Oglasi

Bh. film na respiratorima već godinama

Kao i mnoge druge branše, i filmska se našla u nezgodnom položaju zbog pandemije izazvane korona virusom.
Veliki filmski studiji, poput Sonyja, Paramounta i Disneyja, gotovo cijeli svoj repertoar premijerno su pomjerili za 2021.EPA-EFE

S obzirom na trenutačnu situaciju u cijelom svijetu, a to je pandemija korona virusa, kao i mnoge druge branše, i ona filmska našla se u nezgodnom položaju. Počelo je vrlo stidljivo, sa ponekim kašljucanjem u odabranim kinodvoranama, što je značilo postepeno gašenje i obustavu kinorepertoara i distribucije filmova. A negdje sa zatvaranjem kina polako su prekidane i produkcije filmova započetih u neko normalno vrijeme i prikladane prilike. Veliki filmski studiji, poput Sonyja, Paramounta i Disneyja, gotovo cijeli svoj repertoar, ili barem ogromnu većinu filmova za ovu godinu, premijerno su pomjerili za 2021., ostavljajući otvoren prozor samo za neke naslove čija je premijera inače zakazana za kraj tekuće godine. Vizija za filmsku industriju ove godine još uvijek je vrlo maglovita. Takvo je stanje na svjetskoj filmskoj sceni, dok ono u bh. kinematografiji zvuči još gore.

Bh. kinematografija pogođena pandemijom

Bh. kinematografija je „na koljenima“ zadnjih deset godina, ali se početkom godine ipak činilo da su stvari krenule malo na bolje. „Početkom ove godine konačno je sve izgledalo bolje – značajno je povećan bio budžet na federalnom nivou (Fondacija za kinematografiju), najavljeni su poticaji u Kantonu Sarajevo“, govori producentica Amra Bakšić-Čamo, dodajući dalje da je budžet Fondacije sa preko dva miliona vraćen na standardnih 800.000 eura zadnjim rebalansom, te su snimanja obustavljenja, a kina ne rade. „Teško je biti optimističan. Naša industrija je globalno jedna od onih koje su direktno i snažno pogođene pandemijom“, tvrdi Bakšić Čamo. Producentska kuća SCCA/pro.ba za ovu godinu imala je u planu tri snimanja, dva tokom ljeta i jedno na jesen. „Ova snimanja tokom ljeta se sigurno neće desiti, jer se radi o internacionalnim ekipama, a pripreme su davno trebale početi. Snimanje za jesen ćemo vidjeti“, kaže Bakšić-Čamo.

Producentska kuća ReFresh početkom aprila trebala je startati sa snimanjem novog filma reditelja Srđana Vuletića, radnog naziva Gym, ali je zbog trenutačne zdravstvene situacije, pandemije koronavirusa, odgođeno do daljnjeg.

„U proteklom periodu poduzimali smo sve potrebne aktivnosti kako bismo film, i pod ovakvim uslovima, mogli završiti u toku ove godine. Nadamo se da ćemo to i uspjeti“, mišljenja je glavni čovjek ReFresha, Ademir Kenović.

Duhovit i svjež način

Reditelj Vuletić govori da je prilično dugo u ovom projektu.

„Ono što nam je najbitnije u ovom trenutku je da kad god ga uradimo, da to bude dobar film. Sve ostalo je nevažno. Ljudi se sjećaju filmova, i ne interesuje ih zašto su filmovi pomjerali termine snimanja“, govori Vuletić, dodajući da uvijek gledaju da izvuku nešto pozitivno iz bilo kakve odgode. Vrijeme do eventualnog početka snimanja dobro će doći za temeljitije pripreme realizacije filma, „brušenja“ scenarija i detaljniju razradu produkcije. Kenović govori da dosta dugo pripremaju ovaj film i da je jedina stvar na koju su čekali bila odluka Europskog filmskog fonda Euroimage o učešću u sufinaciranju filma.

„Nažalost, iako smo ušli u uži izbor, sjednica Euroimagea je odgođena. Nadamo se da će to biti još jedan od značajnih podstreka koja će nam omogućiti da završimo nama vrlo važan projekat. Sa druge strane, na vrlo interesantniji način ova pandemija nam je pokazala koliko je scenarij ovog filma, u nekim motivima kojim se bavi, paralelan događajima kojim svjedočimo“, tvrdi Kenović, dok Vuletić dodaje da projekat stalno treba propitivati, dotezati.

„Mislim da sve produkcije na svijetu, nevezano od budžeta i geografije, sada pokušavaju da sagledaju svoj projekat u post-covid svijetu. I mi smo u tom procesu“, govori Vuletić. O samom filmu, inače trećem po redu dugometražnom igranom ostvarenju Srđana Vuletića (Ljeto u zlatnoj dolini, Teško je biti fin) producent Kenović objašnjava da je najvažniji razlog zbog kojeg su odlučili da ovaj film treba realizirati jeste što se na atraktivan, duhovit i svjež način bavi temom koja nam je svima poznata.

„Kako agresivna manjina teroriše pasivnu većinu! I to specijalno zato što je ova tema mnogo šira i od naše države i od čitave regije... Ovo je tema koja danas čitav svijet drži u nelagodnoj neizvjesnosti“, tvrdi Kenović.

U svakom zlu ima i nekog dobra

Film radnog naziva Balada, rediteljica Aida Begić-Zubčević sprema već nekoliko godina, a produkciju su morali zaustaviti pred sami početak snimanja. „Cijeli svijet se zaustavio, mnoge produkcije odgodile, neke i otkazale, tako da je i ova naša situacija dio globalne pauze“, govori Begić-Zubčević, dodajući da u svakom zlu ima i nekog dobra. „Na filmu se može uvijek raditi, bilo da je riječ o intervencijama na scenariju, radu na likovnom oblikovanju djela ili radu s glumcima koji se može odvijati i online. U svakom slučaju, rad nismo u potpunosti prekinuli“, tvrdi rediteljica. „Film Balada je savremena interpretacija usmenih balada Bosne i Hercegovine. Priča o mladoj ženi koja je izložena represiji sa svih strana, ali je ta situacija natjera da pronađe sebe. U filmu se prožimaju elementi fikcije i stvarnosti“, Begić-Zubčević objašnjava radnju svog novog filma, inače četvrtog po redu dugometražnog igranog ostvarenja (Snijeg, Djeca, Never Leave Me).

Udruženje filmskih radnika BiH trebalo bi se sastati ubrzo radi organizovanja regulative i smjernica za budućnost snimanja filmskih projekata u BiH. „Snimanja će se morati prilagoditi trenutnim okolnostima, moraće se poštovati mjere propisane zakonom, ali nije nemoguće organizirati rad ukoliko epidemiološka situacija bude išla na bolje, a sve su prilike da hoće“, tvrdi rediteljica, još dodajući da u mnogim zemljama rade na regulativama. „Mislim da će se i kod nas uskoro doći do optimalnog rješenja u kojem će biti moguće raditi, ali i sačuvati zdravlje“, zaključuje Begić-Zubčević.

Reditelj Vuletić mišljenja je da smo i bez korona krize imali produkciju na koljenima. „Nadam se da ćemo uspjeti da iskoristimo ovo stanje makar za djelimični restart sistema. Bh. filmu fali vizija, strategija, infrastruktura. Na respiratorima smo već godinama. UFR godinama ukazuje na mogući izlaz iz te situacije ali nisam siguran da li iko iz vlasti želi da uopšte sasluša prijedloge“, pobliže opisuje Vuletić stanje u BiH.

Značaj filmske industrije

Producent Ademir Kenović mišljenja je da značaj filmske industrije i vitalnost svih onih koji se bave filmom, igranim i dokumentarnim projektima na svim postojećim platformama, ne treba posebno naglašavati. „Uvjeren sam da će u budućnosti to samo više jačati i da će posao kojim se bavimo još snažnije utjecati na poboljšanje ambijenta u kojem živimo“, tvrdi Kenović, dodajući da je duboko uvjeren da to može pomoći da se zajedno vratimo najjednostavnijim i najbitnijim stvarima koje su potrebne ljudima za život – pažljivom odnosu i uvažavanju jednih prema drugima i ozbiljnom poštovanju ambijenta u kojem živimo.

Da ne bude da je sve crno u bh. kinematografiji - reditelj Pjer Žalica je u februaru ove godine završio snimanje svog također trećeg igranog filma radnog naziva Koncentriši se baba (Gori vatra, Kod amidže Idriza), dok je Jasmila Žbanić u postprodukciji filma o Srebrenici.

Kada se pokrene kino-distribucija i osiguraju uslovi za gledanje filmova u normalnim uslovima, tj. u mraku kinodvorane, vratićemo se lijepom sedmičnom običaju pohođenja “hramova sedme umjetnosti“. Svakako, budućnost snimanja filmova, TV serija, kao i njihova promocija, putem filmskih festivala i streaming servisa, najvjerovatnije će još neko (duže) vrijeme ostati paralizovana.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.