Oglasi

Beogradski epidemiolog: Korona virus nema potencijal epidemije

Specijalist epidemiolog i imunolog Predrag Kon navodi da novi virus ne treba izazivati strah, ali je oprez svakako potreban.
'Sam pojačani interes preventivna je stvar jer je za one koji su eventualno boravili tamo i dolaze iz tog područja samo saznanje o bolesti preventivno', kaže KonAl Jazeera

Novi korona virus pojavio se krajem prošle godine u Kini, a posljednjih dana raste broj osoba kod kojih je izazvao oboljenje. No, on se ne prenosi tako lako i nema epidemički potencijal kao obična gripa, ali se svakako treba pratiti stanje i biti oprezan, naročito kad je riječ o osobama koje su boravile u pogođenom podneblju, kaže specijalist epidemiolog i imunolog Predrag Kon iz beogradskog Zavoda za javno zdravlje.

Kon je za Al Jazeeru komentirao pojavu novog virusa, koji je dosad, koliko je poznato, odnio najmanje devet života, dok je više od 400 oboljelih. Većinom je riječ o osobama iz Kine, ali su potvrđeni slučajevi oboljenja u Južnoj Koreji, Sjedinjenim Američkim Državama, Tajlandu...

  • Novi virus iz iste je porodice kao i mnogo poznatiji SARS i MERS. Po čemu je novi korona virus karakterističan?

– Koronavirus se nije smatrao ni na koji način opasnim virusom sve do 2002. i predstavljao je jednu porodicu respiratornih virusa koji izazivaju uglavnom blago oboljenje. Međutim, drugačije je od 2002. sa pojavom SARS-a, odnosno teške akutne respiratorne infekcije izazvane ovim virusom. Posle toga se pojavio i MERS, koji je iz iste familije i koji je dominirao na Srednjem i Bliskom istoku.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Sada, prilikom pojave novog koronavirusa, koji izaziva teške pneumonije i sa mogućim smrtnim ishodom, jasno je da ova grupa respiratornih virusa, u određenim situacijama kada se nešto promeni, može izazvati i teža oboljenja.

  • Je li problem to što takve bolesti dosta liče na običnu gripu?

– Te virusne infekcije gornjih respiratornih puteva prvenstveno uglavnom mogu da liče na grip, koji se razlikuje samo po tome što kreće izuzetno naglo u odnosu na ostale respiratorne viruse. Ovo oboljenje može da ide postupno, a osnovna stvar je da li zahvata donje ili gornje disajne puteve.

I još nema potpunog razjašnjenja zašto kod nekoga izaziva tako teške pneumonije.

  • O kojim se simptomima govori? Postoje li i blaži oblici koji prođu "na nogama"?

– Zaista je tako. Praktično je reč o obliku blagih kijavica, bez ikakvih ozbiljnijih simptoma. Uobičajeni koronavirus retko kada izaziva obolenje donjih disajnih puteva. No, od pojave SARS-a, MERS-a i novog virusa postoje mogućnosti da se "prikači" na donje puteve, gde izaziva te ozbiljnije infekcije.

Druga karakteristika koja je bila kod SARS-a jeste da su obolevali zdravstveni radnici koji su zbrinjavali obolele i da je to bilo u situacijama kada je bilo potrebno aplicirati kiseonik pod pritiskom i tako se stvarao taj sekundarni aerosol. Ova vest je najvažnija za zdravstvene radnike, da se pripreme za eventualnu situaciju da moraju da zbrinjavaju nekoga ko je oboleo.

Inače se ova bolest ne prenosi tako lako i nema takav epidemički potencijal kao što to ima grip, koji je opštepoznat, pa i neki drugi virusi koji imaju jači potencijal prenošenja.

  • Koliko je alarmantan navod da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka, što je nedavno potvrđeno?

– Kad se kaže da može da se prenosi sa čoveka na čoveka, to znači da je dokazano da se prenosi. Međutim, on se ne prenosi lako. Mi ćemo svakako pratiti (govorim o dosadašnjim iskustvima sa koronavirusima).

  • Povećavaju se brojke oboljelih. Je li i to neki pokazatelj?

– Brojke koje se naglo povećavaju... Imate retrospektivno otkrivanje slučajeva; to nisu slučajevi koji su neposredno aktuelni, premda ima i njih. U prvom naletu raznih informacija ima se utisak da se ovo naglo širi, no za jednu Kinu brojka od 400 je besmisleno mala i to treba shvatiti. Jasno je da je to u jednom gradu i slučajevi u Japanu, na Filipinima i u SAD-u uglavnom su slučajevi koji su eksportovani iz te provincije.

Lovrić Makarić o mjerama opreza

Zvjezdana Lovrić Makarić, specijalistica epidemiologije iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, navodi da su korona virusi "velika skupina virusa kod kojih je poznato da njih sedam mogu zaraziti ljude i uzrokovati bolest".

"Ljudski koronavirusi uglavnom uzrokuju blage do umjerene bolesti kod ljudi širom svijeta (poput obične prehlade), dok MERS-koronavirus i SARS-koronavirus mogu uzrokovati teže respiratorne bolesti", ističe.

Kaže i da ljudski korona virusi najčešće uzrokuju blage do umjerene bolesti gornjih dišnih puteva, poput obične prehlade.

"Većina ljudi se zarazi tim virusima u nekom trenutku svog života te je bolest kratkog trajanja sa simptomima curenja nosa, glavoboljom, kašljem, grloboljom, povišenom temperaturom..."

Međutim, MERS-CoV i SARS-CoV mogu izazvati teže simptome, ističe Lovrić Makarić.

'Simptomi MERS-a obično su povišena tjelesna temperatura, kašalj i otežano disanje, koje može dovesti i do upale pluća. Slučajevi MERS-a najčešće se javljaju na Arapskom poluotoku. Simptomi SARS-a često uključuju vrućicu, zimicu i bolove u tijelu te upalu pluća. Od 2004. nigdje u svijetu nije zabilježen slučaj SARS-a."

"Vezano za novi koronoavirus, u ovom trenutku nema jasnih dokaza o održivom prijenosu virusa sa čovjeka na čovjeka, ali ograničen prijenos sa čovjeka na čovjeka ne može se potpuno isključiti. Nije zabilježen nijedan slučaj prijenosa infekcije na zdravstvene djelatnike. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature i otežanog disanja s infiltratima na plućima."

Putnicima se preporučuje da primjenjuju mjere smanjenja rizika od akutnih respiratornih infekcija tokom putovanja u zahvaćena područja ili iz njih: izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju akutnu respiratornu infekciju; često pranje ruku, posebno nakon direktnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom; izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama...

"Putnici koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije trebaju prilikom kašljanja i kihanja prekrivati nos i usta jednokratnim maramicama te prati ruke, dok se putnici koji unutar 14 dana po povratku iz Wuhana razviju povišenu tjelesnu temperaturu trebaju javiti svom liječniku i dati do znanja da su boravili u Wuhanu", navodi Lovrić Makarić.

Normalno da je sada pojačana opreznost i da ima pojačan interes. Sam taj pojačani interes je već preventivna stvar jer, za one koji su eventualno boravili tamo i dolaze iz tog područja, samo saznanje je preventivno. Najviše zavisi od onoga ko je boravio u tom području da li će se pravovremeno obratiti lekaru ukoliko dobije određene respiratorne tegobe. To je najvažnije. Ovako deluje previše jednostavno, ali je obično ono što je najjednostavnije najbolje. Dakle, najvažnije je naučiti ljude da sada, ako već odlaze tamo, izbegavaju one koji su bolesni, da ne idu u bolnice. To je jednostavna informacija. Ako se već i dešava nešto, onda neka se hitno jave lekaru, oni koji imaju razloga.

Ne možemo sada, u vreme zimskog perioda, kada su respiratorne infekcije česte, da razmišljamo da je to baš novi koronavirus 2019, kako se sad zove jer se pojavio u decembru 2019. Neće to biti sada da je to baš koronavirus, ali ne znači da pažnja treba da popusti.

Ono što se sada uvodi nije ništa novo. To su potpuno uobičajeni postupci koji se uvode za sve putnike u međunarodnom saobraćaju koji idu u određena područja gde postoje zarazne bolesti. Kada je reč o novoj bolesti, interes javnosti, a naročito interes stručne javnosti vrlo je podignut i očekujem dalje informacije. Ali, nema posebnog razloga za veliku brigu. Ipak, opreznost je uvek potrebna i zato o tome pričamo.

  • Kako treba djelovati? Je li regija spremna za takve situacije?

– Postoji tzv. međunarodni zdravstveni pravilnik još iz 2005, a od 2007. je na snazi, koji podrazumeva da, kad se pojavi bilo kakva javna zdravstvena pretnja kao što je sada ovaj novi virus, onda WHO ima svoje obaveze.

Prva je obaveza objavljivanja toga (pojave novog virusa), druga je sastanak o odlučivanju da li je to javna zdravstvena pretnja od međunarodnog značaja i nakon toga će sve zemlje članice UN-a i Svetska zdravstvena organizacija uskladiti svoje ponašanje sa tim merama.

Svakako je bitno i jasno to da se mere prema putnicima u međunarodnom saobraćaju odmah uspostavljaju. U ovom konkretnom slučaju je rečeno da nema potrebe da se uvode restrikcije za putnike. Međutim, potpuno je jasno da se samim saopštenjem da postoji bolest baš i ne preporučuje da se ide u ta područja – to je neka opšta preporuka, ali nije zabrana.

Sa druge strane, na graničnim prelazima u različitim zemljama različiti su načini informisanja putnika, a to je najznačajnije, da se jave lekaru ako dobiju smetnje. Sistem inače funkcioniše tako da, ako dolaze osobe iz tropskih zemalja, a imaju visoku temperaturu, odmah se upućuju na infektivnu kliniku. Tako će biti i sada, ali, iskreno, u najskorijoj budućnosti ne očekujem da će to biti veliki problem.

Ovo će biti medijski veoma interesantno i o tome će se pisati i pričati i dobro je to sve dok se ne izazove neki veliki strah, za koji nema mesta.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.