Armeni izlaze na predsjedničke izbore

Parlamentarni izbore 2012. godine posmatrači iz Organizacije za sigurnost i saradnju ocijenili su nedovoljno demokratskima.

Armenija, Izbori, Predsjednički izbori
Sargsyanovu pobjedu 2008. godine opozicija je proglasila namještenom i pokrenula proteste, koji su prerasli u sukobe s deset žrtava [EPA]

Armenija u ponedjeljak izlazi na predsjedničke izbore, na kojima je favorit sadašnji šef države Serzh Sargsyan, a izbori će biti važan ispit demokratije u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon onih iz 2008. godine, koji su bili obilježeni krvavim sukobima.

Sargsyan (59), kojemu se suprotstavlja šest protukandidata, obećao je "slobodne" izbore u zemlji na jugu Kavkaza s oko tri mliona stanovnika.

Sargsyanovu pobjedu 2008. godine opozicija je proglasila namještenom i pokrenula proteste, koji su prerasli u sukobe s deset žrtava.

Parlamentarne izbore 2012. godine, na kojima je pobijedila predsjednikova Republikanska stranka, posmatrači iz OSCE-a ocijenili su nedovoljno demokratskim.

Bojkot opozicije

Analitičari ocjenjuju da predsjednički izbori ne donose iznenađenja, jer su glavne opozicione stranke odbile sudjelovati, a nijedan od drugih predsjedničkih kandidata nije dorastao Sargsyanu, kojemu ankete predviđaju pobjedu sa 69 posto glasova.

Njegov glavni protukandidat bivši je ministar vanjskih poslova Raffi Hovannisian (54), koji bi, prema ispitivanjima, trebao dobiti 11 posto glasova.

Opozicija se nije usaglasila u vezi sa zajedničkim kandidatima te izbore bojkotiraju tri vodeće opozicione stranke, koje imaju 48 od 131 mjesta u Parlamentu.

To su Armenija blagostanja koju vodi Gagik Tsarukyan, zatim pokret Nacionalni armenski kongres, kojem je na čelu bivši predsjednik Levon Ter-Petrosyan, i Revolucionarni armenski savez Dachnaktsoutun.

Izbornom kampanjom dominirali su privredni problemi Armenije, koja se bori s visokom nezaposlenošću i korupcijom i trpi embargo susjednog Azerbejdžana i Turske, dok joj je glavna saveznica Rusija.

Teško pogođena krizom, Armenija računa na prihode svoje brojne dijaspore od blizu osam miliona ljudi.

Smatra se da čak 30 posto od oko tri miliona Armenaca u domovini preživljava s 1,5 eura dnevno.

Spor s Turskom

No, za razliku od Azerbejdžana, s kojim je ratovala nakon raspada Sovjetskog saveza oko enklave Nagorno-Karabah, u kojoj su Armenci većina, Armenija nema ni plina, ni nafte.

Sukob koji je završio 1994. godine s najmanje 20.000 mrtvih tinja te prekogranična razmjena vatre nije rijetkost.

S Turskom, koja je saveznica Azerbejdžana, Armenija je u lošim odnosima zbog perioda iz doba Otomanskog carstva (1915-17), u kojem je ubijeno oko 1,5 miliona Armenaca, prema optužbama Erevana, što Turska kategorički odbacuje i broj žrtava svodi na između 300.000 i pola miliona ljudi.

Završnicu kampanje zasjenio je napad na predsjedničkog kandidata Paruyra Hayrikyan, koji je 31. januara ranjen metkom u rame.

Taj 63-godišnjak, disident u sovjetsko doba, zatražio je odgodu izbora, a zatim odustao od zahtjeva.

Napad na kandidata koji bi trebao dobiti pet posto glasova neće utjecati na legitimnost izbornih rezultata, no svakako govori da izbori nisu besprijekorni, kažu analitičari.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.