Balkanske države će po drugom modelu u EU
Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju i bivši ministar spoljnih poslova Srbije Goran Svilanović izjavio je kako je, poslije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, “jedan model pridruživanja završen, dok je taj proces za države Zapadnog Balkana sada potpuno drugačiji, zbog okolnosti u regiji, ali i u samoj EU, kao što su ekonomska i izbjeglička kriza te Brexit”.
“Evropa prvo sama sebe treba da definiše”, rekao je on na konferenciji (Re)balkanizacija Zapadnog Balkana, koju su u Beogradu organizirali beogradski Centar za spoljnu politiku i Fondacija “Hanns Seidel”.
Kao ključne probleme na području Zapadnog Balkana naveo je nesuglasice oko naziva Makedonije, nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine te normalizaciju odnosa Srbije i Kosova.
“Specifičnost za Srbiju u pregovorima o pridruživanju ogleda se u Poglavlju 35, koje se odnosi na Kosovo. Taj model biće primenjen i na Bosnu i Hercegovinu, kada ta država otvori pregovore o članstvu sa EU-om. Za Bosnu i Hercegovinu će Poglavlje 35 biti funkcionalnost države”, najavio je Svilanović.
Ne treba postavljati datume
Podsjetio je kako je bilo mnogo političkih tenzija u regiji, ali da one nisu utjecale na ekonomiju.
Stoga smatra da države Zapadnog Balkana trebaju iskoristiti proces pridruživanja za reformu i jačanje vladavine prava čime, kako navodi, jedno društvo postaje funkcionalna država.
Navodi da ne treba postavljati sebi datume za ulazak u EU te da pridruživanje treba ostaviti po strani, jer je, zapravo, ključan reformski proces u društvima i državama.
Očekuje da Srbija otvori još neka poglavlja u pregovorima s EU-om, jer je to “zaslužila”, kako je rekao.
“Politika pridruživanja i dalje je živa, ali ne znam da li ona postoji i u srcima državljana EU-a”, rekao je Svilanović.
Govoreći o carinskoj uniji u regiji, naveo je kako se Vijeće za regionalnu saradnju vodi idejom “jedan region – jedna politika”, što znači jedinstven investicijski prostor, jedinstveno tržište rada i jedinstven informativni prostor.
Izvor: Agencije