Oglasi

Bajram sa strepnjom u Norveškoj

Nakon medijskih naslova o prijetnji terorističkih napada, muslimani opet bivaju izvrgnuti sumnjičenjima društva te internetskom linču.
Centralna željeznička stanica u Oslu: Sve sigurnosne službe podigle su mjere pripravnosti na najveći mogući nivoEPA

Piše: Edin Mezit

OSLO - “Pripadnici ISIL-a prijete da će izvršiti teroristički napad u Norveškoj” – “Opasnost od terorizma je stvarna” – Ovo su samo neki od naslova koji koji su ovih dana dominirali norveškim medijskim prostorom. Pažnju javnosti ove skandinavske zemlje, uz već uzavrelu internetsku debatu, u potpunosti zaokuplja informacija koju je u četvrtak objavila Policijska sigurnosna služba “PST” a koja govori o vrlo kredibilnim terorističkim prijetnjama, preciznije, o grupi terorista koja se iz Sirije uputila u Norvešku s ciljem ubijanja što većeg broja ljudi.

Za Norvežane, koji su samo malo ranije – 22. jula obilježili treću godišnjicu terorističkih napada izvedenih od strane desničarskog ekstremiste A.B. Breivika, ovo je značilo ponovno podsjećanje na stravične slike sa ostrva Utøye i ulica Osla koje su proteklih dana iznova cirkulirale ovdašnjim medijima.

Mjere pripravnosti

Iako PST nije precizirao ko stoji iza pomenutih prijetnji, ipak većina norveških medija, pozivajući se na različite analitičare, svoje najozbiljnije sumnje upućuje u pravcu pripadnika militantnog pokreta ISIL iz Sirije.

Sve sigurnosne službe podigle su mjere pripravnosti na najveći mogući nivo, a čak je i određeni broj pripadnika policije bio prinudno vraćen sa godišnjih odmora kako bi se pridružili osiguranju javnih prostora. Trgove u većim gradovima, ulaze u šoping centre, važnije željezničke i autobuske stanice, aerodrome i granične prijelaze od četvrtka nadgledaju dobro naoružani policajci, a norveška Vlada je dala saglasnost policiji da po potrebi može pozvati u pomoć i specijalne vojne jedinice. Pojedini komentatori ističu da ovako opsežne mjere sigurnosti u ovoj zemlji nisu bile na snazi još od Zimskih olimpijskih igara u Lillehammeru 1994. godine.

Samo par sati nakon objavljivanja informacija o terorističkim prijetnjama na mnogobrojnim internetskim forumima zabilježen je veliki broj antiislamskih reakcija a naročito su u tom pravcu bili angažrani pripadnici različitih norveških desničarskih organizacija koji su ponovo dobili dobru priliku da ispolje svoja negativna osjećanja prema islamu i muslimanima.

Ipak, javili su se i glasovi razuma, kao što je npr. devetnaestogodišnji Viljar Hansen koji je kao učesnik ljetnog kampa mladih Laburističke stranke teško ranjen u masakru na Utøyi, a čiju je reakciju prenio visokotiražni dnevnik „VG“.

Trgove u većim gradovima, ulaze u shoping centre, važnije željezničke i autobuske stanice, aerodrome i granične prijelaze od četvrtka nadgledaju dobro naoružani policajci, a norveška Vlada je dala saglasnost policiji da po potrebi može pozvati u pomoć i specijalne jedinice vojske. 

„Tragično je vidjeti kako je trebalo samo par sati pa da internet bude preplavljen mržnjom i nepovjerenjem prema pripadnicima određenih naroda i religija“, istakao je Hansen.

Pozivajući na zajedništvo i izvlačenje pouka iz napada koje je prije tri godine izveo Breivik, dodao je i da je „zastrašujuće gledati kako ekstremni desničari koriste terorističke prijetnje kao priliku za ispoljavanje svojih stavova i mržnje na internetu.“

Podijeljena javnost

Svojevrsno vanredno stanje u Norveškoj uzrokovano viješću o suočenosti ove zemlje sa realnom opasnošću od islamističkog terorizma za samo par sati zasjenilo je sve ostale vijesti. Naročito se ovdje misli na izraelski napad na Gazu koji je sve do četvrtka u velikoj mjeri bio najvažnija tema svih ovdašnjih medija i koji je, već po navici, podijelio ovdašnju javnost.

Stranke ljevice i lijevog centra, koje od Drugog svjetskog rata na ovamo u ovoj zemlji predstavljaju najvažniji politički faktor, već tradicionalno ispoljavaju simpatije prema palestinskoj borbi za slobodu i samostalnost za razliku od stranaka desnice koje uglavnom bezrezervno podržavaju Izrael. 

Ipak, zahvaljujući pojedinim kritikama izraelske politike koje su došle od strane nekih od vodećih političkih ličnosti Norveške, kao npr. J.G.  Størea, lidera stranke Arbeiderpartiet (Laburistička partija), te objektivnom novinarskom izvještavanju, prije svega dopisnice državne televizije NRK Sidsel Wold iz Jerusalema, ali i javljanjima norveškog doktora Madsa Gilberta iz bolnice u Gazi, stekao se dojam da je javno mnijenje u znatnijoj mjeri počelo susjećati sa patnjama Palestinaca. Naročito je to došlo do izražaja 23. jula na mirnom protestnom okupljanju nekoliko hiljada ljudi pred norveškim parlamentom a nakon toga i izraelskom ambasadom, kada je predsjednica Nacionalne unije sindikata Gerd Kristiansen, obrativši se prisutnima, snažno kritizirala Izrael nazvavši izraelske vojnike „ubicama djece“, što je imalo velikog odjeka u ovdašnjim medijima.

Samo par sati nakon objavljivanja informacija o terorističkim prijetnjama na mnogobrojnim internetskim forumima zabilježen je veliki broj antiislamskih reakcija.

Samo dan kasnije, tj. nakon objavljivanja informacija o ISIL-ovim terorističkim prijetnjama, umjesto slika ubijene palestinske djece te srušenih škola i džamija koje su sve više dominirale u udarnim vijestima i naslovnicama novina, pojavile su se slike sirijskih kampova za obuku terorista i komentari o 25. julu (Lejletu-l-kadr – Noć sudbine) ili  28.juli (1. dan Ramazanskog bajrama) kao mogućim datumima terorističkih napada.  

Ova neobična hronologija događaja nije ostala nezapažena kod muslimana u Norveškoj, koji preko noći i ponovo bivaju izvrgnuti sumnjičenjima društva te internetskom linču desničara, i koji, istina, više u privatnim razgovorima nego u javnim istupima, ukazuju na potpuno začudnu i neočekivanu promjenu klime u društvu, tj.  skretanje negativne pažnje sa Izraela na njih.

Produbljivanje predrasuda

Pojedini lideri muslimanskih zajednica u kraljevini Norveškoj izrazili su bojazan od novog produbljivanja predrasuda prema muslimanima, ali i od mogućeg terorističkog napada na njihove džamije, te su i sami poduzeli određene mjere za povećanje sigurnosti na mjestima na kojima se obavljaju redovne dnevne molitve.

Mediji iz sata u sat donose nove pojedinosti i komentare u vezi sa terorističkim prijetnjama Norveškoj. Dok policajci stoje ispred najveće džamije u Oslu, nažalost, sve je očitije da će najveći muslimanski praznik – Ramazanski bajram, ove godine u Norveškoj, i muslimani i ostali građani dočekati sa posebnom strepnjom.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.