Analitičari: Protiv Ankare otvoren veliki broj frontova

Odluka turskog Parlamenta da produži vanredno stanje u državi nije bila neočekivana. Događaji prilikom obilježavanja prve godišnjice neuspješnog pokušaja vojnog udara otkrili su koliki je strah prisutan u turskoj javnosti kada se radi o opasnostima koje ugrožavaju njihovu državu u kontekstu vrlo nestabilnog unutrašnjeg stanja te nastavka kriza u susjednim državama.

Turski parlament je u ponedjeljak odobrio zahtjev Vlade da se vanredno stanje produži za tri naredna mjeseca, počevši od 19. jula, što je četvrti put da se produžava vanredno stanje u Turskoj.

Ova odluka dolazi jedan dan nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio pred okupljenim građanima prilikom obilježavanja neuspjelog pokušaja vojnog puča da se vanredno stanje u državi neće ukinuti sve dok se u potpunosti ne eliminiraju sve šanse za nove pokušaje državnog udara.

Više frontova

Turski politički analitičar Bekir Atacan smatra da je, zbog „velikog broja frontova“ koji su otvoreni protiv Ankare, odluka o produženju vanrednog stanja nasušna potreba.

Za argument uzima to da je „Turska izložena direktnoj prijetnji sa sirijske granice, posebno u oblastima gdje se vodi operacija Štit Eufrata na frontu Aferin i regionu na kojem Sjedinjene Američke Države pružaju podršku kurdskim borcima“.

Dodao je da „aktivnost Narodne mobilizacije i kurdski pokušaji da proglase nezavisnost Kurdistana predstavljaju drugi izazov na sjeveru Iraka. Svakako ne treba gubiti iz vida ni izazov kojeg predstavljaju snage koje su tradicionalno neprijateljski usmjerene prema Turskoj, prije svega grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) i Kurdistanska radnička stranka (PKK)“.

Atacan za Al Jazeeru kaže da trenutna zbivanja u regionu, između ostalog kriza u Zaljevu, unutrašnja previranja u Iranu te američka i evropska aktivnost „u cilju destabilizacije Turske preko podrške nekim radikalnim i terorističkim organizacijama, kao da je riječ o strankama opozicije, također predstavlja izazov koji se ne može zanemariti prilikom čitanja trenutnog konteksta u kojem se produžava vanredno stanje“.

Što se tiče stanja na mapi stranačke scene u Turskoj, Atacan je potvrdio da savez između Stranke pravde i razvoja (AKP) i Stranke nacionalnog pokreta (MHP) „ostaje aktuelan kada se radi o pitanjima stabilnosti, sigurnosti i borbe protiv terorizma. Međutim, možda će se i prekinuti kada se ove dvije stranke usmjere prema poduzimanju jednostranih akcija u bilo kojem od ovih aspekata“.

Smatra da približavanje između Demokratske stranka naroda (HDP) i Republikanske narodne stranke (CHP) „ovisi o interesima država koje podržavaju ove dvije stranke; kada treće strane budu željele da dvije stranke budu blizu, to će se i desiti, i obrnuto“.

Kompleksna scena

Prema mišljenju političkog analitičara Majeda Azzama „duboka infiltracija grupe Hizmet u institucije turske države pokazuje koliko je komplicirana situacija koja iziskuje da se produži vanredno stanje godinu dana nakon pokušaja vojnog udara“.

Azzam je kazao za Al Jazeeru da „procjene govore da otprilike 500.000 Turaka podržava pokret Hizmet, a da je polovina ovog broja zvanično mobilizirana u džematu. Od tog broja, od 120.000 do 150.000 njih rade u različitim državnim institucijama kao što su sudstvo, tužiteljstvo i sigurnosne službe, te vojska. Nedavno se i ispostavilo koliko je ova organizacija duboko infiltrirana u vojne strukture“.

Ističe da su nedavno u Turskoj po prvi put vođeni razgovori na zvaničnom nivou o mogućnosti ukidanja vanrednog stanja, te očekuje da će se ono uistinu i ukinuti „nakon što završi posljednje produženju ili naredno nakon njega“.

Što se tiče odnosa između političkih stranaka, Azzam smatra da je „zbijanje redova između AKP i MHP prirodna refleksija stanja približavanja između dvije stranke koje imaju bliska intelektualna i nacionalna usmjerenja te predstavljaju blizu dvije trećine turske javnosti, prema procentima na posljednjim izborima“.

Skrenuo je pažnju da se ovo približavanje jasno pokazalo u nekoliko navrata, ne samo kroz dogovor o vanrednom stanju, već i kroz pitanje borbe protiv terorizma, pitanje Sirije te davanja ovlasti turskoj vojsci da izvodi operacije izvan granica turske države prije više od dvije godine.

Izvor: Al Jazeera