Oglasi

Bh. studenti u inozemstvu bez novca i pomoći države

Većina mladih iz Bosne i Hercegovine studije u inozemstvu plaćala je radeći preko studentskih servisa, a sad su ostali i bez tih prihoda.
Stranim studentima u SAD-u omogućeni su boravak u kampusima i hranaAl Jazeera (Ilustracija)

Odluke o isplati novčane pomoći bosanskohercegovačkim studentima koji su na razmjeni donesene su početkom prošle sedmice. Entitetska ministarstva, posredstvom svojih organa, u saradnji s matičnim univerzitetima s kojih studenti dolaze, prikupljali su informacije o broju studenata i državama u kojima studiraju. Međutim, te odluke ne odnose se na bosanskohercegovačke studente koji su na redovnim studijima u stranim zemljama.

Većina studenata koji se nalaze u inozemstvu na redovnim studijima našli su se u neizvjesnoj finansijskoj i egzistencijalnoj situaciji. Najveći broj njih, osim studija, obavlja mnoge privremene poslove ili poslove preko studentskog servisa u okviru kampusa. Na osnovu toga djelomično ili potpuno finansiraju troškove školarine i života u državama u kojima studiraju. S obzirom na pandemiju korona virusa, većina njih ostala je bez tog izvora finansiranja i upitno je dokad će moći plaćati najam za domove / sobe koje iznajmljuju, ali i ostvarivati egzistencijalne potrebe.

Mladi koji su na redovnim studijima u inozemstvu nalaze se širom svijeta. Najviše ih je u Evropi, znatan dio je u Turskoj i SAD-u. Neki od njih podijelili su svoja iskustva i posljedice koje je na njihov život i studiranje ostavila pandemija korona virusa.

Izgubljene naknade i honorarni poslovi

Amar Toplić, student socijalnog rada u Ljubljani, ukazuje na probleme s kojima se on i njegove kolege iz Bosne i Hercegovine suočavaju u prethodnom periodu. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"U Sloveniji je nekoliko stotina bh. studenata i studentica. Većina nas je izgubila radna mjesta, a time često i jedini izvor prihoda. U Sloveniji radimo putem studentskih zadruga te nemamo pravo na naknadu plate za vrijeme trajanja pandemije. Za osobe poput mene, koje se finansiraju u potpunosti same, ovo je veliki izazov. Troškovi života u Ljubljani su između 400 i 500 eura mjesečno. Plašim se da ću biti primoran napraviti pauzu jer neću biti u mogućnosti pokrivati svoje troškove života i studiranja. Pričao sam s kolegama, dijele moje mišljenje."

Napominje da je pisao Ambasadi Bosne i Hercegovine u Ljubljani, resornim ministarstvima u obje entitetske vlade, međutim, odgovor nije dobio.

"Dok su kolege i kolegice iz država Evropske unije već primile neki vid pomoći, mi nismo ništa. Nije lijep osjećaj vidjeti da vaša država ne brine o vama. U Bosnu i Hercegovinu sada se ne bih vraćao, jer ne želim ugroziti svoje najbliže, a moguće i dodatno opteretiti naše zdravstvene sisteme", kaže Toplić.

Vlada Slovenije usvojila je program hitnih mjera novčane pomoći stanovništvu, u okviru kojeg je predviđena i pomoć studentima, međutim, pravo na tu pomoć mogu ostvariti samo oni studenti sa stalnim boravištem u Sloveniji, što isključuje studente koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.

Simbolični paketi Ambasade u Češkoj

Mnogi mladi koje stipendiraju vlade država u kojima su na redovnim studijima odlučili su se ne vratiti u Bosnu i Hercegovinu iako su imali tu mogućnost u strahu da ne izgube prava na stipendije koje primaju. Takav je slučaj sa studentima koji su u Češkoj. Aca Lukić, zajedno s kolegicama, u pripremnoj je školi češkog jezika te se priprema za magistarski studij.

"Nakon otkazivanja nastave dvije kolegice odlučile su da se vrate u Bosnu, zbog čega postoji velika mogućnost gubljenja stipendije. Kolegica Amra i ja odlučili smo da ostanemo u Pragu. Takođe, neizvjesna situacija zatvorenih granica nam ne ulijeva nadu da ćemo se moći vratiti u Češku kada bude vrijeme za polaganje B2 testa, ali i prijemnog ispita, za koji se usporedno pripremamo. Iskreno sam razočaran što se pomaže samo studentima koji su najviše na Erasmus stipendijama, gdje imaju po 800-850 eura. Naša stipendija je oko 500 eura, od čega 250 eura ode na dom. Trenutno nismo zaposleni te nam stipendija od oko 200 eura nakon plaćanja smještaja predstavlja jedini izvor prihoda", kaže on.

Dodaje da je nekoliko puta od proglašenja karantina s njima kontaktirala ambasadorica Bosne i Hercegovine u Českoj te da su dobili kontakt Ambasade u slučaju nužde.

"Prije par sedmica primili smo simbolične pakete sa prehrambenim artiklima od naše ambasade, što nam je, iskreno, mnogo značilo. Ponuđen nam je povratak u Bosnu, ali smo odbili zbog mogućnosti otkazivanja stipendija."

Težak položaj bh. studenata u Turskoj

Na nekim univerzitetima u Češkoj bh. studenti zamoljeni su da se vrate u Bosnu i Hercegovinu te je onima koji se ne vrate i ne napuste kampuse saopćeno da će biti određena nova, viša cijena stanovanja.

Više od 35 mladih iz Bosne i Hercegovine koji su samofinansirajući studenti na univerzitetima u Turskoj također dijele probleme kolega iz spomenutih evropskih država. Studentica, koja je željela ostati anonimna, na master studiju je u Turskoj te kaže da su u najnezavidnijem položaju trenutno upravo samofinansirajući studenti, jer sami sebi plaćaju smještaj, školarinu, ali i privatno zdravstveno osiguranje, koje ne pokriva mnogo usluga.

"Posao koji sam imala trenutno je zaleđen, što znači da nemam više ta primanja koja sam imala, a život postaje skuplji. Svi studenti su tu, ali me zanima zašto naša država ne zna za nas. Zna li uopće da postojimo ovdje?"

Iako se broj oboljelih i umrlih od korona virusa u SAD-u povećava iz dana u dan, prema riječima Lejle Šišić, studentice master studija mašinstva na Univerzitetu Oklahome, studentima iz Bosne i Hercegovine i regije, kao i ostalim internacionalnim studentima koji nisu bili u mogućnost vratiti se u svoje zemlje, omogućen je ostanak u kampusu do kraja semestra i pristup studentskoj menzi s osiguranim obrocima. Trenutno je na tom univerzitetu tridesetak studenata iz Bosne i Hercegovine i regije.

Država nema ni novca ni interesa

Napominje da se svi trude ostati zdravi kako bi izbjegli bilo kakve dodatne bolničke troškove, jer bi eventualni troškovi hitnih intervencija, hospitalizacije ili daljnjih pretraga koštali desetke hiljada dolara. Ipak, postoji strah od neizvjesnosti šta će se dogoditi nakon maja? Nisu sigurni da će im univerzitet i nakon toga ponuditi smještaj ako ne budu u mogućnosti napustiti zemlju.

"U slučaju da ne budemo u mogućnosti napustiti državu primorani smo ostati ovdje i snositi velike finansijske troškove, za što niko od nas nije spreman. Mnogi studenti su zbog novonastalog haosa ostali bez privremenih poslova, preko kojih su zarađivali za egzistenciju, stoga bi nam bilo kakva pomoć naših institucija dobro došla. Neki od nas su kontaktirali s Ambasadom Bosne i Hercegovine u SAD-u u nadi da će nam pomoći, da se nekim organiziranim letom vratimo kući, kao što su i neke druge ambasade to uradile, ali, nažalost, rekli su da nam ne mogu pomoći."

Na upit vezan za eventualno pružanje pomoći bosanskohercegovačkim studentima koji su na redovnim studijima u inozemstvu, poslan entitetskim ministarstvima u čijoj je nadležnosti visoko obrazovanje, nije bilo odgovora. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koje u svom djelokrugu ima i sektor za obrazovanje, izdalo je saopćenje u kojem iskazuje zabrinutost za zdravlje i neizvjesnu finansijsku situaciju u kojoj su bh. studenti u inozemstvu.

Naglašava se da Ministarstvo ne raspolaže budžetom za obrazovanje, kako za redovne aktivnosti, tako i za nepredviđene vanredne situacije, te u ovom trenutku nije u mogućnosti finansijski odgovoriti na zahtjeve u smislu jednokratne novčane pomoći. Upućuju se studenti da se za ostvarivanje i zaštitu svojih prava u inozemstvu obraćaju diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine.

Hoće li biti gladni u 2020?

Institucije Bosne i Hercegovine, resorna ministarstva te bh. diplomatsko-konzularna predstavništva ne posjeduju informacije o tome koliko je bh. studenata u inozemstvu na redovnim studijima, gdje su oni i na kojim univerzitetima studiraju. Članovi Upravnog odbora Regionalne asocijacije studenata koji su studirali u inozemstvu (WBAA) odlučili su, na inicijativu bh. studenata koji su izuzeti iz odluka o isplati novčane pomoći, pokušati napraviti bazu podataka o broju tih studenata. Cilj kreiranja baze je zajedničko djelovanje ka ostvarivanju jednakih prava na novčanu pomoć, kao i studenti na razmjeni, ali i ostalih prava kao državljana Bosne i Hercegvine u inozemstvu. Dosad se toj asocijaciji javilo više od 450 studenata.

Samir Beharić, predstavnik Bosne i Hercegovine pri WBAA-i, ističe da bi bh. nadležne institucije trebale imati pregled studenata koji studiraju u inozemstvu te da je nedopustiv različit tretman jednih i drugih, posebno uzimajući u obzir činjenicu da studenti koji nisu na razmjeni uglavnom nemaju stipendije.

"Studenti koji studiraju vani ogroman su potencijal, država se treba brinuti o njima bar kad su u nevolji. Taj potencijal treba iskoristiti i raditi na tome da se vrate te svoja znanja, vještine i kontakte donesu u Bosnu i Hercegovinu. Dodatni problem je činjenica da studenti o kojima se država odlučila pobrinuti imaju stipendiju, a oni koji rade najčešće je nemaju. Smije li država Bosna i Hercegovina dozvoliti da joj studenti budu bukvalno gladni u 2020. godini?", zaključio je Beharić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.