasi

Bh. vode: Strane nagrade, domaći problemi

Tokom 2015, BiH je potrošila 10,7 miliona eura na uvoz flaširane vode, dok je zaradila 1,62 miliona izvozom.
Na takmičenju u američkom Berkeley Springsu ove godine je najbolji, u kategoriji mineralnih voda, bio Tešanjski kiseljak kompanije Zema iz TešnjaUstupljeno Al Jazeeri

Piše: Ibrahim Sofić

Bosanskohercegovački proizvođači flaširane vode, bilo da je riječ o mineralnoj ili prirodnoj, svake godine osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima, ali u svojoj domovini imaju dosta problema zbog neuređenog tržišta i primata uvoznih artikala.

Demonstracija ovog stanja ogleda se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Tokom protekle godine, u BiH je uvezeno skoro 45 miliona litara vode u vrijednosti 10,7 miliona eura, dok je izvezeno 10,6 miliona litara, u vrijednosti 1,62 miliona eura.

Prema podacima Svjetske banke iz 2012. BiH je, sa blizu 9,5 metara kubnih vode po stanovniku zemlja sa najvećim količinama vode za piće u regionu, sedma u Evropi, a po vodnim resursima bogatija je od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i SAD.

Sa druge strane priče su medalje, priznanja, nagrade. Posljednje su došle sa svjetskog takmičenja u američkom Berkeley Springsu, gdje je najbolji u kategoriji mineralnih voda bio Tešanjski kiseljak kompanije Zema iz Tešnja.

Direktor ove firme Elvir Bećarević za Al Jazeeru ističe kako je ova zlatna medalja potvrda kvalitete, a tako je već godinama jer je Zema i ranije dobijala nagrade na ovom prestižnom takmičenju.

„S obzirom da smo 2008. te 2009. godine osvajali srebrene medalje, a u međuvremenu smo nastavili sa razvojem proizvoda ulaganjem u tehnološki proces, koja smo ostvarili u posljednje tri godine, zlatna medalja je došla kao pečat našeg dugogodišnjeg rada u ovoj oblasti“, kazao je.

Nedovoljno iskorišteni resursi

Ističe kako je neopravdano što su nedovoljno iskorišteni prirodni resursi voda kojim BiH raspolaže u ogromnim količinama, a proizvodi su „po kvaliteti i cijeni konkurentni u odnosu na proizvode koji dolaze iz uvoza“.

„Imamo ogromno vodeno bogatstvo, najbogatiji smo u regiji, a sedmi u Evropi. Dokazali smo da imamo najkvalitetnije vode, te je nedopustivo da je uvoz vode veći od izvoza skoro 10 puta. I u budućnosti će se više uvoziti nego izvoziti sve dok državnom strategijom razvoja ne odredi se mjesto i nivo razvoja flaširanja, prirodnih mineralnih voda kako za domaće tako i za ino tržište, a vlade ne obezbijede zakonsku regulativu i sve druge stimulativne mjere koje će omogućiti ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta i razvoj proizvoda u smislu poboljšanja kvaliteta“, kazao je Bećarević.

„Smatramo da stalno treba raditi na promjeni percepcije svijesti potrošača da kupuju domaće proizvode. Također bi i aktuelni nosioci vlasti trebali pokazati više zainteresovanosti za domaćeg proizvođača jer bez sistemske podrške teško možemo stići do značajnog pomaka u ovoj oblasti.“

Treću nagradu u istoj kategoriji dobila je mineralna voda Celvik Dobri kiseljak, također iz Tešnja. Emir Omerbašić, vlasnik ove kompanije, ponosno ističe kako je ovo za njegovu firmu treće priznanje na istom takmičenju u posljednjih nekoliko godina.

Navodi kako je riječ o velikom uspjehu za afirmaciju proizvoda i same države BiH jer je navedeno takmičenje u Berkeley Springsu veoma praćeno.

„Što se tiče same BiH i bh. tržišta, osim priče da je neko dobio priznanje, ništa drugo ne vrijedi s obzirom na neuređenost tržišta, te na maćehinski odnos države prema domaćim proizvođačima“, rekao je za Al Jazeeru.

Monopol velikih lanaca

Omerbašić se osvrnuo i na „veliki monopol koji drže strani trgovački centri, a koji sudjeluju u tržišnom udjelu u BiH“.

„Tako da nam u tom dijelu, osim priznanja da smo u vrhu svjetskog kvaliteta, ništa ne znači. Vani se to [nagradu] gleda drugačije. Tu nam u pregovaračkim poslovima znači i olakšava poziciju.“

Smatra kako BiH, kada je riječ o inostranom tržištu, treba imati ekonomsku strategiju, odnosno kaže kako bh. diplomatija treba više raditi na ekonomskom planu, lobirati, tražiti eventualne potencijalne partnere i kupce – dakle, da ekonomija prati diplomatiju.

Nudi i primjer takvog djelovanja.

„Tako nešto su Francuzi napravili prije nekih 40-ak godina na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike, pa su sa svojim vodama, koje po kvalitetu nisu ravne bh. vodama, napravili bum. Tamo [Bliski istok, sjever Afrike] izvoze vode više nego što kupuju nafte, tu su milijarde u pitanju. To je odradila diplomatija, politika koja progurala ekonomski njihove proizvode“, kaže Omerbašić i dodaje kako bh. diplomate imaju priliku slično uraditi „ako budu htjeli i znali“.

Na bh. tržištu navodi kako se treba naći modalitet da bh. proizvodi „koji stvarno ispunjavaju najveće svjetske standarde i u samom su vrhu“ budu više zastupljeni na domaćem tržištu „na onim mjestima i u onim lancima koji ne dozvoljavaju da se bh. roba afirmiše i više prodaje“.

„Primjer, nećemo spominjati imena lanaca, oni neke bh. vode drže samo reda radi, tako minorno da samom pojavom su neprimijećeni, a forsiraju se uvozne vode ili one koje su u lancima tih sistema. Takvi lanci uzimaju najveći udio bh. prodajne mreže."

Strani investitori

Iz Tešnja dolazi i Oaza, za koju u kompaniji sa ponosom ističu kako je „najnagrađivanija bh. voda“.

„Oaza je do sada na takmičenju Berkeley Springs International Water Tasting Awards ocijenjena najprije zlatnom medaljom 1998., zatim srebrenom medaljom 2000., potom bronzanom medaljom 2001., te zlatnom medaljom 2002. godine. I prošle godine je dobila srebrenu medalju također“, ističe direktor kompanije Oaza d.o.o. Armin Hrvić, te podsjeća da je Oaza svojevremeno bila i na zvaničnom meniju Bijele kuće u Washingtonu

„S obzirom na kvalitet Oaze, i nagrade koje ima na najprestižnijoj svjetskoj smotri voda u Berkeley Springsu, vidimo upravo u izvozu veliku šansu za uspjeh. Svakim danom sve je više kupaca kod kojih postoji interes da uvoze Oazu na njihova tržišta. Izvjesne prepreke postoje, pogotovu u zemljama regije.“

Hrvić ističe kako su u Oazi svjesni prednosti koje imaju i šta trebaju raditi kako bi plasman na svim tržištima bolji.

„Zastupljenost Oaze, kao i ostalih bh. voda na domaćem tržištu nije zadovoljavajuća. To je ujedno znak da postoji prostor za razvoj. Ako je voda strateški resurs BiH, onda bismo se tako trebali početi i ponašati. Imamo kvalitet i kapacitete, potrebno je još razinu konkurentnosti domaćih brandova podići na viši nivo“, zaključuje.

Omerbašić također ističe kako u BiH vlada nepovoljan ambijent i neuređeno tržište.

„Iskreno, svako veće ulaganje u ovoj situaciji, sa nekim partnerima ozbiljnim sa strane, je dosta rizično, a veoma je perspektivno sa druge strane. Mi smo trenutno u pregovorima sa liderima jedne strane grupacije koji su izrazili želju da sami investiraju ili da kupe cijelu kompaniju ili zajednički da se digne na veći, svjetski nivo, sa namjerom da se roba izvozi na određeno tržite sa kojeg su oni“, kazao je.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.