Auschwitz 75 godina poslije: Preživjeli upozoravaju na rast antisemitizma

U Auschwitzu je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno više od milion ljudi, većinom Jevreja (EPA)

U Poljskoj je u ponedjeljak obilježena 75. godišnjica zatvaranja nacističkog koncentracionog logora Auschwitz, u kojem je od 1940. do 1945. godine ubijeno više od milion ljudi.

Preživjeli iz logora smrti Auschwitz-Birkenau okupili su se na komemoraciji povodom 75. godišnjice zatvaranja logora, vrativši se na mjesto gdje su izgubili čitave porodice te su upozorili na rast antisemitizma i mržnje u svijetu.

Blizu 200 preživjelih te porodice žrtava doputovali su iz Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Perua, Rusije, Slovenije i drugih mjesta.

Mnogi su izgubili roditelje, bake i djedove u Auschwitzu ili drugim nacističkim logorima smrti, prenosi Anadolija.

Da se više nikada ne ponovi

Preživjeli su danas željeli podijeliti svoje priče, nadajući se da će njihove poruke doprijeti do ljudi u cijelom svijetu, a u cilju da se ne ponove holokaust i drugi zločini koji su počinjeni u prošlosti.

“Voljeli bismo da buduća generacija zna kroz šta smo prošli i da se to više nikada ne ponovi”, rekao je 91-godišnji David Marks.

Izgubio je 35 članova uže i šire porodice, nakon što su svi stigli u Auschwitz iz sela u Rumuniji.

Jeanette Spiegel (96) imala je 20 godina kada su je doveli u Auschwitz, gdje je provela devet mjeseci.

Danas živi u New Yorku i plaši se rasta antisemitizma u SAD-u.

Širom svijeta ui ponedjeljak se obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, kada su 27. januara 1945. godine sovjetske ušle u logorski kompleks Auschwitz-Birkenau, oslobodivši preostalih 7.500 zatvorenika.

Poslije sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 24. januara 2005. godine, kada je obilježavano šest desetljeća od oslobođenja tog logora, donesena je odluka kojom je ustanovljen Dan sjećanja na žrtve holokausta.

Ubijeno više od milion ljudi

Logor na jugu Poljske, oko 70 kilometara od Krakowa, koji je prvobitno bio zamišljen kao zatvor za poljske političke zatvorenike, oslobodila je Crvena armija.

Logor Auschwitz je 1947. godine, odlukom poljskog parlamenta, stekao status državnog muzeja i jedino je takvo mjesto koje se našlo na spisku svjetske baštine UNESCO-a.

“Oni se nadaju da će cijeli svijet komemorirati žrtve zajedno s njima, da će čelnici koji odlučuju o našoj sudbini danas i u budućnosti pažljivo poslušati upozorenja koje proizlaze iz njihove tragične sudbine”, rekao je direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywinski.

“Svrha ove godišnjice je probuditi savjest, preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju”, dodao je on.

Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tokom Drugoga svjetskog rata ubili više od milion ljudi, od kojih najveći broj Jevreja, simbol je genocida, holokausta i zla.

Jevreji, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su u gasnim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada.

Ovogodišnjoj komemoraciji prisustvovale su službene delegacije iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada te predstavnici međunarodnih organizacija.

Najveća ‘fabrika smrti’ u Evropi

Njima se obratio poljski predsjednik Andrzej Duda, počasni pokrovitelj događaja, koji je odustao od odlaska na nedavni Svjetski forum o holokaustu u Jerusalemu, uvrijeđen jer nije bilo predviđeno da bude među govornicima.

U Parizu je francuski predsjednik Emmanuel Macron odao počast žrtvama Holokausta na gradskom memorijalu Shoah i upozorio na rast zločina iz mržnje u Francuskoj za 27 posto.

“Da se antisemitizam vraća nije problem jevrejskog naroda, to je naš problem, to je problem nacije”, rekao je Macron.

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno.

Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred dolazećom Crvenom armijom.

Bio je dio velike i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerovog “konačnog rješenja” istrebljenja deset miliona evropskih Jevreja.

Hiljade žrtava u ‘maršu smrti’

Približno 900.000 Jevreja ubijeno je u gasnim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju.

Ostali su umirali u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom.

Koristilo ih se i za prislini rad i medicinske eksperimente.

Nekoliko dana prije oslobođenja, Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad, kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore.

Procjenjuje se da je tokom tog ‘marša smrti’ umrlo ili je ubijeno između 9.000 i 15.000 ljudi.

Izvor: Agencije