Bankarske afere ili organizovana pljačka

Negativan finansijski rezultat iskazale jedna velika banka, jedna manja banka i Banka Srpske u privremenoj upravi (Arhiva)

Piše: Mladen Mirosavljević

Kredit Međunarodnog monetarnog fonda, koji se grozničavo iščekuje u Bosni i Hercegovini, i propast nekoliko banaka u entitetu Republika Srpska, i to svih u domaćem vlasništvu, skrenuli su pažnju na bankarski sektor u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, za koji se vežu mnoge afere i upitno poslovanje.

Entitetski bankarski sektor završio je prošlu godinu sa neto gubitkom od čak 79,1 milion konvertabilnih maraka (40,11 miliona eura), a izazvali su ga problemi u tri banke koje su završile u velikom minusu, pokazuju preliminarni podaci entitetske Agencije za bankarstvo, prema kojima su rezultati banaka u prošloj godini najgori u posljednjih pet godina. Poslovanje banaka drastično je pogoršano i u odnosu na 2014. godinu, kada su ostvarile profit od 28,1 milion KM (14,25 miliona eura).

Ne samo da je time poljuljano povjerenje u bankarski sektor, nego je ozbiljno poljuljano, ako ne i potpuno izgubljeno, i povjerenje građana u domaće banke, da ne govorimo o onom u kontrolne institucije, prije svega Agenciju za bankarstvo Republike Srpske i njenu direktoricu Slavicu Injac.

Nedavno je objavljen zapisnik o kontroli Balkan Investment banke iz 2013. godine, iz kojeg se vidi da je direktorica još 2013. godine obaviještena o katastrofalnom stanju u toj banci. Poslanik Narodnog demokratskog pokreta u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dragan Čavić optužio je nedavno Agenciju, ali i vlast, zbog propasti Bobar i Balkan Investmet banke, kazavši pri tome u Entitetskom parlamentu da dostupni podaci ukazuju na postojanje “organizovane pljačke”.

Nenaplativa potraživanja

Bankarski sektor Republike Srpske čini devet banaka (Banka Srpske, NLB banka, Sberbank, Komercijalna banka, Nova banka, UniCredit Bank, Hypo Alpe Adria, Pavlović International Bank i MF banka), a prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo, u 2015. godini šest ih je poslovalo pozitivno.

Njihova zajednička dobit prije oporezivanja iznosila je 66,7 miliona KM (33,82 miliona eura). Dobit profitabilnih banaka je porasla za 18 odsto u odnosu na 2014. godinu, iako je tada u plusu bilo osam banaka koje su zaradile 56,4 miliona KM (28,6 miliona eura). Podaci Agencije za bankarstvo pokazuju da su tri banke koje su poslovale negativno imale ukupan minus od 138,7 miliona KM (70,33 miliona eura).

Negativan finansijski rezultat iskazale su jedna velika banka, jedna manja banka i Banka Srpske u privremenoj upravi, istakli su u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. Šest banaka, među kojima se nalaze uglavnom najveće banke koje predstavljaju okosnicu bankarskog sistema, iskazalo je dobit koja ukazuje na stabilnost njihovog poslovanja, zbog čega se smatra da je entitetski bankarski sektor stabilan, a da će i banke koje su iskazale gubitak osigurati adekvatnost kapitala koja im je neophodna za nesmetano poslovanje u skladu sa zakonskim propisima.

Zahvaljujući svojoj poziciji, Vlada sebi, kao akcionaru, kroz prijedlog za donošenje posebnog zakona, stvara povlaštene uslove na tržištu u odnosu na vlasnike drugih komercijalnih banaka tako da bi deponenti Banke Srpske bili stavljeni u privilegovan položaj u odnosu na deponente, na primjer, Bobar ili bilo koje druge banke. Međutim, ukoliko bi se pokrenula inicijativa za ocjenu ustavnosti ovakvog zakona, moguće je da on ne bi prošao na Ustavnom sudu Republike Srpske. Takođe, Vlada bi trebala odgovoriti da li će svaki put donositi posebne zakone i kada se u problemima nađu druge banke u kojima država ima udio direktno, kroz akcije, ili indirektno, kroz obveznice.

Ekonomski stručnjaci smatraju da je minus bankarskog sektora posljedica gubitaka nastalih na osnovu nenaplativih potraživanja iz prethodnih godina, prije svega od firmi koje novac bankama ne mogu vratiti.

Sistemski problemi

Na zahtjev Agencije za bankarstvo, Vlada Republike Srpske ubrzano priprema prijedlog rokova za realizaciju plana transformacije Banke Srpske u finansijsku organizaciju koja će se baviti samo poslovima platnog prometa, jer se smatra da je svaki oblik sanacije ili restrukturisanja mnogo bolje rješenje od likvidacije. Vlada, kao vlasnik Banke Srpske, još nije Agenciji dostavila terminske rokove, jer čeka “zeleno svjetlo” od MMF-a koji od Vlade traži da otvori stečaj u Banci Srpske i to je postavio kao jedan od ključnih uslova za dobijanje novog kreditnog aranžmana.

Na pitanje da li je za MMF prihvatljiv prijedlog Entitetske vlade da Banka Srpske ne bude ugašena, ali da se prestane baviti klasičnim bankarskim poslovima, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini Francisco Parodi je izjavio da MMF “pozdravlja nedavno usvajanje Zakona o stečaju u Narodnoj skupštini Republike Srpske”.

Govoreći o uslovima koje vlasti u Bosni i Hercegovini moraju ispuniti da bi dobile novi kredit, Parodi je rekao da je u proteklih nekoliko mjeseci ostvaren značajan napredak. Taj napredak je, prema njegovim riječima, vidljiv u razgovorima o pitanju politika koje će povećati potencijal rasta ekonomije kroz intenzivnije sprovođenje reformi u cilju privlačenja investicija i kreiranja više radnih mjesta u privatnom sektoru, o kontinuiranoj fiskalnoj konsolidaciji kako bi se osiguralo smanjenje javnog duga, o smanjivanju veličine vlada, unapređenju kvaliteta javne potrošnje, očuvanju stabilnosti finansijskog sektora i oživljavanju bankarskog kreditiranja.

Uvijek mi je zanimljivo kada nam predstavnici međunarodnih organizacija koje utiču na našu sudbinu pričaju o “značajnom napretku”. A, u posljednje vrijeme su baš zapeli. Što nas oni više hvale da više napredujemo, osjećam i vidim kako apatija među građanima postaje sve veća, političari sve nedodirljiviji, a građani žive sve lošije. Recimo, kako objasniti podatak, u korelaciji sa napretkom, koji kaže da se čak 66 odsto ukupnih kredita fizičkim licima u Republici Srpskoj odnosi na kredite za opštu potrošnju, odnosno puko preživljavanje, i to u iznosu od čak 1,3 milijarde KM (0,66 milijardi eura; ukupni krediti 1,9 milijardi KM – 0,96 milijardi eura).

Šta nas sve čeka

Ali, ko se još time bavi. Koga, recimo, zanima činjenica da je zaduženost građana, prema bankarskim kriterijima, krajem prošle godine iznosila 2,4 milijarde KM (1,22 milijarde eura), odnosno 1.864 KM (945 eura) po stanovniku. Od ukupnih bruto kredita bankarskog sektora Republike Srpske, koji iznose 4,77 milijardi KM (2,42 milijardi eura), 42 odsto su krediti građanima, 38 odsto krediti privatnim preduzećima, pet odsto krediti javnim i državnim preduzećima, te čak 15 posto Entitetskoj vladi i njenim institucijama (ukupno blizu 702 miliona KM, 355,94 miliona eura). Teško nama, a tek budućim vladama i budućim generacijama. A šta bi se tek još moglo izanalizirati…

Terminski rokovi koje je, po nalogu Agencije, dužna da pripremi Vlada, podrazumijevaju redoslijed usvajanja posebnog zakona po hitnom postupku te izmjene drugih propisa, poput Zakona o unutrašnjem platnom prometu. Banka Srpske bi se, prema scenariju Vlade, bavila finansijskim posredovanjem i platnim prometom, u saradnji sa Poštama Srpske, što znači otpuštanje velikog broja radnika. Kako će to izgledati u praksi, s obzirom da su i Pošte Srpske u milionskim gubicima i da trenutno imaju više od 2.200 zaposlenih, nikoga nije briga.

Najvažnije je, izgleda, da se po svaku cijenu obezbijedi kredit MMF-a i produži sadašnja agonija, a rješavanje sistemskih problema se odgađa za daleku budućnost. I tako ćemo se povremeno nastaviti baviti posljedicama i njihovim promptnim saniranjem, a uzrocima i odgovornošću teško, jer za to nemamo jake i nezavisne institucije koje se mogu nositi sa nekim iole ozbiljnijim problemom koje bi razriješile od početka do kraja. Od svih afera do sada iznesenih u javnosti vezanih za bankarski sektor u Republici Srpskoj, još se ne nazire rješenje nijednoj.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera