Oglasi

Balkanski autoputevi u doba pandemije COVID-a 19

U toku je izgradnja novih kilometara, gdje je ona gotova plaćaju se krediti - no kako to prevazići?
Sada se polako podvlače crte i sumiraju rezultatiEPA - Ilustracija

Pandemija korona virusa je paralisala mnoge segmente društva i privrede. Osnovna mjera na suzbijanju širenja virusa je bilo što veće zaustavljanje ljudi u mjestima u kojima su se zatekli.

Sada se polako podvlače crte i sumiraju rezultati. U regiji Zapadnog Balkana se grade autoputevi, a tamo gdje su već izgrađeni se otplaćuju krediti s kojima su građeni.

Kako sve to što bezbolnije prevazići, te kako održavati izgrađeno?

Hrvatske autoceste d.o.o. su zadužene za upravljanje, izgradnju i održavanje autocesta u Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o javnim cestama Hrvatskog sabora. U stopostotnom su državnom vlasništvu i upravljaju mrežom od 925,8 kilometara autocesta. Veliki izazov je njihovo održavanje, ukoliko se te dionice ne koriste.

„Prihodi od cestarine u mjesecu travnju manji su za 70% u odnosu na travanj 2019.godine. Gledajući na razdoblje od početka godine, prihodi od naplate cestarine manji su za 30% u odnosu na isto razdoblje 2019.godine“, navode iz ovog preduzeća.

Optimizacija poslovanja

I drugi upravitelji cestovnom mrežom u Evropi, zbog ograničenja kretanja uslijed epidemije COVID-19 zabilježile su pad prometa, posljedično i pad prihoda od naplaćene cestarine. U Hrvatskoj se restriktivne mjere opuštaju i očekuju nesmetani interni promet vozila kao i eventualni dolazak dijela stranih gostiju za nadolazeću turističku sezonu.

„Po pitanju poslovanja, HAC je odmah po proglašenju epidemije krenuo s optimizacijom poslovanja i operativnih troškova. Krajem travnja izrađen je i Krizni plan poslovanja prema smjernicama Ministarstva državne imovine. Planom je obuhvaćeno stanje poslovanja, projekcije, te aktivnosti koje HAC provodi sa svrhom osiguranja kontinuiteta i održivog poslovanja u budućem razdoblju. U ovom trenutku imamo dostatna sredstva za podmirenje kreditnih obveza, koja su osigurana su iz rezervi likvidnosti, dok sredstva za isplatu plaća i obveza prema dobavljačima osiguravamo iz redovnih prihoda“, zaključuju u Hrvatskim autocestama.

Podsjetimo da u ovoj zemlji ima nekoliko dionica kojima gospodare koncesionari, a koje također trpe pad prometa. Autocesta Rijeka - Zagreb u protekla dva mjeseca ostvarila je 54,84 posto manji prihod u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s time da je u martu prihod od naplate cestarine manji za 36,13 posto, a u aprilu 70,50 posto. Krizne situacije, poput trenutne zdravstvene, nisu bile u uključene u sastavljanje koncesionih ugovora.

U Srbiji je izgrađeno 962,34 kilometara i nove dionice su u izgradnji. Javno predueće „Putevi Srbije“ dijele sudbinu kolega iz Evrope i regiona, te bilježe znatan pad prometa i poslovnih prihoda.

„U aprilu mesecu beležimo za 60,76% manji promet vozila na našim autoputevima, dok je prihod od naplate putarine manji za 42,63% u usporedbi sa aprilom 2019. Ukupan prihod u aprilu mesecu 2020.g. iznosio je 1.124.385.028,50 dinara (9,56 miliona eura). Kada je reč o zbirnom prihodu od naplate putarine u periodu 01. Januar - 10. maj 2020.godine u poređenju sa istim periodom 2019.godine i pored vanrednog stanja beležimo porast za 0,29 posto, odnosno prihod je veći za 21.960.280,10 dinara (186 hiljada eura)“, navode iz JP „Putevi Srbije“.

Dodaju da su na povećanje ukupnog prihoda utjecaj imale novootvorene dionice autoputeva i stalan trend povećanja prometa vozila na srpskim autoputevima.

„Planirane subvencije ostale su na istom nivou kao i pre vanrednog stanja. Nije bilo smanjenja broja zaposlenih, a vanredna situacija nije uticala, niti će uticati na otplatu kredita koji se redovno servisiraju. Napominjemo da JP „Putevi Srbije“ nije tražilo moratorijum u otplati kredita“, kažu iz preduzeća koji se brine i o državnim putevima prvog i drugog reda.

Entiteti gospodare

U Bosni i Hercegovini izgrađenim dionicama autoputa gospodare entitetske vlasti i njihova javna preduzeća. U entitetu Republika Srpska je izgrađeno 106 kilometara, a u Federaciji BiH 102 kilometra.

„Prihodi od putarina u martu 2020.godine iznosili su 1.240.758 KM (634.658 eura), što je pad u odnosu na mart prošle godine od 20 odsto. Prihodi od putarina u aprilu 2020. godine iznose 884.261 KM (453.467 eura), što je pad u odnosu na april prošle godine za oko 47 odsto. Što se tiče broja vozila, tokom januara ove godine, autoputevima u Republici Srpskoj prošlo je blizu 245.000 vozila, a u februaru skoro 270.000 vozila, dok je u martu, zbog uvođenja mjera sa ciljem suzbijanja širenja koronavirusa, broj vozila „pao“ na nešto više od 208.000. U aprilu je taj pad još upečatljiviji, jer u tom mjesecu autoputevima je prošlo tek nešto više od 114.000 vozila“, poručuju iz Autoputeva RS, preduzeća u kojemu nije bilo smanjenja broja zaposlenih.

„Promet vozila u martu 2020. godine je iznosio 661.501 vozilo i predstavlja smanjenje od 30,55% u odnosu na mart 2019. godine. Prihod od naplate cestarine u martu 2020. godine je iznosio 2.401.223,39KM i zabilježeno je smanjenje od 26,89% u odnosu na mart 2019. godine. Napomena: Smanjenje prometa vozila se bilježi od 22. marta, a početkom maja, od kada su ublažene mjere kretanja, bilježi se blagi rast, s tim da je još uvijek predstavlja smanjenje u odnosu na isti period za prethodnu godinu“, analize su JP Autoceste FBiH.

Oni iz budžeta ostvaruju samo prihod od akciza, odnosno putarine iz cijene goriva. U aprilu su po tom osnovu zabilježili pad prihoda od 45 posto u odnosu na isti period lani, dok je u februaru i martu pad bio 6 posto.

„Tokom pandenije koronavirusa u JP Autoceste FBiH nije bilo otpuštanja radnika. Ukupno u posljednja tri mjeseca bilježi se pad prihoda od cestarine za 24,7 posto i pad prihoda od akcize za 8,5 posto u odnosu na isti period prošle godine“.

Garanti zaduženja

Uprkos virusu, radovi na izgradnju autoputeva se u regionu nastavljaju. Građevinska operativa, potpisani ugovori i povućena kreditna sredstva, te uloženi novac iz državnih budžeta su garancija novih kilometara i skoro otvaranje novih dionica u svim zemljama. Međutim, stručnjaci iz saobraćajne struke smatraju da tempo radova može biti ugrožen.

„Kriza oko koronavirusa može značajnije ugrozi izgradnju novih dionica ili ugroziti poslovanje preduzeća u regionu, ali zastoja u finansiranju neće biti. Nije autoput samo kreditno zaduženje, nego razvojni projekat koji utiče na razvoj kompletne privrede i cijelog prostora kroz koji prolazi“, kaže Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu.

Bosanskohercegovačka cestarska preduzeća, barem za sada, ne osjećaju značajnije poteškoće u poslovanju i otplati zaduženja.

„Trenutno JP Autoceste FBiH redovno vrši otplate svih kredita i izmiruje sve tekuće obaveze. U ovisnosti od budućih kretanja - prije svega dužine trajanja oporavka i vraćanja na nivo privrednog razvoja koji je bio prije novonastale situacije, moći će se preciznije izmjeriti utjecaj na finansiranje obaveza“, poručuju iz federalnog operatera za autoceste.

„Prihod od akciza iz goriva je u prvom kvartalu 2020. godine veći u odnosu na prvi kvartal 2019.godine za tri odsto. U skladu sa kreditnim sporazumima, naše preduzeće je obavezno da posjeduje rezerve za finansiranje obaveza, koje dospijevaju u periodu od godinu dana, tako da neće biti problema u servisiranju preuzetih obaveza, kao ni u održavanju redovnog poslovanja“, navode iz JP Autoputevi RS.

Jedan od razloga takvog optimizma je što preduzeća nisu nosioci kredita, nego državne institucije koje su garanti zaduženja, a poznato je da se pri redanju budžetskih prioriteta prvo moraju izmiriti vanjska dugovanja, bez obzira na iskorištenost kapaciteta. Ali bi zato mogla „presušiti“ ili se bitno smanjiti (in)direktna izdvajanja iz budžeta, uprskos često pominjanim masovnim infrastrukturnim radovima ako nosiocima razvoja.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.