Bangladeš: More uništava luke, trpi ekonomija

Zbog rasta razine mora, uzrokovanog klimatskim promjenama, veliki dijelovi Bangladeša već su pod vodom. Najveći otok u toj zemlji, Bhola, jedan je od najugroženijih područja. Zbog uništenih trajektnih luka, tijekom sezone lubenica uzgajivači se suočavaju s pravom logističkom noćnom morom.

Na sjeveru najvećeg otoka u Bangladešu čekaju deseci kamiona s lubenicama. Kopno je vrlo blizu, no vozači kamiona do njega ne mogu tako lako doći. Čekaju u redu u Beduria Ghatu, jedinom pristaništu za trajekte koje je trenutačno u funkciji. Uvijek je gužva, a čekanje od četiri ili pet dana je uobičajeno. Vozači kažu da se polovina tereta pokvari prije nego što se uopće ukrcaju na trajekt.

“Prevozimo svježe proizvode. Moramo nadoknaditi cijenu lubenica koje se pokvare. Zatim, moramo negdje prespavati i hraniti se”, kaže vozač kamiona Mohammad Siraj.

Čak 500.000 osoba već je raseljeno s otoka zbog rasta razine mora. A za vozače kamiona i uzgajivače valovi predstavljaju drugačiji izazov.

More prekriva obradivu zemlju

“Iako je polovinu otoka uništila erozija, stanovnici Bhole kažu kako nisu očekivali da će i glavna trajektna luka nestati pod valovima. Ponovno je izgrađena na drugom mjestu, da bi opet bila uništena”, izvještava repotrer Al Jazeere Maher Sattar.

Oštećena cesta do Chorfashiona, udaljenog više od 100 kilometara, jedna je od najgorih u Bangladešu. Južni dio otoka poznat je po uzgoju lubenica. Poljoprivrednici dobro zarađuju od te cijenjene kulture, koja sjajno uspijeva u ovim klimatskim uvjetima

“Jedini problem je trajekt. Kada uspijete doći s otoka na kopno, lubenice možete svugdje prodati, cijela zemlja ih traži. Ali, problemi s trajektima nam uništavaju posao”, kaže uzgajivač lubenica Akbar Hawlader.

Visoki troškovi isporuke znače i da potrošači plaćaju više za lubenice, iako ih ima dovoljno. Alim nisu jedini koji gube. Visoke cijene ne donose dodatnu zaradu uzgajivačima. Njihovi proizvodi trunu prije nego što se uspiju isporučtii. A drugoročni problem – more – uskoro bi moglo u potpunosti prekriti obradivu zemlju od koje žive.

Izvor: Al Jazeera