Oglasi

Balkanska ruta jedina preostala migrantima

Zvanično je najavljen pojačan priliv migranata zapadnobalkanskom rutom, kao i u Bosnu i Hercegovinu.
Zemlje u regiji će vjerovatno pogoršati svoje odnose zbog nove situacije, umjesto da rade zajedno na pitanju migranata, kaže BuyukEPA

Zvanično je najavljen pojačan priliv migranata zapadnobalkanskom rutom, kao i u Bosnu i Hercegovinu. Podaci koje su objavile državne institucije idu u prilog toj najavi, te je zabilježen trend povećanja broja migranata u odnosu na isti period prošle godine.

Situacija u regionu je slična i zabilježena su povećanja broja ulazaka migranata u države regiona u prva tri mjeseca ove godine u odnosu isti period 2018. godine. Međutim, po zvaničnim podacima UNHCR-a u prva tri mjeseca ove godine, zabilježeno je povećanje broja migranata u državama na zapadnobalkanskoj ruti za oko 15 posto, što ipak još uvijek ne predstavlja alarm za uzbunu.

Stanje u Grčkoj i Turskoj

Većina svih pristiglih migranata u BiH, kretali su se pravcem Turska-Grčka i dalje preko Srbije, Albanije ili Crne Gore, zbog čega se posebno prati stanje sa migrantima u Turskoj i Grčkoj. Grčka je postala glavna tačka za dalje kretanje migranata na zapadnobalkanskoj ruti prema državama EU. Prema novim podacima UNHCR-a, u Grčku je stiglo novih 8025 migranata do 31. marta 2019. godine.

Lydia Siapardani, politička analitička iz Grčke, prokomentarisala je stanje u Grčkoj: “Vjerujem da je zaista teško pristupiti stvarnim podacima o migrantima koji se nalaze u Grčkoj. Kao što znate, Grčka je zemlja prijema i tranzita ka Schengen zoni i procjenjuje se da je prihvatila približno 1.000.000 migranata i tražilaca azila u protekle četiri godine. Prema posljednjim podacima, broj izbjeglica i tražioca azila koji borave u Grčkoj je oko 60.000. Ipak, taj broj se ne može smatrati potpuno tačnim, jer postoje ljudi koji nisu registrovani. Štaviše, ljudi i dalje dolaze u Grčku i kao rezultat toga, podaci se stalno mijenjaju“.

Najveći broj migranata koji su uključeni u podatke u Grčku dolaze iz Turske, većina je iz Afganistana (42 posto), Iraka (12 posto) i Države Palestine (12 posto). Više od polovine migranata čine žene (23 posto) i djeca (39 posto), dok je 38 posto muškaraca. Ipak u prva dva mjeseca 2019. godine dolasci migranata u Grčku su veći za 16 posto u odnosu na 2018. godinu. Po ovim pokazateljima može se reći da u Grčkoj još nije izraženo enormno povećanje dolazaka novih migranata.

Otežano praćenje

Međutim, slično kao u drugim državama na zapadnobalkanskoj ruti i u Grčkoj se dešavaju stvari koje nisu pod kontrolom nadležnih institucija, što otežava praćenje migrantske situacije. O jednom takvom slučaju nazvanom "Karavan nade", govori analitičarka Siapardani: „Bilo je izveštaja o organizovanom okupljanju izbjeglica i tražilaca azila u sjevernoj Grčkoj, sa ciljem da pređu sjeverne granice zemlje i da se kreću ka centralnoj i sjevernoj Evropi. Čudna stvar u cijeloj situaciji je to što ne postoje precizni podaci o tome ko organizira i plaća tu akciju. Najvažniji argumenti koji se koriste da bi se porodice uvjerile da se pridruže ovoj akciji su: vrlo loši uslovi života ovdje u Grčkoj i teorija da ako se hiljade ljudi okupi da žele preći granice, granice će se na kraju ponovo otvoriti kao što se dogodilo u periodu 2015-2016. godine. Slučaj Karavan nade je tek u začetku i zabrinuta sam zbog porodica koje su se odlučile pridružiti, jer su rizici mnogi, npr. gubljenje prava na smještaj, gubljenje drugih prava, rizikuju pritvor, čak i smrt“, navela je Siapardani.

S druge strane, Turska je u većini slučajeva polazna osnova za migrante iz Sirije, međutim migranti iz drugih zemalja takođe na svom putu često odabiru Tursku kao polaznu rutu, posebno migranti iz Iraka, Palestine, Afganistana. O razlozima za ovogodišnji migrantski talas Hamdi Firat Buyuk, doktorant i politički analitičar, navodi: „Kada pogledamo profil migranata, možemo vidjeti da je većina njih iz zemalja Bliskog istoka i Afrike. Ti ljudi bježe od rata, sukoba ili u potrazi za boljim ekonomskim i društvenim pravima. Drugim riječima, oni žele živjeti dobar život, a evropske, posebno Njemačka i nordijske zemlje su najbolje destinacije za njih zbog svojih socijalnih sistema i programa za migrante. Španija, Turska, Grčka ili Italija su dodatno blokirale kopnene i vodene rute koje idu preko njihovih država, takođe, Mađarska i Bugarska su pooštrile kontrole granica. Međutim, zemlje Zapadnog Balkana nemaju takve sposobnosti da zaustave tokove izbjeglica bez pomoći EU ili drugih donatora. Migranti sada koriste malu rutu na Zapadnom Balkanu da bi došli do Evrope. Ovo je možda i najgora ruta, ali ovo je jedina preostala ruta. Ljudi bez mogućnosti su spremni na mnogo toga.“

Najveća izbjeglička populacija

Po podacima UNHCR-a oko četiri miliona izbjeglica smješteno je u Turskoj, po čemu je i dalje dom najveće izbjegličke populacije na svijetu. Približno milion izbjeglica u Turskoj su u dobi od 15 do 24 godine, od kojih su 60 posto muškarci.

Buyuk o mogućnostima Turske da utiče na migracije dodaje: “Turska nije dobro upravljala migracijama, a znamo da u Turskoj boravi pet miliona izbjeglica (po domaćim podacima), a manji dio njih je u kampovima. Ostali žive u turskim gradovima i mjestima, a bilo je nekoliko incidenata između mještana i izbjeglica, opšte je prihvaćeno mišljenje da će oni ostati u Turskoj. Ovaj ogroman broj takođe je počeo da bude dio politike sa ksenofobičnim diskursom. Programi prilagođavanja i rehabilitacije izbjeglica u Turskoj nisu na potrebnom nivou, te ne možemo reći da su se izbjeglice integrirale sa turskim društvom“.

Nevladine organizacije iz regiona koje se bave migracijama upozoravaju na scenarij koji bi mogao usložiti migrantsku situaciju na Zapadnom Balkanu, a taj scenarij je u slučaju da Turska otvori granice za velik broj migranata.

„Dakle, EU i Turska bi trebale više raditi na zajedničkom rješavanju migrantske situacije, dok EU treba održati obećanja o pomoći Turskoj. Ni EU ni Turska, nisu iskoristili migrantsku situaciju, kao oblast koju mogu popraviti. Umjesto toga, pitanje migranata postalo je još jedan problem u odnosima Turske i EU. Bez odgovarajućeg inkluzivnog plana između EU, Turske i zemalja Zapadnog Balkana, situacija sa migrantima neće se uskoro okončati“ - mišljenja je analitičar Buyuk.

Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da nedostatak kapaciteta zemalja Zapadnog Balkana i BiH privlači sve više migranata, činjenica je da granice BiH nisu dobro zaštićene i da prelazak tih granica za ljude koji su došli iz ratova i sukoba ne predstavljaju prepreku. Izvještaji međunarodnih agencija, ali i domaćih institucija ukazuju na to da će migranti nastaviti da dolaze na prostor BiH u većem broju.

Prioriteti za BiH

Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 28. marta 2019. godine, primilo je k znanju Informaciju o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH te iniciralo zaključivanje sporazuma sa Međunarodnom organizacijom za migracije (lOM) o jačanju saradnje u ovoj oblasti.

Jačanje istočne granice Bosne i Hercegovine ostaje prioritet Vijeća ministara BiH i u toku su aktivnosti o dodatnom angažiranju 100 policajaca iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji će pružiti pomoć Graničnoj policiji BiH. Također će se razgovarati i sa predstavnicima drugih policijskih tijela i agencija o pružanju pomoći u kontroli granice BiH.

Politički analitičar iz Turske, Hamdi Buyuk zaključuje: “Zemlje u regionu će vjerovatno pogoršati svoje odnose zbog nove situacije, umjesto da rade zajedno na pitanju migranata. Nijedna zemlja ne želi da ih ima i svaka zemlja okrivljuje drugu. Umjesto toga, zemlje bi trebale raditi zajedno i trebale bi stvoriti sveobuhvatni plan za migracije, ne samo sigurnosne, već i socijalne aspekte. EU bi se trebala više uključivati, a donacije, pomoć i projekti bi trebali biti dobro planirani i strukturirani, jer će novac biti potrošen u korumpiranim, birokratskim i složenim državnim sistemima. Transparentnost i praćenje novca za migrantsku situaciju moraju se kontrolisati mnogo bolje“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.