Atini najmanje prihvatljivo ime ‘Ilindenska Makedonija’

Više grčkih političkih stranaka ne pozdravlja povezivanje naziva sjevernog susjeda s Ilindenom, kažu u Atini (EPA)

Prijedlog makedonskog premijera Zorana Zaeva da bivša jugoslavenska republika Makedonija ponese ime “Republika Ilindenska Makedonija” nije zadobila veliku podršku Atene, rekao je Nikolaos Tzifakis, profesor Sveučilišta Peloponnese i član Savjetodavne skupine “Balkan u Europu”.

On je za portal European Western Balkans kazao kako je Grčkoj prihvatljivo četiri ili pet prijedloga koje je iznio izaslanik Ujedinjenih naroda Matthew Nimitz, prije svega “Nova Makedonija” i “Gornja Makedonija”.

Istovremeno je u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku počela nova runda razgovora ministara vanjskih poslova Grčke i Makedonije, Nikosa Kotziasa i Nikole Dimitrova, o imenu bivše jugoslavenske republike.

Razgovori se održavaju uz Nimitzovo posredovanje.

Šefovi diplomatija i kod Guterresa

Kotzias i Dimitrov su se prethodno sastali s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.

I grčki i makedonski mediji prognoziraju kako bi dvodnevni sastanak mogao biti posljednja šansa da Skoplje i Atena postignu sporazum o imenu Makedonije.

No, profesor Tzifakis ukazuje kako, unatoč očekivanjima, nedavni summit Europske unije i zapadnog Balkana u Sofiji nije donio značajan pomak u rješavanju spora između Skoplja i Atene zbog imena Makedonije.

“Više grčkih političkih stranaka povezivanje naziva svog sjevernog susjeda s Ilindenom vidi kao potvrdu iredentističkih zahtjeva Skoplja”, kaže Tzifakis, objašnjavajući razloge za nedostatak podrške prijedlogu Zorana Zaeva u Grčkoj.

Sporan Ilinden

U Ateni, pojašnjava grčki ekspert, tvrde da su i “prvi” i “drugi” Ilinden (1903. i 1944. godine) bili povezani s težnjama ka ujedinjenju cjelokupne makedonske regije, koja je trenutno podijeljena između Grčke, Makedonije i Bugarske.

“S tog stajališta, ‘Republika Ilindenska Makedonija’ čini se najgorim izborom u usporedbi s bilo kojim drugim prijedlogom koji je trenutno na stolu”, ističe Tzifakis.

Ipak vjeruje da “ne bi trebalo uroniti u pesimizam i izgubiti iz vida širu sliku u bilateralnim pregovorima” te naglašava da summit u Sofiji, iako nije donio napredak, po njegovim riječima, “nije donio ni nazadovanje u sporu vezanom za ime”.

Prepreke ‘leže drugdje’

Smatra i da ime Makedonije, zapravo, nije najveća prepreka u bilateralnim pregovorima, već da najveći izazovi – “leže drugdje”.

“Grčka očekuje da bivša jugoslavenska republika Makedonija izmijeni Ustav kako bi se bilo kakvo rješenje primijenilo i na domaćem nivou. Skoplje, s druge strane, naslućuje da će bilo kakav dogovor istog časa deblokirati njegove euroatlantske integracije, usprkos činjenici da bi puna primjena sporazuma mogla potrajati nekoliko godina”, kaže Tzifakis.

Zaključno smatra da su “Atena i Skoplje uspjeli da se za manje od godinu dana približe jedno drugom više nego ikad” i to postignuće, kaže, “nije zanemarivo”.

Izvor: Agencije