Balkan na ZOI u Južnoj Koreji: Koliko para, toliko i medalja

Iako je balkanska regija bogata zimovalištima, skijaškim stazama, talentima, daleko je od svjetskog vrha u zimskim sportovima, ponajviše zbog manjka interesa nadležnih i investiranja u ove sportove.

To se ponajbolje vidjelo na nedavnim Zimskim olimpijskim igrama u južnokorejskom Pyeongchangu, gdje su u takmičari sa ovog podneblja uglavnom imali dvocifren plasman, bilo da je riječ o alpskim ili nordijskim disciplinama.

Iako zapadni Balkan slovi za veliku bazu talenata i regiju s tradicijom u skijanju, iz Južne Koreje su stigle tek dvije medalje – obje su pripale Sloveniji, koja je na taj način “odbranila čast” ove regije.

Jakov Fak je bio srebrni u pojedinačnoj konkurenciji biatlonaca, dok je bronzu osvojio Žan Košir u snowboarding, disciplina muški paralelni veleslalom.

Nedostaje podrška

Što se tiče Slovenije, treba istaći i nastupe Žana Kranjeca, koji je bio četvrti u veleslalomu, Štefana Hadalina (osmi u kombinaciji), Boštjana Klinea (10. u superveleslalomu, 27. u spustu) i Klemena Kosija (10. u kombinaciji, 25. u superveleslalomu).

Ponajbolje rezultate nakon Slovenaca imali su Hrvati Filip Zubčić (12. u kombinaciji), Natko Zrnčić-Dim (19. u kombinaciji, te Nevena Ignjatović iz Srbije (14. u kombinaciji).

Milan Božić, generalni sekretar Skijaškog saveza Srbije i predsjednik malih skijaških nacija u svjetskoj skijaškoj federaciji, ističe kako u cijeloj regiji izostaje veća podrška zimskim sportovima.

“Uzimajući u obzir sve aspekte u regionu, zimski sportovi su jos uvek daleko u odnosu na letnje sportove. Bez obzira što je Balkan brdovit i što postoje odlični ski centri za razvoj zimskih sportova, počevši od olimpijskih centara iz Bosne i Hercegovine, pa Srbije, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske (sa najmanje visokih planina)… još uvek nedostaje veća podrška države, privrede, kako bi se, paralelno sa razvojem ski centara, razvijali i zimski sportovi i podržavali mladi sportisti, koji sigurno po talentu ne zaostaju u odnosu na sportiste iz alpskih i skandinavskih zemalja”, kaže on za Al Jazeeru.

Slovenci najbrojniji sa Balkana

Kod alpskih skijaša iz Slovenije nastupili su: Martin Čater (19. u spustu), Štefan Hadalin (osmi u kombinaciji, 27. u veleslalomu), Miha Hrobat (29. u spustu), Boštjan Kline (10. u superG, 27. spust), Klemen Kosi (10. u kombinaciji, 25. u superG) i Žan Kranjec (četvrti u veleslalomu).

Nastupilo je i pet Slovenki: Ana Bucik (21. veleslalom, 24. slalom, 11 kombinacija), Ana Drev (nije završila veleslalom), Maruša Ferk (19. spust, 25. superG, 18. slalom), Meta Hrovat (14. veleslalom, 21. slalom) i Tina Robnik (34. superG).

Dosta predstavnica i predstavnika Slovenije bilo je i u nordijskim disciplinama. U biatlonu su nastupili: Klemen Bauer (26. sprint, 24. potjera, 15. pojedinačno), Miha Dovžan (53. sprint, 59. potjera, 35. pojedinačno, 20. masovni start), Mitja Drinovec (72. sprint, 80. pojedinačno), Jakov Fak: (drugi pojedinačno, 10. masovni start, 23. sprint, 47. potjera), Anja Eržen (46. sprint, 51. potjera, 35. pojedinačno), Urška Poje (75. sprint, 12. pojedinačno). Slovenci su timski osvojili 10. mjesto, dok je njihova mješovita štafeta bila 14.

U kros kantriju su nastupili: Alenka Čebašek  (12. na 10km slobodno), Anamarija Lampič (27. na 10km slobodno), Nika Razinger (69. na 10km slobodno), Manca Slabanja 54. na 10km slobodno, 59. na 15km skijatlon) i Miha Šimenc (88. 15km slobodno). Slovenska štafeta 4x5km je osvojila osmo mjesto, ženska ekipa u sprintu (Čebašek i Lampić) bila je šesta.

Slovenac Filip Flisar (freestyle) je bio sedmi u muškom ski crossu.

Možda se ponajviše očekivalo u skijaški skokovima, ali je najbolji rezultat peto mjesto timski na velikoj skakaonici. Pojedinačno su nastupali: Tilen Bartol (16. na normalnoj, 17. na velikoj skakaonici), Jernej Damjan (27., 16.), Peter Prevc (12., 11.), Anže Semenčić (27 na velikoj skakaonici), Timi Zajc (eliminiran u kvalifikacijama male skakaonice), Urša Bogataj (30. mala skakaonica), Ema Klinec (14.), Nika Križnar (7.) i Špela Rogelj (22.).

Hokejaši su bili drugi u grupi iza Olimpijskog tima iz Rusije, a ispred SAD-a i Slovačke, da bi na kraju bili plasirani na deveto mjesto.

“Mogućnosti matičnih saveza i klubova da sportistima omoguće približno iste uslove kao u razvijenim skijaškim zemljama su još uvek kilometrima daleko. Ukoliko bi upoređivali te parametre, onda su rezultati iz Koreje odlični.”

On ističe kako je od cijele regije malo drugačija situacija u Hrvatskoj.

“Nakon vrhunskih rezultata porodice Kostelić, kakav-takav sistem je napravljen te je Hrvatska, barem u alpskom skijanju, organizovanija i za sada još uvek ispred ostalih balkanskih zemalja”, objašnjava Božić.

Trenira se tokom cijele godine

Selver Merdanović, nekadašnji skijaš skakač, a sada trener skijaških skokova i koordinator u ZOI-u za Malo Polje na planini Igman, ističe kako su, što se tiče nastupa takmičarki i takmičara iz Bosne i Hercegovine, rezultati na posljednjim ZOI očekivani.

“Žargonski da kažem: ‘Koliko para, toliko muzike.’ Elvedina Muzaferija nije bila loša, s obzirom da joj je 19 godina. Ona je fizički spremna i jaka i što je uradila – uradila je puno. Laički gledano, to su loši rezultati, ali kada se poslože kockice i vidimo gdje mi treniramo, koliko treniramo, koliko država ulaže…”, govori on za Al Jazeeru.

Ističe kako skijanje, bilo alpsko ili nordijsko, nije sezonski sport, već se radi i trenira tokom cijele godine.

“Kod nas je to veoma skupo, a slobodno mogu reći da nemamo neke podrške. Crnogorci tapkaju u mjestu, Makedonija isto, Srbija ima Nevenu [Ignjatović], koja trenira vani i to je pokazatelj koliko se treba ozbiljno posvetiti i koliko treba raditi”, ističe on.

Na pitanje kada će se u Bosnu i Hercegovinu vratiti velika takmičenja, Merdanović odgovara:

“Svi bi mi željeli imati takmičenja kao što je Svjetski kup, Evropa kup, ali prvo moramo stvoriti takmičare, ekipu jaku, i oni su ti koji će dovesti takmičenja. Danas je velika konkurencija za dobijanje utrka. Samo Sljeme je pokazalo, da nije bilo Ivice i Janice Kostelić, kao i još nekih zaslužnih ljudi, ni tu ne bi bilo utrke.”

On se godinama bori za obnovu skijaških skakaonica na Igmanu te vodi klub u ovom sportu.

“Još uvijek imam udruženje, desetak dečkića koji treniraju. Desetak godina se borim da se nešto uradi, obećanja ima preko glave. Svi obećavaju, ali treba odrediti kome će pripasti skakaonice, ko će njima gazdovati i ko će tamo raditi. Možemo mi o tome pričati, pisati i snimati, ali dok se svijest ne promijeni u politici, od toga nema ništa”, kategoričan je naš sagovornik.

“Treba sve mijenjati iz temelja, treba ljudima dati do znanja kako nijedan sport ne može bez podrške države, bilo da se igra šah, ili da se skija.”

Zajednički programi

Božić kaže kako je skijanje u regiji još uvijek na nivou razvoja te kako, prema broju registriranih skijaša i klubova, balkanske države još uvijek spadaju u male skijaške nacije.

“Potrebno je proširiti bazu, uključiti što više škola, lokalne samouprave, koji bi više pomagali skijaškim klubovima i nekako skijanje učiniti pristupačnijim nego što je trenutno. Nekada je u školama skijanje bilo sastavni deo plana i programa, postojala je oprema i rekviziti koje su učenici mogli koristiti. Paralelno sa razvojem, potrebno je obučiti trenerski kadar, jer bez stručnih ljudi vrlo je teško stći do vrhunskih rezultata”, govori on.

Kaže kako su organizacija velikih takmičenja, kao što je predstojeći EYOF – Evropski omladinski olimpijski festival, te ulaganje u infrastrukturu od izuzetnog značaja za razvoj.

“Ukoliko je moguće da mladi sportisti do 16 godina treniraju u svom okruženju i da imaju odlične uslove za bavljenje ovim sportom doprinosi većem kvalitetu i olakšava da prelaskom u starije kategorije duže opstanu, jer su ipak karijere skijaša duge i traju do 35 godina. Programi takmičara u svetskom i evropskom kupu su izuzetno zahtevni i skupi i podrska privrede i zajednice je neophodna.”

Dodaje i kako je regionalna saradnja također jedan od načina unapređenja stanja, a zajednički programi i formiranje homogenih grupa timova bi pomogli i smanjili troškove, a doprinijeli kvaliteti.

“Rezultati Nevene Ignjatović, Marka Vukićevića, Filipa Zubčića, Natka Zrnčića, Elvedine Muzaferije, Emira Lokmića, Eldara Salihovića, Antonia Ristevskog, Tanje Karišik, Damira Rastića su na nivou očekivanja. Oni su svojim nastupima i borbenošću izvukli maksimum u ovom trenutku. U poređenju sa Sočijem [ZOI 2014], postoji napredak, ali smo još daleko od toga da možemo razmišljati o medaljama. Međutim, siguran sam da u naredna dva olimpijska ciklusa možemo ponovo očekivati da će neko iz regiona zablistati i ponoviti uspeh Janice Kostelić”, zaključuje Božić.

Mnogi nisu završili utrke

Pogledajmo rezultate po državama.

Ignjatović je još bila 26. u slalomu i veleslalomu. Srbiju su još predstavljali Marko Stevović (51. spust, 45. veleslalom, 46. superG, nije završio slalom, diskvalificiran u kombinaciji), Marko Vukićević (25. kombinacija, 41. spust, 41. veleslalom, nije završio slalom i superG) i Damir Rastić (68. na 15km slobodnim stilom kros kantri, 75. u kvalifikacijama za muški sprint).

Bosna i Hercegovina je imala četvero predstavnika na ZOI ove godine. Najbolji plasman imala je spomenuta Muzaferija koja je u slalomu zauzela 31. mjesto, dok je u veleslalomu bila 44. Emir Lokmić je bio 44. u prvoj vožnji veleslaloma, ali drugu nije završio, kao ni slalom. Mladen Plakalović je bio 76. na 15 kilometara kros kantri slobodnim stilom, dok je Tanja Karišik u istom sportu, ali na 10 kilometara, bila 65.

Jedini predstavnik Kosova bio je Albin Tahiri i bio je 37. u kombinaciji, 39. u slalomu, 47. u superveleslalomu i 56. u veleslalomu.

Crna Gora je imala troje predstavnika. Eldar Salihović je bio 64. u veleslalom, nije završio slalom; Jelena Vujičić osvojila je 58. mjesto u veleslalomu, dok slalom nije završila, a Marija Bulatović je bila 88. na 10km slobodnim kros kantri.

Makedonac Antonio Ristevski nije završio veleslalom i slalom, njegov sunarodnjak Stavre Jada je bio 99. na 15km slobodnim stilom kros kantri i 79. u kvalifikacijama sprinta, dok je Viktorija Todorovska bila 85. na 10km slobodno kros kantri.

Hrvat Elias Kolega bio je 23. u slalomu, njegov sunarodnjak Samuel Kolega 37. u veleslalomu, Istok Rodeš osvojio je 21. u slalomu gdje Matej Vidović nije zabilježio plasman. Kod takmičarki, Andrea Komšić je jedina završila nastupe svojim disciplinama (32. veleslalom, 31. slalom), Leona Popović nije počela kombinaciju, nije završila veleslalom, kao ni Lana Zbašnik, dok je Ida Štimac bila 34. u veleslalomu, ali nije završila slalom.

Kod nordijaca, Krešimir Crnković bio je 47. na 15km slobodno, a 53. na 30km skijatlon. Nastupili su još Edi Dadić (53. na 15km slobodno, nije završio skijatlon, 69. u kvalifikacijama sprinta), Vedrana Malec (71. 10km slobodno, 64. u kvalifikacijama sprinta) i Gabrijela Skender: 65. u kvalifikacijama sprinta.

Izvor: Al Jazeera