Analitičari: Turska otišla mnogo dalje od očekivanog u Siriji

Dugo očekivana operacija koju je Turska jučer pokrenula na sjeveroistoku Sirije proširila se mnogo više od početnih očekivanja vojnih posmatrača koji su predviđali da će se Ankara odlučiti na ograničenu akciju.

U prvim satima operacije “Izvor mira” turski zračni napadi dostigli su do Qamishlija na istoku i Kobanea na zapadu.

Mutlu Civiroglu, analitičar bliskoistočne politike iz Washingtona, za Al Jazeeru kaže da je obim napada iznenadio mnoge analitičare.

“Izveli su upade na dužini 300 kilometara i 50 kilometara dubine od granice, pogođeni su gotovo svi veći gradovi”, navodi on.

Soner Cagaptay, programski direktor istraživanja bliskoistočne politike na Institutu Washington, za Al Jazeeru navodi da je turski napad trenutno fokusiran na gradove s arapskom većinom.

“Mislim da je to veoma pametan izbor Ankare zbog činjenice da će turske trupe biti bolje dočekane u područjima s arapskom većinom s obzirom na to da je Turska prijateljski nastrojena prema arapskim stanovnicima”, ističe Cagaptay.

‘Maslinova grančica’

Kaže da će Turska nastaviti s upadom između teritorija koje su pod kurdskom upravom kao strategijom potkopavanja Sirijskih demokratskih snaga (SDF) i slabljenja političkog autoriteta koji kontrolira pograničnu regiju s Turskom.

Na čelu SDF-a su Jedinice narodne zaštite (YPG), koje Ankara povezuje s Radničkom partijom Kurdistana (PKK), koja je nezakonita i koja u Turskoj djeluje decenijama. Turska i nekoliko drugih država za PKK kažu da je “teroristička” organizacija.

Ovosedmična prekogranična operacija nije prva. Prošle godine Turska je pokrenula sličnu ofanzivu pod nazivom “Maslinova grančica” u sirijskom gradu Afrinu kako bi se “područje očistilo od terorista”.

Iz SDF-a nisu željeli komentirati detalje, ali su za Al Jazeeru rekli da ponovo analiziraju strategiju turske vojske tokom “Maslinove grančice” kako bi pronašli odgovor na trenutnu operaciju.

Kako navode lokalni aktivisti na terenu, glavna meta Turske jest grad Tal Abyad, gdje su Arapi većina i gdje se Ankara nada da će brzo uspostaviti prisustvo na terenu.

Turski sigurnosni analitičar i bivši pripadnik specijalnih jedinica vojske Necdet Ozcelik za Al Jazeeru je rekao da očekuje da će prva faza turske operacije trajati 10 dana, maksimalno dvije sedmice, s ciljem preuzimanja kontrole nad područjem između Tal Abyada i Ras al-Ayna.

U ofanzivi će učestvovati hiljade pobunjenika u redovima Slobodne sirijske armije (FSA), koji će davati podršku turskim komandosima i običnim vojnicima.

‘Pod pritiskom’

Civiroglu smatra da su moguća dva scenarija: da Turska pojača kopnene operacije ili da operacija bude obustavljena zbog kritika iz redova međunarodne zajednice.

“Trump je pod pritiskom, Vlada Turske također, danas se sastaje Vijeće sigurnosti UN-a… Svijet ne prihvata argumente Vlade Turske. Iz SDF-a su uvijek željeli dobre odnose s Turskom. Simpatije prema Kurdima vrlo su jake i zato su tu jaki diplomatski napori da se sve ovo okonča”, govori on.

Ostaje mogućnost da snage sirijske vlade i predsjednika Bashara al-Assada pokušaju osvojiti Manbij ako se Sjedinjene Američke Države odluče povući, a da ne daju rano upozorenje Turcima.

“U tom slučaju sirijska armija možda će pokušati osvojiti Manbij prije nego što to urade turske snage ili FSA. Možda ćemo vidjeti još nekih tenzija, pa čak i ograničene sukobe, između elemenata FSA i snaga Assadovog režima u području Manbija, ali ne i na istočnom dijelu”, ističe Ozcelik.

‘Turska agresija’

Na tursku vojnu akciju SDF je odgovorio artiljerijskom vatrom i raketama ispaljenim prema turskoj teritoriji. Glasnogovornik SDF-a Mustafa Bali na Twitteru je napisao da kurdski borci neće dozvoliti turskim trupama daljnji napredak.

“Koristit ćemo sva raspoloživa sredstva protiv turske agresije”, navodi on.

U četvrtak su zabilježene teške borbe u selima na sirijskoj granici između turskih snaga i pripadnika SDF-a. Ozcelik navodi da Kurdi nisu pravi rival snagama koje napreduju pod turskim zapovjedništvom.

“Elemente YPG-a čini mnogo ljudi pod ideologijom PKK-a i oni su prisilno regrutirali mnoge koji nemaju ozbiljnije vojno iskustvo. Očekujem mnogo prebjega sa strane YPG-a, pa bi to turska vojska mogla iskoristiti”, ističe on.

Robert Wesley iz Inicijative za istraživanje o terorizmu za Al Jazeeru kaže da će i Turska imati problema s obzirom na veličinu teritorije koju želi kontrolirati.

“Takav zadatak traži veliki vojni angažman turske strane. Korištenje FSA također će biti ograničeno jer te grupe nisu zaista dobro obučene. Nemaju jake rezultate iza sebe u korištenju sofisticirane odbrane”, navodi on.

Wesley nastavlja da Turska ne želi iskusiti značajne gubitke ljudske snage, a to bi veliki okršaj sa SDF-om mogao donijeti.

“Ne mislim da je ijedna strana dobro pripremljena za ovakvu situaciju”, dodao je.

Najveći izazov za SDF jest to što nema sistem odbrane koji se može suprotstaviti turskim zračnim napadima, kaže Civiroglu.

“Iako je tako, oni kažu da će se braniti do kraja”, dodao je.

Ruska reakcija

Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom je nazvao zvaničnu Ankaru nakon početka turske operacije kako bi istakao da se moraju poštivati sirijski suverenitet i teritorijalni integritet.

Iz Kremlja su naveli da se neće dalje miješati u Siriji nakon što su godinama podržavali Assadove snage protiv pobunjeničkih grupa, ali su upozorili Tursku da ne preduzima bilo kakve poteze koji bi destabilizirali regiju.

Cagaptay ističe da Moskva nema izbora nego podržati potez Ankare.

“Najviše što Rusija može uraditi jest istaći podršku iza zatvorenih vrata iako će možda javno kritizirati operaciju”, rekao je.

“Sirijski režim i Rusija smatraju Tursku prijetnjom. Provociranjem Turske da napadne Kurde Rusija zapravo ubija dvije muhe jednim udarcem. Napadom na Kurde i čineći ih ovisnima o Rusiji, istovremeno daje Turskoj mogućnost da pritisne Kurde i da im ne omogući napredak”, dodaje Cagaptay.

Čak i da Turska uspije u osiguravanju tzv. sigurne zone i vrati dva miliona sirijskih izbjeglica, pred njom su veliki izazovi, navode posmatrači.

Kompleksno pitanje suzbijanja oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), koja je i dalje aktivna u regiji, mora riješiti Turska.

Kako se vidi u samoubilačkom napadu, za koji je odgovornost preuzeo ISIL, kada je u Raqqi poginulo 13 osoba u bazi SDF-a, ISIL je možda vojno poražen, ali su njegove prikrivene ćelije i dalje aktivne.

“To je nepoznata teritorija za Tursku. Arapi, Kurdi, Asirci, kršćani i Jezidi iz ove regije jesu oni koji će se boriti protiv njih”, ističe Civiroglu.

Izvor: Al Jazeera