Angažman SAD-a u Siriji: Od sankcija i napada do povlačenja
Podsjetnik na etape angažmana SAD-a u sirijskom sukobu koji je u ponedjeljak počeo povlačiti svoje vojnike s granice između Sirije i Turske.
Poziv na Asadov odlazak
29. aprila 2011., mjesec dana nakon prvih mirnih demonstracija koje je režim grubo ugušio, Washington uvodi ekonomske sankcije nekolicini sirijskih dužnosnika i zatim predsjedniku Basharu al-Assadu u maju, prenosi Hina.
Ambasador Sjedinjenih Država Robet Ford prkosi režimu i početkom jula odlazi u Hamu, grad pod vojnom opsadom u središtu zemlje u kojem je održan veliki protest.
18. augusta predsjednik Barack Obama i njegovi zapadni saveznici pozivaju prvi puta Assada da odstupi.
U oktobru, američki ambasador odlazi iz Sirije iz “sigurnosnih razloga”. Damask poziva svog ambasadora iz Washingtona.
Obama odustaje od napada
U ljeto 2013. režim je optužen da je izveo hemijski napad blizu Damaska u kojem je smrtno stradalo više od 1400 osoba, naveo je Washington.
Uprkos crvenoj liniji koju je sam zacrtao, Barack Obama u posljednjem trenutku odustaje od bombardiranja režimskih infrastuktura. U septembru s Moskvom zaključuje sporazum o uklanjanju sirijskog hemijskog arsenala.
Napadi ISIL-a
2014. ISIL je osvojio velika područja teritorija sjeverno i zapadno od Bagdada te na sjeveru i istoku Sirije gdje su iskoristili haos izazvan građanskim ratom.
Početkom septembra Barack Obama je obećao pobijediti ISIL s velikom međunarodnom koalicijom i 23. septembra Washington uz pomoć saveznika pokreće prve napade u Siriji i zatim u Iraku.
Washington raspoređuje 2.000 vojnika u Siriji, uglavnom specijalnih snaga i mobilizira velika zračna i pomorska sredstva.
U oktobru 2015. osnovane su Sirijske demokratske snage (SDF) koje sačinjava 25.000 Kurda i 5.000 Arapa, svi su Sirijci. Njima dominira kurdska glavna milicija u Siriji, Jedinice narodne zaštite (YPG) koje primaju pomoć Sjedinjenih Država i zračnu podršku.
SDF su od tada potjerale ISIL sa sjeveroistoka Sirije, posebno iz Rake i velikih dijelova pokrajine Deir Ezor, i u martu su ponovo osvojile njegovo posljednje sirijsko utočište Baghuz.
Trump naredio napade
14. aprila 2018. Sjedinjene Države uz podršku Francuske i Velike Britanije pokreću napade na sirijski režim, optuživši ga za hemijski napad (40 mrtvih) u Dumi, blizu Damaska koji je tada u rukama pobunjenika.
U aprilu 2017. Trump je naredio napade na jednu zračnu bazu nakon napada sarinom u Khan Sheikunu u pokrajini Idlib (više od 80 mrtvih).
Američko-turski sporazum
19. decembra Trump najavljuje povlačenje američkih vojnika stacioniranih u Siriji, a ta odluka je potaknula njegovog ministra obrane Jima Mattisa na ostavku. Trump nekoliko mjeseci kasnije precizira da će oko 400 od tih vojnika ostati na terenu “još neko vrijeme”.
16. januara 2019. 19 osoba, među kojima 4 Amerikanca, ubijeno je u samoubilačkom napadu na koaliciju u Minbeju. ISIL preuzima odgovornost za taj najsmrtonosniji napad na američke snage u Siriji od 2014.
7. augusta Ankara i Washingon odlučuju osnovati centar za zajedničke operacije radi uspostave sigurnosne tampon zone između turske granice i sirijskog područja pod kontrolom YPG-a.
Početak američkog povlačenja
6. oktobra Washington najavljuje da će Turska uskoro izvesti vojni upad, koji se dugo planira, na sjeveru Sirije i da će američke snage napustiti tu zonu.
7. oktobra američke snage se počinju povlačiti s prilaza turskoj granici. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan govori da turska ofanziva može biti pokrenuta u svakom trenutku.
Trumpova odluka izaziva negodovanje u Washingtonu i nekoliko njegovih bliskih saradnika ga poziva da odustane od te “greške”. Njegova administracija minimalizira doseg te odluke.
Pentagon tvrdi da ne odobrava tursku operaciju na sjeveru Sirije. Jedan visoki zvaničnik State Departmenta izjavljuje da Sjedinjene Države povlače samo mali broj vojnika, na malu udaljenost.
Trump prijeti uništenjem turske ekonomije ako Ankara, po njegovom mišljenju, ode predaleko.
Izvor: Al Jazeera i Agencije