Astronomske cifre: Finansiranje američkih ratova u inostranstvu

Studija ističe da Pentagon predviđa da će potrošiti 80 milijardi dolara na vanredne prekomorske operacije (OCO) do 2023. (Reuters)

Piše: Mohamed Benkasem

Prije više od godinu dana, pokojni američki senator John McCain je postavio pitanje: ”Nakon 16 godina, jesu li porezni obveznici u Americi zadovoljni što smo još uvijek u ćorsokaku? Ne mislim da je tako”. McCainov komentar je bio jasan pokazatelj astronomskih troškova koje Amerikanci snose kako bi finansirali ratove svoje zemlje u inostranstvu protiv tzv. ”terorizma” nakon napada 11. septembra 2001. godine.  

Američki Institut za međunarodnu i javnu politiku Watson na Univerzitetu Brown u svojoj novoj studiji procjenjuje da su američki ratovi protiv terorizma, od napada 2001. pa sve do 2019, koštali američke poreznike gotovo 5,9 triliona dolara. Ovi troškovi uključuju izravne i neizravne ratne izdatke, prava veterana i troškove njihove zdravstvene zaštite. Također uključuju troškove Pentagona, State Departmenta i Ministarstva domovinske sigurnosti.  

Ovaj istraživački institut kaže kako se njegove procjene troškova ovih američkih ratova razlikuju od procjena Pentagona, jer se ne odnose samo na izdatke u ratnim zonama poput Sirije, Iraka, Afganistana i Pakistana i drugim mjestima, već uključuju i potrošnju različitih institucija savezne vlade kako bi se nosilo s posljedicama ovih ratova, pogotovo kamatama na kredite potrebne za finansiranje ratnih troškova i obaveznim izdacima za brigu o veteranima.      

Studija ističe da Pentagon predviđa da će potrošiti 80 milijardi dolara na vanredne prekomorske operacije (OCO) do 2023. Ako ratovi Washingtona protiv terorizma nastave do kraja spomenute godine, onda će morati potrošiti dodatnih 808 milijardi dolara, čime će se izravni i neizravni troškovi povećati na 6,7 triliona dolara, s tim da ovaj iznos ne uključuje buduće kamatne troškove.   

Institut Watson ističe da američka vojska nema planove da ove ili naredne godine okonča ratove koji su uslijedili nakon napada 11. septembra. Šta više, prema predviđanjima Pentagona, njihove vojne operacije u Afganistanu, Pakistanu, Iraku i Siriji trebaju finansijska sredstva sve do 2023.

Izvještaj Instituta upozorava da procjena troškova američkih ratova protiv terorizma predstavlja težak zadatak, jer se ne svodi samo na izravne troškove vojnih operacija i povezane indirektne troškove. Pažnju treba obratiti i na ljudske gubitke, kao i na finansijske troškove koji se nastavljaju. U 17 godina, koliko traju ovi ratovi, poginulo je na stotine američkih vojnika a hiljade njih su ranjene. Ratovi su odnijeli živote stotina hiljada civila u zonama sukoba, a milioni ljudi su postali izbjeglice. 

Odakle dolaze sredstva?

Amerika svoje ratove protiv terorizma u Iraku, Afganistanu i drugim državama ne finansira nametanjem novih poreza ili ratnih obveznica, već smanjenjem budžeta i zaduživanjem.  

Veća finansijska sredstva povećavaju i kamatu u kreditima koje Washington uzima kako bi se suočio s ovom potrošnjom. Ozbiljnost tereta plaćanja kamata za ove ratove ovisit će o više faktora, prije svega o učincima američke ekonomije, odobrenim kamatnim stopama, fiskalnoj politici američke vlade i nacionalnoj štednji.    

Procjene Pentagona

Procjene Pentagona vezano za troškove ratova protiv terorizma, koji su uslijedili nakon napada 11. septembra, svode se samo na vojna izdvajanja, u koja nisu uključeni različiti vidovi državne potrošnje na stavke odobrene kao odgovor na spomenute napade.      

U martu 2018. godine, Pentagon je izjavio da izdvajanje na ratove koje država vodi nakon napada 11. septembra doseže 1,5 triliona dolara, te da očekuje povećanje tog iznosa na 1,7 triliona dolara krajem tekuće godine. U avgustu je američki Kongres odobrio novi budžet Pentagonu za 2019. godinu kojim se dodjeljuju nova sredstva, gotovo 70 milijardi dolara, za rat protiv terorizma.  

Kongres je odobrio i druga sredstva povezana s finansiranjem ratova, naročito za potrošnju na vanredne prekomorske operacije State Departmenta, koji izravno podržava američke vojne operacije u ratnim zonama.     

Dva odlučujuća faktora

U izvještaju Instituta Watson se navodi da postoje dva faktora koja će odrediti pravac budućih izdvajanja za američke ratove protiv terorizma i utjecati na konačne troškove. Kao prvo, buduće opcije koje ima američko rukovodstvo kada je u pitanju finansiranje ratova i troškovi u postratnom periodu. Washington bi mogao ići prema povećanju poreza za namirenje troškova ratova.  

Drugo, koliko će ti ratovi potrajati, s obzirom na to da će trajanje odrediti potrošnju u nekoliko aspekata, uključujući i ukupnu potrošnju Pentagona i State Departmenta. To podrazumijeva i izdatke za zdravstvenu zaštitu i skrb za osobe s invaliditetom, koji će biti sve veći kako veterani stare. Predviđa se da će broj ratnih veterana nastaviti da raste neko vrijeme, i da će premašiti cifru od 4,3 miliona do 2039. godine.    

Situacija u pogledu ratova 

Kada je u pitanju Afganistan, moglo bi se reći da je rat u toj zemlji u pat poziciji. Washington je smanjio i svoje vojne operacije u Siriji i Iraku nakon što je uklonjena prijetnja od grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) koji je kontrolirao velika područja u ove dvije zemlje.

Međutim, problem je u tome što ne postoji strategija za okončanje ovih ratova u pomenutim područjima, navodi studija, te da se treba nadati da će iračke i afganistanske snage jednoga dana biti u stanju da zaštite u potpunosti teritoriju u ove dvije zemlje. S druge strane, SAD je povećao svoje učešće u vojnim operacijama u Africi i Jemenu.    

Studija ističe kako ne postoje planovi za okončanje ovih ratova i da će se nastaviti izdvajati ogromna sredstva na ove operacije. Pomenuto predstavlja problem za američki budžet dugoročno, koji će utjecati na budućnost narednih generacija.  

Autori studije upozoravaju na glavnu stvar: da je budžet Pentagona ostao visok čak i kada je SAD smanjio izdvajanja za rat. Ovaj budžet uglavnom nije bio predmet većih kritika zakonodavne vlasti nakon napada 11. septembra.   

Stav Kongresa vezano za ovo pitanje zasnivao se na tome da Pentagon zaslužuje sve što traži, bez obzira na trošak, i bez obzira na to da li je ova potrošnja učinkovita ili mudra.

Možda je izrazito visoka cijena američkih ratova i navela predsjednika Donalda Trumpa da na početku svog predsjedničkog mandata oštro kritizira velika izdvajanja administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame na ratove u inostranstvu. Također, objašnjava i njegovo insistiranje na tome da bogate države Bliskog istoka plate Washingtonu zaštitu koju im pruža.

Izvor: Al Jazeera