Azerbejdžan ulazi u Vijeće sigurnosti UN-a

Azerbejdžan je zauzeo mjesto namijenjeno jednoj istočnoevropskoj zemlji (EPA)

Slovenija nije uspjela sa svojom kandidaturom za mjesto nestalne članice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), rezerviranom za države iz istočnoevropske skupine zemalja, pa je ono pripalo Azerbejdžanu, a mediji u domovini i neki bivši kolege kritiziraju ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara zbog načina na koji je promovirao slovensku kandidaturu.

Slovenija bi zaslužila mjesto nestalne članice da je vodila aktivnu vanjsku politiku, što nije bio slučaj, izjavio je za ljubljanski Dnevnik, od utorka, nekadašnji slovenski ministar vanjskih poslova, a sada eurozastupnik Ivo Vajgl.

On je dodao da Slovenija u UN-u nije podržala nezavisnu Palestinu, niti se izjasnila protiv ribolovnog sporazuma Maroka s Evropskom unijom (EU), koji obuhvata teritorijalne vode Zapadne Sahare, a nije imala ni jasan stav o pitanju Iraka i Afganistana.

Diplomatski parket

Istodobno, Vajgl je dodao da neke Žbogarove izjave u UN-u kojima je on aludirao na to da Azerbejdžan u lobiranju protiv slovenske kandidature koristi svoju finansijsku premoć i političko stanje u Sloveniji pred izbore, ne spadaju na diplomatski parket, prenosi Fena.

Takve su izjave na račun Azerbejdžana prelazile granicu dobrog ukusa i teško je zamisliti da bi ih, primjerice, sebi dopustili ministri vanjskih poslova država poput Poljske, Austrije ili neke treće zemlje, izjavio je Vajgl.

Neki slovenski mediji navode kako se je ustrajanje na kandidaturi Slovenije za članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a, što su podržale i neke države EU, poput Francuske, u sadašnjem trenutku pokazalo kao bespotreban „egotrip“ slovenske politike.

Žbogar je u New Yorku trebao još krajem prošle sedmice povući kandidaturu, pošto se pokazalo da Azerbejdžan ima znatno više glasova, a ne ustrajati na kandidaturi sve do 15. kruga glasanja, u kojemu je Azerbejdžan dobio 116, a Slovenija 77 glasova, ocjenjuju slovenski mediji.

Azerbejdžan je zauzeo mjesto namijenjeno jednoj istočnoevropskoj zemlji i tako se pridružio Maroku, Gvatemali, Togu i Pakistanu, koji su u Vijeće sigurnosti UN-a izabrani na glasanju u petak.

„Ne odobravamo način vođenja kampanje i glasanja. No, rezultat govori sam za sebe, podrška ove skupštine je bjelodana i to je razlog zašto sam povukao našu kandidaturu“, kazao je Žbogar.

Azerbejdžan, bivša republika Sovjetskog saveza, bogata naftom i nastanjena s oko devet miliona ljudi, službeno je izabrana u 17. krugu, u kojemu više nije imala protukandidata, javila je Hina.

„Da budem iskren, očekivali smo pozitivan ishod glasanja“, rekao je azerbajdžanski ministar vanjskih poslova Elmar Mamadiarov.

Drugih pet nestalnih članica čiji mandat ističe koncem 2012. godine su Kolumbija, Njemačka, Indija, Portugal i Južnoafrička Republika.

Pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta su SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina.

Za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a iz istočne Evrope bili su kandidirani Slovenija, Azerbajdžan i Mađarska, koja je ispala u prvom krugu glasanja.

Slovenija je već bila nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a od 1998. do 2000. godine, a sada je nastojala dobiti mjesto koje je protekle dvije godine zauzimala Bosna i Hercegovina.

Doprinos miru

U 193-članoj Generalnoj skupštini UN-a potrebno je dobiti podršku najmanje 129 zemalja.

Mandat u Vijeću sigurnosti ističe Bosni i Hercegovini, Brazilu, Gabonu, Libanu i Nigeriji.

Nestalne članice postavlja Generalna skupština UN-a ukoliko zadovoljavaju dva kriterija: doprinos međunarodnom miru i sigurnosti te ostalim ciljevima organizacije i pravedna geografska raspoređenost.

Nestalne članice u Vijeće sigurnosti izabrane su na vremensko razdoblje od dvije godine, pri čemu se na prvim sljedećim izborima za nove članove (održanih nakon što se broj članica Vijeća sigurnosti sa 11 povećao na 15) dva člana Vijeća sigurnosti izaberu za vremensko razdoblje od jedne godine.

Izvor: Agencije