Oglasi

Bassuener: Biden će oduzeti parazitskoj političkoj klasi BiH alate zastrašivanja

Nadam se da će Bidenova administracija, u slučaju pobjede, ojačati dejtonske mehanizme za provedbu zakona u BiH - EUFOR i OHR.
Donald Trump u godini krize ne da je bio nesposoban, već je bio i gori od toga, smatra Kurt BassuenerArhiva

Ako je suditi po anketama, Sjedinjene Američke Države 3. novembra mogle bi dobiti novog predsjednika.

Mogle, jer značajna prednost koju uoči izbora demokratski kandidat Joe Biden ima u odnosu na aktuelnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa, ne mora nužno značiti i pobjedu. U  to se na svojoj koži prije četiri godine uvjerila Hillary Clinton, u čijem je izborom štabu sve bilo pripremljeno  za postizborno slavlje, dok nisu došle vijesti o preokretu kojim je za predsjednika krunisan Trump.

S ovim će se složiti i Kurt Bassuener, američki analitičar i ekspert, koji je u razgovoru za Al Jazeeru prokomentarisao događaje koji će uvesti SAD u noć odluke, Trumpovu četverogodišnju vladavinu iz Ovalnog ureda Bijele kuće, te govorio o mogućim posljedicama eventualne pobjede Joea Bidena, Trumpove sušte suprotnosti, uz poseban osvrt na uticaj američkih izbora na regiju Balkana, o kojoj Bassuener, također, često govori u svojim istupima.

„Indikacije govore da će Biden pobijediti i sve sam uvjereniji u to, a ohrabrujući su i podaci ranog glasanja. No, daleko od toga da je to sigurno. Republikanski napori da suzbiju broj glasova su ove godine izrazito agresivni, a odziv glasača je ključna stvar“, kaže u početnom osvrtu Bassuener.

  • Pretpostavljam da bi odgovor na ovo pitanje mogao biti jako dugačak, ali pokušajte ga skratiti - gdje je SAD danas u poređenju sa 2016. godinom?

- Mnogo se toga ovdje može reći. Amerika je doživjela pad na jako mnogo frontova. Naš međunarodni kredibilitet je drastično oštećen, naročito u odnosima sa našim dugogodišnjim saveznicima, no, isto je i sa čitavim svijetom, zbog Trumpovog autokratskog, nestabilnog i transakcijskog ponašanja. To je pomoglo velikim autokracijama, poput Kine i Rusije, ali i nekim manjim.

A, ako govorimo o američkom društvu, podjeljeniji smo i polarizovaniji, što je opasno. S moralnog stajališta, Trump je odstupio od svake svoje tvrdnje o američkoj „veličini“. Moglo bi se reći da je bivša Jugoslavija bila „šou nakaza“ koju su Zapad i veći dio ostatka svijeta samozadovoljno posmatrali, priželjkujući brzu regresiju društva, kleptokraciju... Mi u Americi smo mislili da su nas naši sistemi i tradicija učinili imunim na takav virus. No, Trump i, što je još opasnije, odjek njegove inat-politike, pokazuju da takve vrste „američke posebnosti“ nema. Podjednako smo podložni tom virusu. Ne zovem Trumpa bez razloga našim prvim balkanskim predsjednikom.

  • Ako se sjetimo 2016., Hillary Clinton je pred izbore imala ogromnu prednost nad Trumpom, ali je poražena. Je li Biden jači protivnik Trumpu i da li su demokrate naučile iz grešaka koje su 2016. otvorile put Trumpovoj pobjedi?

- U kratkim crtama, Biden sa sobom ne nosi negativnosti od kojih su se mnoge, po mom mišljenju, nepravedno i miziginistički, 2016. vezale za Hillary Clinton. Iako je Joe Biden bio na političkoj pozornici duže nego Hillary Clinton, on nikada nije izazivao negativnost. Izopačenost na kojoj se angažovala Trumpova kampanja da Bidena prikaže kao radikala je perverzna. Pokušavaju ga predstaviti kao „luđaka“ radikalne ljevice, što je također komično. Demokratska stranka nikada nije bila tako jedinstvena u želji da s vlasti svrgne Trumpa i Republikansku stranku, koja mu je postala potpuno podrđena. Trump je demokratama, svakako, olakšao posao, sa svojim stilom i ruševinama koje je ostavio iza sebe, i u SAD-u i u inostranstvu.

  • Možete li zamisliti novi mandat Trumpove vlasti? Šta bi to značilo za SAD i ostatak svijeta?

- Mogu, ali od toga mi je muka. Predsjednik Trump će jačati napade na demokrate i pravne norme u zemlji. Jačali bi i autokrate i nacionalisti iz cijelog svijeta, za koje je on nešto najbolje što se desilo od hladnog rata. Srušio bi se kredibilitet NATO-a kao saveza, ojačala bi želja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da pronađe modus vivendi i sa Rusijom i sa Kinom... Jednostavno rečeno, drugi Trumpov mandat, i ko zna šta bi još uslijedilo poslije, sigurno bi devastirao američku demokratiju, a možda i samu saveznu koheziju SAD-a, te naštetio demokratskim procesima u svijetu.

  • Bila je ovo turbulentna godina, sa mnogo problema koji su potresali Ameriku – korona virus, pad ekonomije, sve veće društvene podjele, jačanje ekstremnih grupa...? Kako Vi ocjenjujete Trumpovo ponašanje kroz te krize?

- Zajednički nazivnik svih ovih elemenata, koji imaju međusobno povezan uticaj je da je Trump svakom pristupio tražeći vlastitu korist. Nahuškao je saveznu vladu protiv država za kojem je smatrao da vjerovatno neće glasati kako bi on volio, aktivno je proširio pukotine u društvu, učinio je više nego iko drugi da pokaže da su maske protiv širenja korona virusa pitanje identiteta i „slobode“. Ne da je bio nesposoban, već je bio i gori od toga. Pristupa upravljanju na apsolutistički i sebičan način. Niti njegovo predsjedavanje nije bilo ništa manje otrovno.

  • Trumpovi oponenti od Bidena očekuju da u slučaju pobjede preokrene stvari brzo, no, hoće li to biti moguće i koliko bi prepreka moglo biti pred njim?

- Zavisi o kojoj temi se radi, ali i od toga koliko bi ubjedljiva bila pobjeda demokrata i snažna njihova dominacija u Kongresu. Vjerovatno bi stavljanje COVID-a 19 pod kontrolu bilo na vrhu njegove liste prioriteta. Nespremnost Trumpove administracije da na samom početku iskoristi savezne ovlasti za koordinaciju nacionalnog odgovora na epidemiju bila je poražavajuća. Zato mislim da bi se tu nešto brzo promijenilo. Isto tako, neke Trumpove radnje na međunarodnoj sceni mogle bi se poništiti, a tu mislim na sporazume iz kojih je izveo SAD za vrijeme svog mandata.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

No, obnova javnog konsenzusa o američkim demokratskim normama i zakonima predstavljala bi mu veću planinu, koju može osvajati samo polako. Naš savezni sistem, napori Trumpa i republikanaca da izvrše krajnje desničarska imenovanja u  pravosuđu, njegova podrška podijeljenim i opasnim teorijama zavjere poput QAnona, kao i fanatizmu u vezi pravila posjedovanja oružja, to su već stvari koje će pretrpjeti dugotrajnu štetu. Mi smo duboko podijeljena zemlja.

Na globalnom planu, vjera u američku ulogu pretrpjela je poraz. Treba mnogo napora i vremena da se ona ponovo izgradi. Nadam se da Bidenov štab shvata koliko je američka zvijezda pala u svijetu. Tu ne može biti oporavka, već samo ponovne izgradnje američke globalne uloge, uz aktivnu predanost međudruštvenom partnerstvu sa drugim demokratskim društvima, kao i podršku onima koji se nenasilno bore za slobodu drugdje u svijetu. Na tom planu ima mnogo posla na obje strane Atlantika.

  • Biden je na glasu kao veliki prijatelj BiH, a prije nekoliko dana objavio je program za Balkan, u kojem je spominjao BiH i njen integritet. Koliko bi njegova pobjeda izmijenila američki utjecaj na Balkanu, jer se stiče dojam da je Trump bio poprilično nezainteresovan za njega?

- Bio je gori nego što možete zamisliti. Trumpova administracija je više od dvije godine aktivno rušila osnovu američkog angažmana u regiji – partnerstvo sa Evropskom unijom i drugim transatlantskim demokratijama kako bi se Balkan načinio dijelom „cjelovite, slobodne i miroljubive Evrope“ - dok je podržavao i podjelu Kosova. To je SAD dovelo u destruktorsku ravan s Rusijom. Doduše, američka politika prema regiji bila je u problemima i mnogo prije nego što je Trump ušao u Bijelu kuću. Trebalo je preispitati i Evropsku uniju i druge. No, Trump je napao moralne temelje te politike. Svaki balkanski političar s neispunjenim obećanjima ostvario je korist na 'trampizmu', a to definitivno uključuje one u Zagrebu, Beogradu, Banjoj Luci, Mostaru - i da, i u Sarajevu. Okruženje bez pravila koristi svim kleptokratama.

Vjerujem da će tu doći do dramatičnih promjena tona, a to najavljuje i Bidenova izjava koju spominjete, s teritorijalnim integritetom i NATO perspektivom za BiH. Ja i moji istomišljenici zagovaramo temeljno preispitivanje zajedničke politike EU-a i SAD-a. Ne njihovih iznesenih namjera, već prenošenja u praksu. Zapadni Balkan, a posebno BiH, pruža najbolje okruženje za SAD i EU da rade zajedno sa frustriranim građanima koji želje više dostojanstva i više odgovornosti. Takav pristup bi nam dobro došao i kod kuće, jer se borimo protiv sličnih društvenih snaga.

Iskreno se nadam se da će Bidenova administracija, ako on pobijedi, ojačati dejtonske mehanizme za provedbu zakona – EUFOR, koji se oslanja na NATO, i OHR, kako bi oduzela bosanskoj parazitskoj političkoj klasi zastrašivanje koje koristi kao alat. Prisustvo vojnika u Brčkom, zajedno sa saradnjom sa Evropskom unijom i britanskim partnerima kako bi se osiguralo da je policija prisutna u cijeloj državi, bi poručilo građanima da politika, da ukradem Miloševićeve riječi i iskoristim ih za dobro, „niko ne smije da vas bije“ može biti podržana, ukoliko bi bh. političari željeli upotrijebiti nasilje protiv mirnih demonstranata. Održavanje mira i preventivne mjere svode se na zastrašivanje zlih aktera – na taj način se umiruju svi ostali. To je još potrebno. Potom bi Zapad mogao prestati davati bh. političarima novac da kupuju mir u društvu. Tek tada se možemo početi kretati prema postdejtonskom političkom poretku odgovornom građanima. Dakle, američko vodstvo je preduvjet.

  • Kakav bi stav mogao imati Biden prema odnosu Kosova i Srbije, koji je zasada nedefinisan?

- Mislim da su se Biden i njegov štab, za izborne potrebe, ali, verujem, i iskreno, potpuno distancirali od izjava Trumpove administracije u vezi Kosova. Uopšte ne sumnjam da će bilo kakav program podjele ili bilo kakav napor da se podrije državnost Kosova u slučaju Bidenove pobjede, ući u slijepu ulicu. Očekivao bih povratak pravilnoj i plodnoj saradnji sa Njemačkom i Velikom Britanijom po tom pitanju, a zatim i sa EU-om, kako bi se ponovo pokrenuo dijalog Srbije i Kosova prema prvobitno određenom cilju, a to je priznanje Kosova od strane Srbije i normalizacija odnosa dvije zemle, kako obje zemlje mogu brzo nastaviti sa euroatlantskim integracijama.

  • S obzirom na dosadašnje istupe, može li se reći da je pojedinim političarima na Balkanu, prije svih, Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku, Trump bolja opcija za predsjednika? Ako jeste, zašto je to tako?

- U osnovi, jer etnonacionalistički megalomani razumiju i druge etnonacionalističke megalomane. Tačnije, jer su instinktivno znali da će čovjek poput Trumpa omogućiti ono što je do tada bilo nezamislivo - promjene granica. Osjećaj da se pravila možda neće primijeniti odmah, testiran je inat vozom koji je Srbija htjela poslati kroz Kosovo kao provokaciju. Kolega Valery Perry i ja pisali smo o Trumpovom destabilizirajućem potencijalu sredinom 2017. godine, kada su drugi tek počeli mislili da bi to moglo biti alarmantno. I eto, Vučić i (kosovski predsjednik Hashim) Thaci vidjeli su to i predložili zamjenu teritorija u ljeto 2018.

No, nije riječ samo o Vučiću, Thaciju ili Dodiku, koji su na dobitku sa Trumpom. Tu se može brojati i albanski premijer Edi Rama, koji, kao i Vučić, ciljano koristi 'Srbe' i 'Albance' da bi se mogli predstavljati plemenskim poglavicama. Ovaj fenomen zasigurno ilustruje šta se događa kada glavni osiguravatelj provedbe Dejtona, NATO, dođe pod napad svog većinskog 'dioničara' u smislu vatrene moći – SAD-a. Dakle, kraj Trumpove ere znatno bi smanjio ove trendove, ali bi bila potrebna aktivna promjena politike kako bi se dovoljno ograničila njihova, ali i tuđa sposobnost nanošenja štete. To je ono čemu se nadam.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.