Oglasi

Berlin predstavio 'Hrabrost slobode'

U Berlinu je programom pod nazivom 'Hrabrost slobode' obilježena 25. godišnjica pada Berlinskog zida, događaja koji je promijenio tok historije.

ZY1ay_MxdEo

Hiljade balona simbolično je uz ''Odu radosti'' u nedjelju navečer nestalo nad Berlinom, kao što je prije 25 godina nestao i Berlinski zid, čime je promijenjen tok historije i najavljen kraj Hladnog rata između Istoka i Zapada.

Nekoliko stotina hiljada ljudi, stanovnika Berlna i turista, okupilo se oko Brandenburških vrata i u centru Berlina, javila je reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

Baloni su bili postavljeni duž 15-kilometarskog "pojasa smrti" gdje je nekad stajao Zid, koji je od 1961. do 9. novembra 1989. dijelio Berlin.

U trenutku puštanja osvijetljenih balona, Berlinska filharmonija izvela je ''Odu radosti'' iz Beethovenove 9. simfonije, neslužbenu himnu mira i jedinstva Evrope.

"Klanjamo se pred odlučnošću Istočnih Nijemaca koji su imali hrabrosti sići na ulicu kako bi tražili više slobode'', rekao je berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit na Brandenburškim vratima. "Mi smo jedan sretan narod", dodao je, prije nego je poletio prvi balon.

Nešto prije toga, okupljeni su zapljeskali bivšem sovjetskom vođi Mihailu Gorbačovu, a veliki aplauz dobio je i bivši poljski predsjednik Lech Walesa.

'Trijumf ljudskoh duha'

Pad Berlinskog zida prije 25 godina pokazao je svijetu da su snovi ostvarivi i trebao bi biti nadahnuće ljudima koji žive u tiraniji bilo gdje u svijetu, izjavila je u nedjelju njemačka kancelarka Angela Merkel.

Merkel je rekla da će rušenje Zida biti zauvijek upamćeno kao trijumf ljudskog duha.

"Pad Berlinskog zida pokazao nam je da se snovi mogu ostvariti i da ništa ne mora biti onako kako jest, bez obzira koliko se prepreke činile velike", rekla je Merkel, koja od 2005. vodi ujedinjenu Njemačku.

"Pokazao nam je da imamo snage sami oblikovati svoju sudbinu i činiti stvari boljima", istaknula je, dodajući da bi taj primjer trebao ohrabriti narod u Ukrajini, Siriji, Iraku i drugim dijelovima svijeta.

"Bila je to pobjeda slobode nad ropstvom i poruka je nade današnjim i budućim generacijama da mogu srušiti zidove, zidove diktatura, nasilja i ideologija", naglasila je Merkel.

Njemački predsjednik Joachim Gauck rekao je da je pad Zida "pokazao da možemo mijenjati stvari", a u Vatikanu papa Franjo je izjavio kako se trebaju graditi "mostovi, a ne zidovi".

Koncertna svečanost

Kancelarka Angela Merkel i gradonačelnik Wowereit položili su prijepodne ruže na ostatke zida u ulici Bernauer Strasse koja je preko noći podijelila Belin, kada je zid iznenada podignut u augustu 1961. da bi spriječio masovni egzodus istočnih Nijemaca na zapad.

Održana je i ekumenska molitva u Kapeli pomirenja sagrađenoj u 'pojasu smrti' koji je dijelio dvije Njemačke.

e.

U povodu velike godišnjice u Berlinu su nastupili vodeći njemački izvođači, poput Ude Lindenberga, Fantastischena i Cluesoa.

Na koncertu na historijskim Brandenburškim vratima nastupili su zvijezda njemačke tehno scene Paul Kalkbrenner i britanski pjevač Peter Gabriel.

"Niko nema namjeru podići zid!", riječi su koje je u junu 1961. na konferenciji za štampu izgovorio tadašnji predsjednik Državnog vijeća Njemačke Demokratske Republike, Walter Ulbricht.

Te su riječi ušle u historiju kao jedna od najvećih laži koje je ikada javno izgovorio jedan političar, jer su samo nekoliko sedmica kasnije, u ranu zoru 13. augusta, zaposlenici "Narodne policije" DDR-a počeli podizati barikadu od bodljikave žice između tadašnjeg sovjetskog dijela Berlina i savezničkih zona - američke, britanske i francuske.

Nekoliko dana kasnije, pod zaštitom policije započelo je i zidanje Berlinskog zida, koji je sve do 9. novembra  1989. razdvajao područje Zapadnog Berlina od ostatka Njemačke Demokratske Republike.

Ovim potezom vodstvo DDR-a zapravo je priznalo svojevrsnu kapitulaciju svoga društvenog uređenja uprkos onog koje je vladalo u zoni "neprijatelja" na Zapadu.

U smjeru zapada otišlo više od 3,5 miliona ljudi

Od završetka Drugog svjetskog rata do početka šezdesetih godina prošlog vijeka DDR je u smjeru Zapada napustilo više od 3,5 miliona građana i to uglavnom mladih i dobro obrazovanih.

Ionako krhkoj istočnonjemačkoj privredi prijetio je kolaps zbog odljeva radne snage.

Zbog toga se vrh DDR-a sredinom 1961. odlučio na potpuno zatvaranje granica.

Gradnjom Zida egzodus Nijemaca s Istoka na Zapad nije prestao, ali se drastično usporio, a Berlinski zid je od početne barikade od bodljikave žice i protutenkovskih prepreka tokom godina prerastao u nekoliko desetaka metara širok granični pojas, čuvan vatrenim oružjem koje se aktiviralo automatski.

Godišnjica pada Zida prilika je i podsjetiti na žrtve koje su izgubile život pokušavajući preći na Zapad. Naučni projekat "Hronika zida" Historijskog instituta u Potsdamu i Saveznog ureda za političko obrazovanje polazi od toga da je na samom Berlinskom zidu, dugom 155 kilomeatra pri pokušaju bijega u Zapadni Berlin poginulo 136 osoba.

Ukupan broj žrtava na “njemačko-njemačkoj“ granici se procjenjuje na 872 ljudi.

Pad Berlinskog zida i danas je predmet mnogih legendi, a ostaci Zida danas privlače milione turista iz cijelog svijeta.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.