Bez oštrih sankcija neće prestati slavljenje srebreničkog genocida

Možete li zamisliti da neko pjeva nacističke pjesme kraj Aušvica: Da li bi iko reagovao? Da li bi svijet osudio?

Bi!?

To je ljudiski, civilizacijski…

Ali zašto nije tako u Srebrenici, jedinom mjestu u kojem je počinjen genocid nakon Drugog svjetskog rata?

Da bi se izbjeglo glorificiranje ekstremne ideologije u Bosni i Hercegovini potrebno je da državne institucije ili međunarodna zajednica imaju mehanizme kojim bi takvu propagandu kažnjavali, vrlo efikasno, smatraju sagovornici Al Jazeere.

Kontaktirali smo ih dan nakon što su sa vjerske proslave u krugu Pravoslavne crkve pjevane desničarske pjesme protiv Bošnjaka u Srebrenici na istoku Bosne i Hercegovine, gdje su srpske snage 1995. godine počinile genocid nad Bošnjacima, najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Iz kruga tog vjerskog objekta u srijedu navečer doprili su stihovi „Ne volim te Alija zato što si Balija … Nosila ti Drina sto mudžahedina … Svaki dan…“. 

Jula 1995. godine izvršen je srebrenički genocid koji je izvela Vojska Republike Srpske, pod komandom generala Ratka Mladića. Ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, a hiljade se i dalje vode nestalima.

Sistemska relativizacija zločina

Uvredljive poruke koje dolaze sa istog mjesta 25 godina kasnije za preživjele žrtve predstavljaju genocid “u drugom činu”. Radi se o pokušaju sistemske relativizacije genocida nad Bošnjacima Srebrenice, na svaki način i u usvakoj prilici, kaže Al Jazeeri historičar Admir Mulaosmanović.

„Kada govorimo o glorifikaciji ratnih zločina, dakle ne samo o negiranju već i glorifikaciji zločinaca, težnja je da se narativ o istina o počinjenom genocidu svede na neki nivo na kojem će se onda i negirati historijska istina koju poznajemo”, rekao je on.

Slavljenje genocida koje traumatizira žrtve

Predsjednik britanske organizacije Remembering Srebrenica Waqar Azmi za Al Jazeeru je kazao:

„Sinoćnji događaji u Srebrenici ponovo pokazuju kako je etnonacionalizam, koji je odgovoran za smrt tolikog broja bošnjačkih muslimana 1990-ih, i dalje živ. Ovo ide dalje od negiranja genocida, ovo je zapravo slavljenje genocida koje nastavlja traumatizirati ranjive povratnike u Srebrenicu.“

Azmi dodaje: „Dvadeset i pet godina nakon genocida u Srebrenici, preživjeli zaslužuju da budu poštovani, da se prizna njihova bol i da im se omogući da žive u miru i sigurnosti bez daljih i novih antagonističkih napada.“

Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio je zbog genocida u Srebrebnici najviše vojno i političko rukovodstvo Republike Srpske, danas entiteta u Bosni i Hercegovini, uključujući i generala vojske Republike Srpske Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Dvije i po decenije kasnije vlasti u RS-u odbijaju prihvatiti presudu UN-ovog suda.

“Srebrenica je bošnjački mit”, rekao je lider SNSD-a, trenutno vodeće političke partije bosanskih Srba Milorad Dodik.  

Na svijest ljudi [koji glorifikuju ratne zločince] mora se djelovati rigidnim mjerama, smatra Mulaosmanović.

Vrlo bi bilo značajno da međunarodni faktor ili institucije Bosne i Hercegovine na ovakve pojave uvijek snažno reagiraju, jer žrtve moraju vidjeti odlučnost, dodaje on.

Ovo je već viđeni folklor koji je nastavak jedne genocidne politike i posljedica te politike. Najgore je što nije dobilo adekvatan odgovor u zakonskom obliku da se zabrane fašističke organizacije i manifestacije, smatra i Igor Stojanović, član Glavnog odbora opozicione Socijaldemokratske partije BiH [SDP BiH] i zastupnik u Domu naroda Parlamenta bh. entiteta Federacija BiH.

„Nikome na vlasti, dakle SNSD-u, HDZ-u i SDA-u nije u cilju da tenzije popuste. Da im jeste to cilj, usvojili bi se zakoni o zabrani fašističkih organizacija, strožiji bi bili zakoni koji bi reagirali na provokacije i ljudi bi poštovali jedni druge“, kaže Stojanović.

‘Nismo naučili lekciju iz rata’

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbio je početkom godine usvojiti dopune Krivičnog zakona BiH kojim se kao krivična djela tretiraju negiranje genocida i ratnih zločina te dodjeljivanje priznanja i nagrada ratnim zločincima.

Protiv takvog zakona su glasili delegati bosanskih Srba, kao i delegati Hrvatske demokratske zajednice [HDZ BiH].

Nacionalsitički, šovinistički i fašistički ispadi u Bosni i Hercegovoni su postali svakodnevnica. Nažalost, oni su u posljednje vrijeme sve češći na teritoriji Republike Srpske, gdje različite političke partije glorifikuju ratne zločince, ne samo iz ovog već i prošlih ratova, što pokazuje da mi iz rata koji se desio u Bosni i Hercegovini devedesetih ništa nismo naučili i nismo izvukli nikave poruke, kaže Al Jazeeri delegat Zlatko Miletić koji je Domu naroda u januaru i predložio dopune Krivičnog zakona BiH, koje su odbijene.

„Jedan od povoda mog obraćanja Domu naroda odnosno parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine je bio da kada je u pitanju Srebrenica da se prestane sa negiranjem izvršenog genocida na području Srebrenice, a uz to sam tražio da svi ostali ratni zločini – bez obzira od kojeg su naroda počinjeni u Bosni i Hercegovini […] – budu sankcinisani”, kaže Miletić.

“Dovoljno je bilo promijeniti samo dva člana Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i da se uvedu sankcije za oni koji to [negiraju genocide i glorifikuju ratne zločince] javno rade”.

Proces koji se dešava u Bosni i Hercegovini nas vodi unazad, i bojim se da će nas ponovo dovesti u devedesete, smatra on.

‘Srebrenica nije samo pitanje Bošnjaka’

Historičar Eli Tauber ocjenjuje sa se posljednja dešavanju u Srebrebnici ne mogu posmatrati samo kao bošnjački i srpski problem.

„Bez ikakve sumnje, ovakva dešavanja, ovakve manifestacije se odražavaju i reflektiraju na cijelo bosanskohercegovačko društvo, iako drugi misle kako je riječ o nekim obračunima između dvije nacije ili dvije religije“, kaže Al Jazeeri historičar Tauber, koji je i član Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Provokacije u Srebrenici dolaze mjesec dana pred održavanje lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 15. novembra. Sagovornici Al Jazeer vjeruju kako će u narednim danima sličnih provokacija biti još i više.

„Riječ je o periodu pred izbore pa je sve više ovakvih situacija, podizanja nivoa netrpeljivosti. Ipak, kada se spustimo na nivoe odnosa među ‘običnim’ ljudima, vidimo da je situacija normalnija“, optimističan je je Tauber. Ipak, dodaje, ne treba se zavaravati.

„Postoje ljudi koji će i dalje gajiti ovakve stavove. Uvijek je bilo takvih odnosa [nacionalna netrepeljivost], ne samo između Srba i Bošnjaka, već i među raznim narodima koji su bili prije na ovom području […]“, kaže Tauber.

‘Ugledajmo se na Njemačku’

Stojanović vjeruje kako uzor Bosni i Hercegovioni treba biti Njemačka koja je, nakon Drugog svjetskog rata kada je “već imala politiku kakvu je imala – zločinačku i genocidnu, danas sankcionira svaku moguću pojavu koja bi glorificirala spomenuti način državnog ustroja”.

„Radikalni zakoni, koji nam trebaju, nikome nisu u interesu, pa ni međunarodnoj zajednici u BiH. Treba zabraniti nacionalnim strankama da pričaju o drugim nacijama, to bi bio najbolji napredak. Da pričaju samo o svojima, kako da budu bolji, kulturniji, da imaju više poštovanja prema drugima, sve bi bilo ljepše. Retorika mržnje prema drugima i održavanje mržnje i nepoštovanje dovode do rezultata da se pojavljuju društava koja provociraju na ovaj način.“

Tauber također vjeruje da je došlo vrijeme da se građani u Bosni i Hercegovini okrenu sebi i da počnu razmišljati o domovini i ljudima koji njome upravljaju.

„Vrijeme je da pokušamo nakon toliko godina, koliko Bosna i Hercegovina postoji u ovakvom obliku i stvarnosti, da je dovedemo da može da funkcionira, da i mi napredujemo kao društvo“, kaže Tauber.

Srpska pravoslavna crkva, kao o lokalni načelnik Srebrenice Mladen Grujičić iz desne populističe stranke SNSD nisu se ogradili od posljednjeg incidenta u Srebrebnici.

Izvor: Al Jazeera