Analiza: Pozadina kažnjavanja Katara blokadom

Katar je dokazao da može podnijeti pritisak država koje su mu uvele blokadu (Reuters)

Dvije godine nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat prekinuli diplomatske odnose sa Katarom i nametnule mu kopnenu, zračnu i morsku blokadu, još nema znakova skorog završetka krize u Zaljevu.

Zapravo, sudeći prema mišljenju eksperata iz Zaljeva, situacija se možda nikada neće popraviti.

Govoreći na 13. Al Jazeerinom forumu, održanom prošlog vikenda u katarskoj prijestolnici Dohi, analitičari su poručili da su Katar i ostale manje zemlje Zaljeva još uvijek pod rizikom saudijsko-emiratske kaznene akcije, s obzirom na uvjete koji su doveli do uvođenja blokade Dohi.

Standard među najvišim u svijetu

Ti uvjeti postojali su mnogo prije 2017. godine, kada je uvedena, tvrdi Rory Miller, profesor sa Univerziteta u Dohi.

Miller je rekao Al Jazeeri da je, za razliku od ostalih manjih zemalja Zaljeva, katarsko vodstvo domaću i inostranu politiku kreiralo nezavisno od saudijske hegemonije.

Zahvaljujući ogromnim rezervama hidrokarbona, Katar je na domaćem frontu modernizirao infrastrukturu i svojim građanima podigao standard života, koji spada među najviše u svijetu. Nijedna druga zemlja Zaljeva nije uspjela doći na takav nivo.

A na vanjskopolitičkom planu, katarski nezavisni stavovi koji se tiču regije polučili su podršku zahtjevima za demokratskim promjenama u arapskom svijetu, naročito tokom protesta u okviru Arapskog proljeća na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.

Miller je istakao da postoje dva faktora koja su u proteklih nekoliko godina dovela do raskola između Katara i njegovih susjeda.

Prvi je kombinacija političkih i sigurnosnih promjena koje se dešavaju u regiji, a koje su došle u prvi plan širenjem Arapskog proljeća.

Uspon mladih i agresivnih lidera

Drugi je uspon mladih i agresivnih lidera u Rijadu u Abu Dhabiju, koji su mnogo ambiciozniji i manje oprezni u odnosu na stariju generaciju lidera.

Novi saudijski i emiratski vladari smatraju da je Dohina politika u suprotnosti sa njihovim političkim vizijama kako bi regionalna politika trebala izgledati.

“Saudijski i emiratski lideri predvodili su koaliciju arapskih režima koji su podržavali prevrate u arapskim zemljama i obnovu autoritativne vlasti u regiji”, mišljenja je Majed al-Ansari, profesor političke sociologije na Univerzitetu u Kataru.

On je dodao da su manje zaljevske zemlje historijski gajile oprez u odnosima sa Saudijskom Arabijom, zbog njenih pokušaja da dominira zaljevskom regijom.

Protivnici Katara javno su optužili Dohu da podržava “terorizam” i gradi odnose sa njihovim regionalnim rivalom Iranom, što Katar odlučno negira.

Al-Ansari rekao je Al Jazeeri da saudijsko-emiratska koalicija nastoji konsolodirati svoj “dnevni red” u regiji dok je američki predsjednik Donald Trump na vlasti, jer smatraju da on njihove ciljeve shvata prihvatljivim.

Male zemlje su još u opasnosti

Al-Ansari je dodao da bi njihova meta mogla postati bilo koja zemlja regije koja podržava “demokratske promjene”.

Katar je, kako kaže, na metu došao upravo zbog toga što je implementirao “blagu snagu” u formi demokratije i internacionalne medijske mreže kako bi naglasio potrebu za reformama u regiji.

Miller kaže da su Katar i ostale male zemlje Zaljeva u tom nestabilnom političkom okruženju i dalje u opasnosti, mada je Doha dokazala da može podnijeti pritisak država koje su uvele blokadu, iako su Saudijska Arabija i njeni saveznici očekivali da će ona za samo nekoliko sedmica polučiti rezultate koje su priželjkivali.

U toj situaciji, suprotstavljene strane u zaljevskom konfliktu okrenule su se jačanju saradnje sa ostalim zemljama regije i svijeta.

Zaljevski analitičari kažu da će Vijeće za saradnju u Zaljevu (GCC) izgubiti značaj, pošto Saudijska Arabija, UAE i Katar traže druge partnere koji dijele njihove političke i sigurnosne ciljeve.

“Onda kada se GCC, kao sigurnosno tijelo, bude smatralo nesposobnim, UAE i Saudijska Arabija potražit će nove koalicije koje će ga zamijeniti. No, za sada to nisu uspjeli, dok Katar može pojačati diplomatski domet i produbiti saradnju i sa zemljama u regiji i širom svijeta”, kaže Miller.

Izvor: Al Jazeera