Autistična djeca u BiH bez adekvatne brige

Na osnovu Rezolucije Ujedinjenih naroda iz 2007, 2. april se širom svijeta obilježava kao Dan autizma. Ovaj razvojni poremećaj mozga utiče na sposobnost komunikacije i socijalnu interakciju kod osoba.

Kako bi podigli globalnu svijest o autizmu, Australci su u plavo obojili njihov najpoznatiji spomenik kulture – Opera House u Sydneyju. Na taj način, željeli su ukazati da se autističnoj djeci i njihovim porodicama mora dati još veća podrška zdravstva. U Australiji, jedna osoba na njih 110 je autistična.

U Bosni i Hercegovini,  kako je izvijestila reporterka Al Jazeere Azalea Džanko, osim porodične, uglavnom ne postoji adekvatna institucionalizirana briga za djecu sa autističnim spektrom. Ona koja je u svijetu priznata i insistira na što ranijoj intervenciji, još uvijek nema dovoljnu lokalnu podršku u praksi.

Razvoj vještina

Već drugu godinu sedmogodišnji Rayyan u pratnji svoje majke dolazi u Udruženje EDUS. Bez problema obuva papuče i pridružuje se ostatku grupe. Zaostatke u razvoju Rayyan uspješno prevazilazi upornim radom, kaže njegova majka Ilzana Weiss.


Ivica Dokleja o brizi za osobe sa autizmom

„Za tipično dijete njegovih godina, ono bi trebalo da zna da piše. Moj Rayyan to zna. Možda ne u onom obimu kao drugi tipični sedmogodišnjaci, ali u njegovom dometu, može se potpisati. Svoje ime zna napisati, on broji, on razgovara”

Rayyan i njegove kolege svakim danom usvajaju brojna korisna znanja. Program se prilagođava svakom djetetu pojedinačno, dok se paralelno prati njegov razvoj.

“Sve se mjeri kroz jedinice učenja i tek kada dijete postigne taj kriterijum uspješnosti, usvojenosti određenog sadržaja, prelazi se na druge sadržaje. Znači tek kada dijete usvoji određeno znanje, prelazi se na sljedeće”, kaže defektolog Zumreta Jeina.

Što se vještine kod djece sa autističnim spektrom ranije počnu razvijati, to su veće šanse da se ona osposobe za život i redovno školovanje. To se zove rana intervencija. Ona se u BiH jedino primjenjuje u EDUS-u.

“To je jednostavno jedan sistem koji je repliciran iz iskustava koja postoje u svijetu već 20-30 godina i mi ga uspješno sporovodimo sa novcem stranih organizacija, što znači da u BiH ovakvo nešto može da postoji, treba samo da se uveže sistematski. Mi imamo saradnju sa klinikama, djeca nam već dolaze svaki dan sa Pedijatrijske klinike u Sarajevu. Znači mi smo se već sami uvezali sa sistemom, a sistem nas izbjegava”, kaže Nirvana Pištoljević, direktorica Udruženja EDUS.

Nebriga države

Isti taj sistem nema podatak koliko je u Bosni i Hercegovini djece s autističnim spektrom. Za njihovo zbrinjavanje iz državne kase izdvajaju se nikakva ili mizerna sredstva.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je najniži oblik vlasti koji bi trebao biti nadležan i odgovoran za ranu intervenciju kod djece s autističnim spektrom.

No, ministar je odsutan, dok je njegovim pomoćnicima trebalo više vremena da pripreme odgovore na pitanja Al Jazeere.

Na državnom nivou ne znaju ni reći ko je odgovoran za ovu oblast, dok entiteti tvrde da je njihova uloga obezbijediti adekvatne zakone. Problem su prepoznali – kažu u federalnom Ministarstvu zdravstva. Priznaju angažman nevladinog sektora, a trenutno rade i na dokumentu o ranoj intervenciji, između ostalog i u oblasti autizma, iztvijestila je Džanko.

„Ono što ćemo mi kao Ministarstvo pokušati, to je da damo veća znanja ljudima koji sada rade u postojećem sistemu, kako bi oni mogli prenijeti ta znanja na obitelji prije svega i kako bi mogli s njima raditi da oni budu kompetentniji i da na određeni način daju bolju podršku toj djeci koji imaju te probleme”, rekao je Goran Čerkez iz Ministarstva zdravstva FBiH.

Prvi dan škole još dugo neće postati stvarnost velikom broju djece s autističnim spektrom. Njima je takva prilika uskraćena. Unatoč tome, Rayyan i njegovi prijatelji svakim danom dobijaju bitku nad društvom koje ih je potcijenilo.

Izvor: Al Jazeera