Beograd očekuje konkretniju reakciju Brisela

Podrškom izbora na kojima ne bi postojali uslovi za minimum fair-playa Uniha bi je učinila i legitimnom (EPA)

Prvi konkretan odgovor povodom najave da će izborni cenzus u Srbiji biti smanjen sa pet na tri odsto stigao je u ponedeljak iz Pokreta slobodnih građana Sergeja Trifunovića, koji je saopštio da na predstojeće izbore neće izaći, jer “u ovom trenutku nema uslova za slobodne izbore”.

Stvar koja je PSG prelomio bila je upravo namera da se smanji cenzus kako bi se ublažio efekat bojkota na izborne rezultate. Prilikom obrazlaganja odluke, Trifunović je pozvao Evropsku uniju da formira nezavisnu radnu grupu koja bi analizirala zarobljenost države i stanje institucija i ukazala na konkretne probleme koji bi trebalo da budu rešeni tokom reformskih procesa. I nekako svi u Beogradu očekuju konkretniju reakciju Brisela na sve ono što se dešava od početka godine.

Evropski parlamentarci Vladimir Bilčik i Tanja Fajon su se već izjasnili da je najava spuštanja nivoa cenzusa potpuno neočekivana i da nije u duhu nepisanog pravila da se izborna pravila ne menjaju nekoliko meseci uoči izbora. Jasno je da je ta psihoza očajništva dovela Beograd u situaciju da smanjuje cenzus, a da to ne pije vodu kod Evropljana.

Mnoge u Srbiji zanima da li je moguće da Brisel “okrene ploču” i uz više blakonaklonosti obrati pažnju na stranu koja vapi za demokratizacijom srbijanskog društva, za fer i poštene izborne uslove, za slobodu medija. Vlast u Beogradu je dokazala netolerantnost za drugačije mišljenje i nepostojanje kapaciteta da takvo mišljenje egzistira na političkoj sceni. Evropski parlamentarci su dogovorili sa predstavnicima srbijanskih vlasti da se neke stvari urade do kraja prošle godine. I nije da se baš ništa nije uradilo, ali daleko od toga da je dogovor ispunjen.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

REM, mediji, birački spiskovi…

Određene stvari u vezi sa funkcionerskom kampanjom su dobile zakonski oblik. Do kraja prošle godine su promenjena tri člana Regulatornog tela za elektronske medije, jer je prihvaćena obaveza da se promeni pet članova. U utorak su još dva člana iz aktuelnog sastava REM-a podnela ostavku.

Nije počelo sređivanje biračkih spiskova, a o situaciji u medijima je iluzorno govoriti, bez obzira što će se vlast truditi iz petnih žila da dokaže kako je situacija idealna. Što je najgore, vlast stvarno u to i veruje. I onda dolazimo do krucijalnog dela, a on se tiče najave Brisela da će pažljivo pratiti, da ne kažemo meriti, stanje u medijima i pristupačnost političkih aktera medijima u Srbiji. Da li zbog toga ili ne, evidentni su napori vlasnika i uredništva televizija sa nacionalnom frekvencijom da u svoje studije kako znaju i umeju “uteraju” opozicione lidere i prikažu da je situacija u medijima kud i kamo bolja nego što to neki ljudi prikazuju.

Kada Brisel sve to bude imao u vidu, nije nemoguće očekivati drugačiju reakciju. Jedan od važnijih argumenata moglo bi da bude i to da su pregovori u vezi sa konačnim rešenjem statusa za Kosovo odavno na mrtvoj tački. Zvanični Brisel je nekako uvek gledao blagonaklono na spremnost Beograda da se ovaj proces privede kraju i zatvarao oči pred suštinskim problemima u Srbiji upravo zbog te kooperativnosti. Sigurno je da pregovora neće biti ni u skorije vreme, jer taman kada Kosovo bude dobilo novu vladu, u Srbiji će biti raspisani izbori, a onda dolazi leto i teško da će bilo kakvih razgovora biti do jeseni. U Srbiji postoji mišljenje da rešavanje konačnog statusa Kosova treba da ostane u rukama Aleksandra Vučića, jer se time, na neki način, ipak ostvaruje neka vrsta nebeske pravde da pečat na sporazum stave oni ljudi koji su u svom tom zlu i učestvovali.

Igrači iz ‘drugog ešalona’

Ne treba ni zanemariti vrlo nediplomatski rečnik kojeg su se naspram Evropske unije pridržavali uglavnom igrači iz “drugog ešalona” – Ana Brnabić, Ivica Dačić, Aleksandar Vulin, a poslednjim izjavama im se pridružio i predsednik Srbije. U politici nema mesta emocijama, ali kako pravdati držanje lekcija evropskim predstavnicima iz usta čoveka koji mesečno provodi 50 minuta dnevno, u proseku, na malim ekranima. Nepotrebno zaoštravanje je sigurno najmanje u interesu Srbije. Koliko je Evropi potrebno da Beograd i dalje bude ta neuralgična tačka, takođe je pitanje. Svaki problem na Balkanu je u vezi sa Beogradom. Srbijanske vlasti su mnogo nervozne. Malo je potrebno da ulete u vatru. Nikada u svetu nije zabeležena situacija da neko sigurno dobija ogromnu većinu na izborima koji su pred njima a da su toliko nervozni. To, doduše, mnogo govori o karakteru takve vlasti.

Sigurno je da ni Briselu nije lako sa svima nama, ali u situaciji u kojoj se nalazi Srbija jedino je moguće iz tog pravca delati ka normalizaciji. Očekivati da se strane u Srbiji dogovore je nemoguća misija. Brisel mora da preduzme korake kako ne bi pomogao uspostavljanju sistema vlasti u kojoj bi jedan čovek i formalno imao neograničenu moć u svojim rukama. Bojkotom izbora ta neograničena moć postaje nekontrolisana i legalna, zbog ogromnog procenta glasova koje će vladajuća koalicija da osvoji, a podrškom izbora na kojima ne bi postojali uslovi za minimum fair-playa Evropska unija bi je učinila i legitimnom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera