Bartolomej I: Poštivati nevine žrtve
Carigradski patrijarh Bartolomej I, otvarajući simpozij o holokaustu u Zagrebu, rekao je da su jasenovački novomučenici jednako vrijedni kao i prvomučenici koje Crkva prinosi Bogu da žive vječno i tek kada naučimo poštovati tuđa stradanja, naučili smo nešto iz vlastitih.
Konferencija se održava pod nazivom “Novomučenici: perspektiva II” u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji “Katarine Kantakuzine Branković” u Zagrebu.
“Mučenici jasenovački predstavljaju u povijesti naše pravoslavne crkve važnu i posebnu kategoriju kao žrtve nacističkog režima i mračnog doba čovječanstva koje je nemoguće zaboraviti”, rekao je Bartolomej I. otvarajući skup povjesničara, sociologa, teologa iz Poljske, Rusije, Rumunjske, Hrvatske, Izraela, BiH i Srbije, predstavnika svih vjerskih zajednica iz Hrvatske i pravoslavnih crkava.
“Novomučenici su jednako vrijedni kao i prvomučenici koje Crkva prinosi Bogu da žive vječno”, rekao je carigradski patrijarh, kako prenosi Hina.
U svome je govoru osudio samozadovoljstvo ljudi koji su “moralno odgovorno” jer iako nisu uzeli oružje u ruke odabrali su šutjeti o zločinima nad drugim narodom i u tom smislu snose odgovornost.
No, pozvao je na priznavanje svake nedužne žrtve, bez obzira na njezinu vjersku, nacionalnu pripadnost, na spol i rasu. “Tek kada uspijemo razumijeti tuđa stradanja, znak je da smo nešto naučili i od vlastitih”, rekao je carigradski patrijarh.
Zuroff: Srbija i EU ne smiju šutjeti o ustaškoj ikonografiji
“Onaj tko u Jasenovcu ne nauči da poštuje svaku žrtvu, on ne poštuje ni Jasenovac” i prava je poruka Jasenovca “samo ako naučimo poštovati svaku nevinu žrtvu”, poštujemo i svoju”, rekao je i episkop Pakračko-slavonski Jovan koji je otvorio simpozij “Novomučenici: Poliperspektiva II”.
Prepoznavanje bratstva bio je zajednički nazivnik govora održanih na simpoziju na kojoj je o problemu holokausta govorio Efraim Zuroff, direktor Centra Simon Wiesenthal ističući zašto je važno procesuirati zločine.
U izjavi za novinare Zuroff je rekao da bi Srbija pogriješila ako bi šutjela na obnovu ustaške ikonografije i pokušaje ublažavanje tog razdoblja.
No, jednako tako i Europska unija mora govoriti i osuditi takve postupke, smatra direktor Centra Simon Wiesenthal.
Na skupu je bio i Aleksandar Vulin, srbijanski ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja i jedan od najžešćih kritičara hrvatske vlade koju optužuje za rehabilitaciju NDH.
Posvećenje episkopskog dvora
U subotu će Bartolomej I. i srbijanski patrijarh Irinej služiti liturgiju u Jasenovcu u povodu, kako navodi SPC, obilježavanja 75. obljetnice stradanja svetih mučenika jasenovačkih, te posvetiti i episkopski dvor u Pakracu.
U subotu će i patrijarh Irinej služiti liturgiju u Jasenovcu, u povodu, kako navodi SPC, obilježavanja 75. obljetnice stradanja svetih mučenika jasenovačkih.
Tog dana će Bartolomej posvetiti i episkopski dvor u Pakracu, prenosi Hina.
Bartolomej I je 270. vrhovni poglavar ekumenske Carigradske patrijaršije i formalno je “prvi među jednakim” (Primus inter pares) patrijarsima pravoslavnih crkava.
Zbog svoje povijesne lokacije u prijestolnici bivšeg Istočnog Rimskog Carstva i uloge Majke Crkve modernih pravoslavnih crkava, ekumenska patrijaršija ima poseban status u pravoslavlju i jedna je od najtrajnijih institucija u svijetu, s važnom ulogom u svjetskoj povijesti i širenju kršćanstva.
Zbog izrazite decentralizacije pravoslavnih crkava, izravna jurisdikcija nekadašnjem poglavaru svela se do današnjih dana na brigu o grčkim pravoslavnim vjernicima u Istanbulu, na upravljanje Svetom Gorom i nad nekoliko eparhija u Turskoj i na Dodekanezima.
Ali, to nije utjecalo na njegovu simboličnu važnost i ugled.
Povijesna nazočnost ustoličenju pape
Kao prvi po časti među pravoslavnim episkopima, carigradski patrijarh predsjeda osobno ili preko izaslanika svakim saborom pravoslavnih crkvenih poglavara te ima ulogu glasnogovornika pravoslavlja, posebice u ekumenskim susretima s drugim kršćanskim crkvama.
Njegova svesvetost arhiepiskop carigradski novorimski i ekumenski patrijarh Bartolomej I, kako mu glasi službena titula, nastavio je pomirbu s Katoličkom crkvom, koju su potaknuli papa Pavao VI i carigradski patrijarh Atenagora povijesnim činom ukidanja međusobnog izopćenja Rima i Carigrada, kojim je kulminirao Crkveni raskol 1054. godine.
Papa Benedikt XVI posjetio je sjedište carigradske patrijaršije u Fanaru (dio Istanbula) prije deset godina, a povijesni trenutak je bio 19. ožujka 2013. godine, kada je Bartolomej nazočio ustoličenju pape Franje u bazilici Svetog Petra u Vatikanu.
Bilo je to prvi put poslije tisuću godina da jedan carigradski patrijarh nazoči ustoličenju novog Pape.
Izvor: Al Jazeera i agencije