Berlinale: Fokus kratkih filmova na poslijeratnoj BiH

Na 69. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu, za Zlatnog i Srebrene medvjede, kandidirano je 17 filmova (EPA)

Uskoro, u Berlinu, počet će jedan od najvećih filmskih festivala na svijetu, a koji svake godine privlači desetine hiljada posjetitelja i posjetiteljica iz cijelog svijeta. Jedanaest dana će trajati Berlinale, kao jedan od najvažnijih događaja u godišnjem filmskom kalendaru.

Historija ovog Festivala počinje 1951. godine za vrijeme “Hladnog rata”. Ideja je bila otvoriti pogled u “izlog slobodnog svijeta”. Uzbudljiva historija zidom podijeljenog grada, razlog je zbog kojeg se i danas ovaj Festival smatra najpolitičnijim od svih glavnih filmskih festivala, odnosno, mjestom interkulturalne razmjene, te platformom za kritičko istraživanje društvenih pitanja.

Svake godine, Filmski festival u Berlinu kroz različite programe predstavi 400-ak filmova svih žanrova, dužina i formata. Rame uz rame stoje neke od najvećih zvijezda filmske industrije sa ljudima za koje se pretpostavlja da će to tek postati.

Po svom konceptu, Berlinale predstavlja široki spektar filmskih formi, od igranih i dokumentarnih filmova do umjetničkih eksperimenata. Publika je pozvana da se kroz filmske sadržaje visoke estetske vrijednosti susretne sa izrazito kontrastnim miljeima, načinima života i stavovima, te da stavi svoje vlastite prosudbe i predrasude na test.

Juliette Binoche predsjednica žirija

Filmovi koji se prikazuju u glavnom programu su uvijek oni koji izazivaju veliku pažnju i o kojima se dugo govori. “Berlinale Shorts” sa svojim izborom radikalno prepoznatljivih stilova postavlja trendove za film sutrašnjice, dok se u “Panorami”, koja je favorit publike, prikazuju kako kažu “seksi, oštri i smjeli” filmovi. Pored ovog programa, postoji još čitav niz drugih kao što su: “Generacija” za mlade, “Perspektive Deutsches Kino” za filmske debitante, “Berlinale Special”, “Berlinale serija”, ali i program kao npr. “Kulinarska kinematografija” ili “NATIVe”. Festival poklanja ogromnu pažnju filmskoj industriji u svakom pogledu i jedna je od najvažnijih destinacija na filmskom putovanju filmskih radnika svih zemalja.

Na 69. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu, za Zlatnog i Srebrene medvjede, kandidirano je 17 filmova, a predsjednica žirija je slavna francuska glumica Juliette Binoche. Filmovi koji će biti prikazani unutar ovog, kao i drugih programa, dolaze iz oko 25 zemalja, a među njima su i predstavnici koji dolaze iz naše regije.

Najviše će ih biti prikazano kao dio programa “Berlinale Shorts”, a gdje će publika gledati radove autora kao što su: Bárbara Wagner & Benjamin de Burca, Martin Rejtman, Luce Tóth, Rainer Kohlberger, Eve Könnemann, Flóre Anna Buda i Manuel Abramovich.

Bosanski dokumentarni film Crvene gumene čizmice bit će prikazan van konkurencije, u posebnom programu “Berlinale Shorts”, a rediteljica filma je Jasmila Žbanić, dobitnica Zlatnog medvjeda za film Grbavica.

Prvi kosovski film u Berlinu

Zapravo, cijeli jedan dio ovogodišnjeg programa kratkih filmova na Festivalu u Berlinu fokusiran je na poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu te služi kao polazna tačka za ispitivanje kulture sećanja i dinamike učešća u pisanju historije.

Osim filma Crvene gumene čizme, bit će prikazan i film Omarska u režiji Varun Sasindran, nastao u francuskoj produkciji, a čiju montažu  potpisuje Sajra Subašić, studentica ASU Sarajevo. Treći je kratki dokumentarni film Can t You See Them? – Repeat (Kako ih ne vidiš? – Repeat), rediteljice Clarisse Thieme, a realiziran je kao njemačko-bosanska koprodukcija. Istoimena postavka Clarisse Thieme bit će i dijelom programa Forum Expanded. Can t You See Them? – Repeat nastao je kao dio projekta “Between Us – Između nas” pokrenutog 2012. godine, a gdje su umjetnici pozvani da surađuju sa “Videoarhivom Sarajevo – Bibliotekom Hamdija Kreševljaković”. Zajedno su, prije dvije godine, kao dio programa “Forum Expanded”, predstavili projekt “Open Archive”, a prošle godine, u istom programu, prikazan je film i postavljena izložba Clarisse Thieme pod imenom “Timemachine” (Vremeplov).

U zvaničnoj selekciji programa “Berlinale Shorts”, osim filmova iz Bosne i Hercegovine, takmičit će se i film Ne Mes (Između) čiji je reditelj Samir Karahoda, a koji će po prvi put predstaviti Kosovo na filmskom festivalu u Berlinu.

Ovogodišnji žiri čine Jeffrey Bowers iz SAD, Koyo Kouoh iz Senegala i Vanja Kaluđerić iz Hrvatske, a sa trenutnom adresom u Velikoj Britaniji.

Dva scenarija Elme Tataragić u prestižnim programima

Vrijedan svake pohvale je rad bh. scenaristice Elme Tataragić čija dva scenarija su se našla u prestižnim programima ovogodišnjeg Festivala u Berlinu. Jedan od njih takmičit će se za nagradu Zlatni medvjed, a radi se o filmu Bog postoji, zove se Petrunija makedonske rediteljice Teone Strugar – Mitevske. Film je nastao u koprodukciji Makedonije, Belgije, Francuske, Hrvatske i Slovenije, a u potpunosti je sniman na lokacijama u Makedoniji prošle godine. 

Također, po scenariju Elme Tataragić, u okviru prestižnog programa “Panorama” bit će prikazan film Šavovi u režiji Miroslava Terzića, a koji je nastao kao koprodukcijski projekt Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Film se bavi temom novorođenih beba nestalih iz bolnica u Beogradu koje su godinama, po svedočenjima stotina roditelja, proglašavane umrlim, a zapravo su prodavane. Producenti filma su Uliks Fehmiu i Milena Trobozić Garfield, odnosno producentska kuća “West End Production” iz Srbije, a podržan je i od panevropskog filmskog fonda “Eurimages”.

“Filmski centar Srbije” učestvuje u produkciji njemačkog filma I Was at Home, rediteljice Angela Schanelec. Film na kome je kao direktor fotografije potpisan Ivan Marković također će se takmičiti u glavnom programu. Inače, rediteljice Angele Schanelec sjećamo se i po rediteljskom učešću u omnibusu Mostovi Sarajeva iz 2014. godine. 

Budžet festivala 26 miliona eura

U zasebnom programu pod imenom “Forum”, a koji u posljednjih 20 godina organizira “Arsenal – Institute for Film and Video Art”, a kao dio Berlinalea između 39 filmova bit će prikazani i filmovi Chun nuan hua kai (From Tomorrow on, I Will) u režiji Ivana Markovića i Wu Linfenga u koprodukciji Njemačke, Kine i Srbije, te film Kameni govornici (The Stone Speakers) Igora Drljače, nastao kao kanadsko-bosanska koprodukcija.

Po prisustvu filmova i autora iz naše regije mogli bi doći do zaključka kako stanje u filmskoj umjetnosti i industriji nije toliko loše. Ipak, ulaganja u film, iako se razlikuju od zemlje do zemlje, kreću se u skali između malo i još manje.

Da bi bilo koja od tih zemalja ili da bi kao regija postali značajniji faktor na filmskoj mapi, ulaganja bi morala biti daleko veća, a kao ilustraciju naveo bih to da je za ovogodišnji Festival u Berlinu, njemačka federalna vlada, odnosno odjel za kulturu i medije, izdvojila 8,2 miliona eura, dok je godišnji budžet Festivala 26 miliona eura. Toliko novca, u cijelog regiji, za godinu dana, nije izdvojeno za sve filmske projekte zajedno.

Izvor: Al Jazeera