Beogradski Prokop na čekanju 35 godina

Prije tačno 35 godina počela je izgradnja željezničke stanice Beograd – Centar, poznatije kao Prokop.

Stanica koja povezuje zapadnu Evropu i Bliski Istok ni poslije tri i po decenije nije završena.

Prokop su otvarali mnogi političari, ali je niko, od Josipa Broza Tita do danas, nije uspio završiti.

Zašto je to tako, istraživao je reporter Al Jazeere iz Beograda Đorđe Kostić.

Ovo je jedan od malobrojnih lokalnih vozova koji prolaze kroz stanicu Beograd – Centar.

Stanica je pusta i nedovršena. 

Još od 1977. godine, kada je počela da se gradi, najavljivana je kao najveći infrastrukturni projekt tog vremena.

Rijetki su putnici koji Prokop koriste kao polaznu stanicu.

Za brzi prolazak vozova

Beograđani Ljubiša Lukić i Milan Maksimović nisu ni rođeni kada se stanica Beograd – Centar počela graditi.

Smatraju da je politika u dobroj mjeri kumovala tome da stanica ni poslije 35 godina ne bude završena.

“To je dosta neiskorišćeno. Mislim da bi više građana to koristilo kada bi se to završilo i da bi samim tim imalo veću funkciju”, kaže Ljubiša.

“Neosvetljeno je, trebalo bi malo više da se uloži u sve da bi bilo mnogo bolje”, dodaje Milan.

Stanica Beograd – Centar nalazi se na Koridoru 10 i povezuje zemlje zapadne Evrope s Bliskim Istokom.

Stanica je prolaznog tipa i omogućava brz prolazak vozova i putnika.

Beograd – Centar ima dio za brzu izmjenu stranih i domaćih lokomotiva, a ispod je napravljen tunel za budući metro.

Još 108 miliona eura

Milutin Milošević, inženjer i direktor Beogradskog železničkog čvora, kaže da je za izgradnjau Prokopa potrebno još 108 miliona eura.

Objašnjava da gradnja traje jako dugo zbog manjka sredstva, sankcija i loše politike.

Danas, kako smatra, nema jasne strategije da se željeznički saobraćaj razvija u Srbiji.

“Konsenzus tog tipa, interesa grada i republike u saobraćajnom smislu, a posebno aspekt urbanizma za Beograd, jesu problemi koje očito nismo uspeli da rešimo za ovih prethodnih 30 godina”, rekao je Milošević.

Stanica Beograd – Centar sagrađena je do polovine, a gradila su je uglavnom domaća preduzeća.

Poslije 2000. godine raspisivano je nekoliko tendera.

Tokom osamdesetih i devedesetih godina radovi na stanici nekoliko puta su započinjani, ali i obustavljani.

Završetak željezničke stanice nijednog trenutka se nije nazirao.

Nema volje za završetak

Za 35 godina ova stanica jedino je priključena na sistem Beovoza.

U glavnom gradu nalazi se i Glavna železnička stanica, koja je na atraktivnom mjestu i dosta vrijedi.

Prodajom tzv. Savskog amfiteatra zaradilo bi se dosta, a od tih sredstava Prokop bi se mogao završiti, smatraju saobraćajni stručnjaci.

Međutim, neriješeni vlasnički odnosi tog zemljišta takav projekat sprječavaju.

“Svo to zemljište je železničko, znači mora država da zauzme stav, pa da preko Železnica Srbije donese odluke odgovarajuće preko Agencije za železnički saobraćaj da se to stanje promeni, odnosno da se sadašnja železnička stanica, njene funkcije da se prenesu na Prokop, tog momenta će i ona funkcionisati”, kaže Milan Vujanić, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu.

Inženjeri, saobraćajni stručnjaci, složni su u jednom: država nema volju da završi stanicu Prokop i izmjesti staru Željezničku stanicu.

Dok se nešto ne pokrene, Prokop će propadati, a malobrojni ljudi će je i dalje koristiti kao običnu beogradsku stanicu.

Izvor: Al Jazeera