Besplatna pravna pomoć za žrtve ratnih zločina
U Bosni i Hercegovini u oktobru je usvojen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Cilj je da se svim građanima omogući jednako pravo na adekvatnu pravnu pomoć i pravedno suđenje. Ovim Zakonom su i žrtve ratnih zločina konačno dobile pravo na plaćenog advokata. Do sada ga, za razliku od optuženih za ratne zločine, nisu imali.
Žrtva je višestrukog silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini. Od tada je prošlo više od dvadeset godina, ali trauma je i dalje živa. Kao i nada da će pravda biti zadovoljena. Da ne bi ugrozila istragu koju Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi o njenom slučaju, tražila je da joj se identitet zaštiti.
“Iako mnogi kažu pusti, to je prošlo, to zaboravi ja to zaboraviti ne mogu. To je jedan dodatni teret kroz život koji svaka žrtva nosi. I nosiće znači dok je živa”, priča žrtva silovanja.
U svojstvu svjedoka ratnih zločina pojavila se pred sudom u Hagu, kao i pred jednim od okružnih sudova u Republici Srpskoj. Ogorčena je tim iskustvom kao i činjenicom da su optuženi za ratne zločine, za razliku od žrtve, imali pravo na besplatnu pravnu pomoć.
„Žrtva pred sudovima nema nikakva prava i dalje se osjeća kao jedan vid žrtve jer je neupoznata sa svojim pravima, za razliku od recimo ratnih zločinca koji ima svu zaštitu na sudu”, nastavlja naša sagovornica.
Iako su bosanskohercegovački zakonodavci toga bili svjesni, godinama je izostajala volja da se usvoji zakon kojim bi se pravna pomoć pružena optuženim za ratne zločine proširila i na žrtve, kao i na ostale socijalno ugrožene kategorije stanovništva.
Kršenje zakona
BiH je time direktno kršila Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i UN-ovu konvenciju protiv mučenja i nehumanog ponašanja ili kažnjavanja, koje je potpisala. Obje konvencije nalažu obavezu države da osigura pravnu pomoć svim građanima radi pristupa pravdi.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći usvojen je tek u oktobru ove godine, a ulogu pravnog zastupnika žrtava preuzet će posebno oformljeni Ured Ministarstva pravde, koji je i predlagač ovog Zakona.
“Radimo na izradi podzakonskih akata, na izradi pravilnika, dakle na angažovanju adekvatnog osoblja. Prije svega cilj nam je da omogućimo što efikasnije i što kvalitetnije pružanje besplatne pravne pomoći”, kazala je Marina Bakić, iz Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.
Time je država napravila pozitivan iskorak u zaštiti najranjivijih kategorija društva u krivičnim postupcima pred Sudom Bosne i Hercegovine, smatraju u nevladinoj organizaciji Trial International, koja je godinama na volonterskoj osnovi pružala pravnu zaštitu žrtvama.
“Svaki put je to bila nevladina organizacija koja je ili platila advokaticu ili advokata da rade na određenom slučaju ili nevladina organizacija direktno pružila pravnu podršku i zastupala oštećenu u tom krivičnom postupku. Tako da sada prvi put imamo sistemsko rješenje gdje država plaća advokate“, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, iz nevladine organizacije Trial International u BiH.
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine ima rok da do sredine decembra formira Ured za pružanje besplatne pravne zaštite.
“Osim ratnih žrtava, pravo na besplatnu pravnu pomoć imat će sve socijalne kategorije društva koje sebi pravnu podršku ne mogu finansirati pred Sudom BiH, a koji će tamo tragati za pravdom“, javlja reporterka Al Jazeere Arduana Pribinja.
Izvor: Al Jaueera