Arhiv BiH: Prva pomoć oštećenim dokumentima
Požar u Arhivu Bosne i Hercegovine, nastao na protestima prije dvije sedmice, nepovratno je uništio vrijedne dokumente.
Upravo u godini obilježavanja stoljeća od atentata u Sarajevu stradalo je mnogo dokumenata vezanih baš za taj događaj.
U toku je proces premještanja preostale arhivske građe, ali i procjena štete, izvještava Al Jazeerina reporterka Lana Jašarspahić-Knežević.
Pero Jurišić bio je zadužen za Depo broj 1. Sada iz njega iznosi ono što je preostalo od spaljenih dokumenata arhiviranih na ovim policama.
Šteta 80 posto
Međutim, taj put više ne vodi u čitaonicu, nego iz ruke u ruku do obližnje sobe, u kojoj će zasad biti sigurni.
Kaže da je u nepovrat otišlo 15.300 dokumenata Arhiva Doma za ljudska prava i većina iz Zemaljske vlade.
“Prezidijal od 1878. do 1902. godine stradao je 80 posto. Ostalo je možda nekih tridesetak kutija. Drugi dio je ostao ovamo, ali nakvašen je. Dokumenti koje smo dobili iz Beča putem restitucije o Gavrilu Principu stradali su, ali će se moći zaliječiti. Onda, period između dva svjetska rata, gdje je išla prvo Narodna vlada, pa Zemaljska vlada, pa Pokrajinska uprava, pa Veliki župan, pa Drinske banovine, to je isto dosta stradalo”, ističe Jurišić.
Miris paljevine još peče grlo i oči, ali ovi ljudi neumorno rade. Prije tačno dvije sedmice sve je bilo u plamenu.
“Sad je već malo bolje. Jedino nam je još problem što nemamo svjetlo. Ovo nam posuđuju ovaj reflektor, ne vidimo dobro. Prvih dana je bilo užasno, nismo imali ni maski, kolegama je dolazilo zlo”, dodaje Pero Jurišić.
Danas se posao odvijao do podne, kada je prozor, koji je jedini izvor dnevne svjetlosti, ponovo zakovan, jer su vani pristizali demonstranti.
Radnici Arhiva Bosne i Hercegovine i UNESCO, uz instrukcije stručnjaka iz italijanskog Instituta za očuvanje arhivske baštine, krenuli su sa akcijom prve pomoći, jer postoje nove prijetnje.
Spriječiti dalje propadanje
“Sad se prvenstveno treba baviti građom koja je smočena, da bismo nju spasili od daljnjega propadanja, tako da je fokus prvenstveno stavljen na to. I nakon toga da se počinje raditi sa ovom građom koja je izgorjela”, očekuje Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a.
“Najprije ćemo dobro isušiti materijal, kako bismo spriječili nastanak infekcije, odnosno razvijanje plijesnji. Zatim slijedi pažljivo čišćenje, tako što ćemo ručno ukloniti prašinu i ostatke paljevine korištenjem četke sa mekanom dlakom, a onda specijalnim usisivačima sa hepa-filterima”, pojašnjava Maria Carla Veca, stručnjakinja IRCIAPAL-a.
No, šteta je učinjena, iako iz Uprave tvrde da je građa u Depou 1, u kojem su bili neki od najvrijednih dokumenata, čuvana u skladu s propisima.
“Dakle, u metalnim arhivskim policama i nepromočivim arhivskim kutijama”, kaže Šaban Zahirović, direktor Arhiva BiH.
Radovi na spašavanju arhivske građe još su u toku, no i stručnjaci i radnici Arhiva Bosne i Hercegovine kažu da stvarnu štetu načinjenu požarom još nije moguće utvrditi.
Izvor: Al Jazeera