Azimov: Rusija nema ništa protiv LNG terminala u Hrvatskoj

Krk, Omišalj, LNG
Ministar zaštite okoliša i energetike izjavio je ranije da je LNG terminal na Krku prioritetan energetski projekt bez obzira na skroman odaziv potencijalnih zakupaca kapaciteta (Al Jazeera)

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov izjavio je u srijedu u Rijeci da Rusija nema ništa protiv izgradnje plutajućeg LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj, ali i da je pripravna Hrvatskoj dobavljati jeftini ruski plin, koliko je potrebno.

Ruski veleposlanik sudjelovao je u Rijeci na Godišnjoj skupštini udruge Hrvatsko-rusko društvo prijateljstva Primorsko-goranske županije.

Upitan kako komentira energetsku situaciju u Hrvatskoj, s obzirom na to da je Vlada odobrila kupnju plutajućeg LNG terminala, Azimov je odgovorio da je “Rusija zainteresirana da Hrvatska uvijek na energetskom planu bude sigurna država.”

Rekao je da je planu energetske diverzifikacije uvijek važan izvor dobavljanja plina, da je “ovoga trenutka još uvijek najjeftiniji plin – ruski” te da je Rusija lani u Hrvatsku ‘pustila’ dvije milijarde kubnih metara plina.

Smatra da će Hrvatska uvijek biti zainteresirana za kupnju jeftinog ruskog plina.

Azimov je rekao da je lani u države EU-a bilo uvezeno više od 200 milijarda kubnih metara plina te da se Rusija uvijek pokazala kao siguran partner.

Azimov: Rusija zadovoljna ako je korisno za Hrvatsku

Istaknuo je da će “ako terminal bude izgrađen, Rusija biti zadovoljna, ako će to biti korisno za Hrvatsku”. 

No, uvjeren je da će i Hrvatska i cijela Europa biti zainteresirani za jeftini ruski plin.

Rusija je spremna za Hrvatsku dobavljati plina koliko joj  je potrebno, naglasio je Azimov.

Hrvatska vlada je u srijedu donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je na novinskoj konferenciji izjavio da bi se operativni troškovi LNG terminala na Krku trebali pokrivati iz postojećeg zakupa i naknade za sigurnost opskrbe (S.O.S. naknade).

Izgradnji plutajućeg terminala već dulje se vrijeme protivi dio lokalnih čelnika i stanovnika, ekološki aktivisti, kao i dio oporbe u Hrvatskoj te su održani i prosvjedi protiv izgradnje.

Načelnica mjesta Omišalj na otoku Krku, Mirela Ahmetović, nedavno je u otvorenom pismu ocijenila da je riječ ne samo o ekonomski, ekološki i energetski lošem i skupom, već i za državu i sve njezine građane iznimno štetnom projektu.

Smatra da projekt LNG-a nije strateški ni nacionalan, nije u skladu s prostornim planovima i u suprotnosti s državnom energetskom strategijom.

Interes za zakup kapaciteta terminala na obvezujućem natječaju, tvrdi, nije pokazala ni jedna europska ili svjetska država ili kompanija, kao ni jedna hrvatska kompanija, a “HEP [Hrvatska elektroprivreda] se morao javiti pod političkim pritiskom”.

Kritičari: Poskupljenje plina i struje osigurano

Zamolila je da se javnosti pokažu studije isplativosti LNG terminala – za predviđeni puni kapacitet (2,6 milijardi prostornih metara plina), za minimalno isplativi kapacitet (1,5 milijarde), kao i za kapacitet od 500 milijuna.

Kaže kako će Hrvatska graditi LNG terminal javnim novcem građana, a da će plin koji bude stizao u Omišalj biti najskuplji.

Može se, istaknula je, očekivati povećanje cijena plina i struje za građane te da je poskupljenje plina već osigurano u “lex LNG-u”, u kojem piše da će se, kako navodi, ako očekivani prihod operatora terminala bude niži od planiranog, propisati naknada kojom će se pokriti nedostatak prihoda.

Također ističući kako je taj projekt ekonomski, ekološki i energetski loš te iznimno štetan, saborski zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Željko Jovanović prošlog je tjedna u Saboru napomenuo kako je od ministra zaštite okoliša i energetike zatražio odgovore na pitanja koji su strani partneri pokazali interes za zakup LNG-a, koliko je zakupljeno kapaciteta, koji je ukupni kapacitet LNG-a i koja je donja granica isplativosti, ali da nije dobio odgovore.

Ministar Ćorić, pak, tvrdi kako postoji interes za projekt LNG terminala na otoku Krku te kako je riječ o strateškom projektu koji zaslužuje da bude financiran.

Sredinom mjeseca istaknuo je da to ostaje prioritetan energetski projekt, bez obzira na skroman odaziv potencijalnih zakupaca njegovih kapaciteta.

Radovi počinju u ožujku, a terminal bi u pogon trebao biti pušten 2021. godine. 

Izvor: Agencije