Antidejtonski zaključci Narodne skupštine RS-a: Poziv na samoopredjeljenje

Zastupnici vladajuće većine u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska usvojili su rano jutros 20 zaključaka, među kojima je i onaj koji promovira prava naroda na samoopredjeljenje, te najavljuje i novi entitetski ustav, o kojem će se izjasniti i građani na referendumu, u slučaju izostanka reakcije na pokušaje “razgradnje” Dejtonskog sporazuma.

“U slučaju negiranja prava naroda na samoopredjeljenje, koje je proklamovano poveljenom Ujedinjenih nacija i daljoj podršci aktivnostima koje vode razgradnji Dejtonskog sporazuma, RS zadržava pravo da konačno odluči o svom budućem statusu”, navodi se u zaključcima koje su usvojili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratskog narodnog saveza (DNS), Socijalističke partije (SP) RS-a, Demokratskog saveza (DEMOS), Ujedinjene Srpske te Narodnog demokratskog pokreta (NDP).

Za zaključke su glasala 53 zastupnika, prenosi Fena.

Prilikom glasanja nije bilo nikoga protiv, nije bilo suzdržanih.

Opozicija nije prisustvovala glasanju.

Rasprava trajala 15 sati

Nakon 15 sati rasprave o “Informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava RS-a”, zastupnici su usvojili i zaključak u kojem se navodi da će entitetski parlament nastaviti djelovati u skladu s rezolucijom o zaštiti ustavnog poretka i vojnoj neutralnosti kojom se taj bh. entitet obavezao na vojnu neutralnost.

Iako je podržana suradnju s NATO-om i njenim ključnim članicama na pitanjima sigurnosti, zastupnici se protive članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, “najprije zbog toga što neprihvatljivim smatra formiranje NATO granice prema RS-u, kao i zbog ogromnih troškova koje bi pristupanje savezu proizvelo za RS i BiH”.

“U slučaju nasilnih pokušaja pristupanja BiH NATO-u, RS će održati referendum na kojem će građani odlučiti o članstvu RS-a u bilo kakvim vojnim savezima”, navodi se, između ostalog, u zaključcima.

Zaduženja entitetskoj Vladi

Entitetska Vlada je zadužena da analizira “efekte neustavnih prenosa nadležnosti sa entiteta na nivo BiH, uključujući nadležnosti prenesene putem tzv. međuentitetskih sporazuma u oblasti odbrane i indirektnih poreza”, te da o tome izvijesti Narodnu skupštinu RS-a, “sa ciljem pokretanja razgovora između entiteta i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda o preispitivanju njihove efikasnosti”.

“Posebno, Narodna skupština zadužuje Vladu RS-a da izvrši pripreme kako bi se omogućilo eventualno izdvajanje iz poreza na dodanu vrijednost sistema BiH i otvaranje posebnog računa za PDV RS-a, budući da radom Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i načinom raspodjele prikupljenih sredstava, nastaje šteta za RS i njene građane”, navodi se u usvojenim zaključcima.

Od Vlade RS-a je zatraženo da pokrene pregovore s Vladom entiteta Federacija Bosne i Hercegovine “u cilju urgentnog usaglašavanja Zakona o Ustavnom sudu BiH”, zatim se zagovara reforma institucija pravosuđa, pitanje sastava i načina rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ukidanja Ureda visokog predstavnika (OHR), odbacuju “bonske ovlasti” visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kao “potpuno neustavna, nezakonita i nelegitimna”…

Zajedno za BiH upozorava na lošu situaciju

U reakcijama na predložene zaključke, predsjednik Zastupničke grupe “Zajedno za BiH”, koja nije prisustvovala glasanju, Edin Ramić upozorio je da bi entitetski parlament, “umjesto stvari na koje ne može utjecati, trebao razmatrati loš socijalno-ekonomski položaj RS-a, koji je mnogo gori od onog u drugom bh. entitetu”.

Precizirao je da je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u RS-u 1.000 eura manji nego u Federaciji Bosne i Hercegovine, a plaće i mirovine za 15 do 20 posto manje.

Svaki stanovnik RS-a je, kaže, za 1.000 eura zaduženiji nego onaj u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Dug u zdravstvu RS-a je prešao iznos od milijardu konvertibilnih maraka [oko 500 miliona eura], čak je i upitno održavanje sistema primarne zdravstvene zaštite. Podsticaji u poljoprivredi su 10 do 15 posto manji nego u Federaciji BiH. Akumulirani gubitak Željeznica RS-a je 78 miliona maraka [39,9 miliona eura], s kratkoročnim obavezama od 230 miliona maraka [117,6 miliona eura]. Bankarski sistem je, zbog propasti Banke Srpske i Bobar banke, u kolapsu. Zbog finansijske nestabilnosti, više od 15 vodećih firmi je sjedište premjestilo iz RS-a u Federaciju BiH. To su teme za posebnu sjednicu Narodne skupštine RS-a, a ne pokušaj da se bavimo stvarimo na koje realno ne možemo utjecati”, rekao je Ramić.

Smajić: Vrijeđaju žive žrtve genocida

Sama rasprava je, navodi, provedena “s ciljem sticanja nekih jeftinih političkih poena i neće donijeti nikakav naročit rezultat ni Narodnoj skupštini RS-a, ni vladajućoj koaliciji”.

Usvojeni zaključci, kako je dodao, “osim podizanje određene medijske prašine, neće imati neki preveliki utjecaj”.

Zastupnica grupe “Zajedno za BiH” Begija Smajić je upozorila da se u “Informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava RS-a” vrijeđaju žive žrtve genocida počinjenog u Srebrenici, među kojima je ona.

“Navodite da je moj narod izabrao da konstruira status žrtve”, rekla je Smajić.

Postavila je pitanje kada će biti usvojen zakon o zabrani negiranja genocida te pozvala visokog predstavnika da on to uradi, ako nema spremnosti kod domaćih političara.

Bratić poziva na državni Ustav

Zastupnik Senad Bratić ukazao je kako je iz “Ustava BiH potpuno jasno da su entiteti podređeni suverenitetu Bosne i Hercegovine”.

“Suprotno tvrdnjama zastupnika Narodne skupštine RS-a, Ustav BiH ne ostavlja prostora za bilo kakakv suverenitet entiteta, niti pravo za samoorganiziranje, zasnovano na ideji teritorijalne odvojenosti”, naglasio je Bratić.

Sve priče o samoopredjeljenju, kako je dodao, “nisu utemeljene u Ustavu, niti su u skladu s Dejtonskim sporazumom”.

Za zaključke smatra da “ruše dignitet [entitetskog] parlamenta te udaraju na Dejtonski mirovni sporazum”.

Prema njegovim riječima, “Bosna i Hercegovina nije nastala u Daytonu, već entiteti, kao sastavni dijelovi Bosne i Hercegovine”.

I po Bratićevom mišljenju, “zasjedanje je nepotrebno, jer neće poboljšati standard građana”.

Izvor: Agencije