Baltičke zemlje će tražiti od Trumpa da ih brani od Rusije

Američki vojnici tokom vojne vježbe u Litvaniji (Reuters)

Čelnici baltičkih zemalja zatražit će na susretu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u utorak da im pošalje više vojnika i da ojača protuzračnu odbranu istočnog krila NATO-a, rekli su dužnosnici njihovih zemalja.

Predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite, njen estonski kolega Kersti Kaljulaid i predsjednik Latvije Raimonds Vejonis bit će primljeni u Bijeloj kući u trenutku kada se čini da Washington zaoštrava retoriku prema Moskvi.

Oštriji rječnik kojim se Trump nedavno počeo koristiti u obraćanju Kremlju smanjio je zabrinutost koju su u tom dijelu svijeta potaknule prve pomirljive izjave američkog predsjednika o Rusiji nakon njegovog dolaska na vlast.

Visoki litvanski dužnosnik, koji je htio ostati anoniman, rekao je da baltičke zemlje traže od Sjedinjenih Američkih Država da im češće šalju protuzračne raketne sisteme Patriot za vojne vježbe.

Smanjuje se nepovjerenje u Trumpa

Osim toga, žele biti obuhvaćene proturaketnim štitom NATO-a u Evropi.

“Nadam se da SAD i saveznici shvataju da se zračni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi”, rekla je Grybauskaite  dan uoči posjete.

“Važno je da se [američke snage] neprestano smjenjuju u svim baltičkim zemljama”, dodala je.

Lani je NATO rasporedio četiri međunarodne jedinice u Poljskoj i u tri baltičke zemlje, kao upozorenje na eventualno rusko zaposjedanje tuđeg teritorija, nakon pripajanja Krima 2014. godine, a američka vojska je u Litvaniju poslala Patriote u okviru vježbe.

Baltičke zemlje je zabrinula Trumpova retorika u predizbornoj kampanji, njegovo preispitivanje korisnosti NATO-a i nedostatak kritike prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

No, mišljenje javnosti se promijenilo kada je Trump odlučio poslati Ukrajini protutenkovske rakete, kako bi joj pomogao u borbi s pobunjenicima koje podržava Moskva i povećati finansiranje američkih snaga u Evropi.

“U početku je vladala velika nesigurnost u vezi s njegovim obvezama prema NATO-u, ali se zadnjih mjeseci smanjila”, rekao je za AFP analitičar sa Univerziteta u Vilniusu Kestutis Girnius.

Zabrinjava prekoatlantska svađa

Na američko-baltičkom susretu na vrhu bit će održan i privredni forum, na kojem Litvanija treba potpisati ugovore o povećanju uvoza američkog zemnog ukapljenog plina, kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskoj kompaniji Gazprom.

U Washingtonu bi mogli razgovarati i o trgovinskom ratu Evropske unije i SAD-a, jer baltičke zemlje zabrinjava moguća prekoatlantska svađa.

Te tri zemlje, koje imaju oko šest miliona stanovnika, bivši SSSR je okupirao i anketirao u Drugom svjetskom ratu.

Nezavisnost su ponovo stekle 1991. godine, a 2004. godine su ušle u EU i NATO.

Izvor: Agencije