Oglasi

Balkan je ostao u 20. vijeku

Kompanije iz regije na najveći sajam napredne tehnologije idu same, dok strane države promoviraju domaće firme.
Mobile World Congress je dobar pokazatelj trendova u industriji napredne tehnologijeEPA

Najveći i najbolji iz oblasti mobilnih tehnologija, vještačke inteligencije, interneta stvari i drugih naprednih tehnologija spremaju se za novi Mobile World Congress, koji se redovno održava u Barceloni, kako bi svijetu ponudili nove proizvode i usluge, ali ujedno i ostvarili uspješne saradnje.

Kako kaže Dragan Varagić, partner na Internet akademiji, svi veliki tehnološki sajmovi, poput MWC-a, potencijalno su veoma dobra prilika za proširenje posla za kompanije čija ciljna grupa dolazi i izlaže na takvim skupovima.

Kao i prethodnih godina, u Barceloni na skupu najboljih će se naći niz kompanija iz regije, ali će i ovaj put tamo otići bez konkretne podrške zemalja iz kojih dolaze, iako se na MWC-u sklapaju višemilionski poslovi od kojih profitiraju i učesnici i države u kojim se nalaze.

Što je zemlja razvijenija i uspješnija, to ima više zvaničnih paviljona. Primjera radi, Južna Koreja ima sedam različitih izložbenih paviljona. Zemlje bivše Jugoslavije zajednički imaju nula paviljona koje su države podržale, iako iz njih na Barcelonu dolazi dosta uspješnih kompanija.

Dušan Belić, internet preduzetnik i urednik internetskih stranica o upotrebi mobilnih tehnologija u zdravstvu mHealthSpot.com i DHbriefs.com, govori da kao neko ko redovno prisustvuje MWC-u, vidi da druge države dosta ulažu u promociju svojih tehnoloških kompanija, što je trend koje ne prate zemlje regije.

Svrha komora

"Verovatno je da bi privredne komore zemalja regije mogle biti aktivnije u tome. Inače se mnogi privrednici pitaju čemu služe - jer realno sutra da ukinu privredne komore, malo ko bi primetio, a verovatno niko žalio za njima", kazao je Belić.

On podsjeća da je Republika Srbija ranije preko agencija SIEPA sufinansirala odlazak domaćih firmi na sajmove, ali i dodao da ovo što rade druge države je organiziranije, uz odgovarajuće treninge i pripreme.

"Ovakav ozbiljniji pristup traži ljude od znanja u relevantnim institucijama, a takvi -- kao što znamo -- su retko na 'državnim jaslama'", naveo je internet poduzetnik.

Što se samog Mobile World Congressa tiče, Belić ističe da se radi o najvećem sajmu te vrste na svijetu, ali na koji se ne dolazi tek tako.

"Ako se nema spremna 'priča' unapred, nema se šta raditi tamo. Pod time podrazumevam da firme naprave agendu koga bi hteli kontaktirati od drugih firmi i šta im konkretno ponuditi".

Ono što je sigurno jeste da u regiji postoje kompanije koje mogu i koje nude usluge i proizvode stranim kompanijama, te samim tim uspijevaju pronaći partnere u inostranstvu.

"Međutim, potrebno je naglasiti da ko je hteo da nađe partnera u većini slučajeva je to već uradio i bez sajma. No dodatni networking sigurno ne škodi i ko zna čemu vodi u budućnosti. Možda neki još neotkriveni partneri?", rekao je Belić.

Pomoć manjim kompanijama

I dok postoje već uspješne kompanije iz regije, koje godinama nude svoju ponudu na MWC-u bez pomoći države, postoje i oni koji bi od nacionalnih paviljona imali veliku korist pri uspostavljanju kontakata i postizanju novih dogovora.

Dragan Varagić ističe da se to prije svega odnosi na manje i novije (startup) kompanije, koje nemaju vlastitih sredstava za nastupe na najvećem tehnološkom sajmu.

"Državne organizacije koje se bave promocijom izvoza bi trebalo da reaguju i da pozovu adekvatne kompanije na ovakve sajmove", dodao je.

A pravovremena podrška i reakcija olakšava poslovanje domaćim stručnjacima.

"Što se države više sistemski bave promocijom izvoznih potencijala, to su problemi sa praćenjem mogućnosti nastupa i samo nastupom uspešnih kompanija manji. To je slučaj naročito kada države pronađu modus u kojem podjednako dobro pomažu manje i više uspešne kompanije", kaže Varagić.

Partner Internet akademije podsjeća da važan segment odlaska na ovakve sajmove predstavlja detaljna priprema za ovakve skupove.

"Kako tamo dolazi ogroman broj predstavnika kompanija, oni organizuju veliki broj sastanaka na sajmu, pa je potrebno prethodno pronaći adekvatne sagovornike i ugovoriti sastanke. Od proučavanja potencijalno korisnih kontakata i uspeha ugovaranja sastanaka sa njima, zavisi i uspeh odlaska na ovakve događaje", kaže Varagić.

Druga strana

Međutim, postoji i druga strana medalje, odnosno, poučeni iskustvom, pitanje je koliko domaći stručnjaci žele pomoć vlasti.

"Država bi mogla da pomogne sigurno, no IT industrija -- kao izuzetno zdrav deo privrede – se, verujem, čak i boji 'pomoći' države", ističe Dušan Belić.

"Ono što oni žele su niži nameti na plate. Poslednji put je Republika Srbija pomogla nemačkom Continentalu tako što mu je dala subvencije i u kratkom periodu napravila haos na tržištu rada IT inženjera u Novom Sadu. Odjednom, domaće firme su morale da se takmiče za plate sa nemačkom multinacionalnom kompanijom koje je još pride, iako ima prihode merljive sa celom Republikom Srbijom, dobila subvencije", kaže internet preduzetnik i urednik internetskih stranica o upotrebi mobilnih tehnologija u zdravstvu mHealthSpot.com i DHbriefs.com.

"Ukratko, ne verujem da izvozno orijentisane firme žele išta od države. Kao u Americi - samo da se ne meša", dodao je Belić.

Naravno, MWC nije samo prilika za uspostavljanje poslovne saradnje, već je i odlična prilika da se vidi u kojem pravcu ide svijet.

"Meni je lično zanimljivo listati štampu iz država Azije. Pa mi kao na drugoj planeti da živimo. Tehnologija ulazi u sve delove društva, a mi, ceo region, je ostao u 20. veku", zaključuje Belić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.