Analitičari: Hrvatski BDP u trećem kvartalu pao 10 posto

Analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu ekonomija pala po dvoznamenkastoj stopi na godišnjem nivou (EPA)

Premda se hrvatska ekonomija malo oporavila od rekordnog pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon “lockdowna”, analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu pala po dvoznamenkastoj stopi na godišnjem nivou.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem iduće sedmice prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za treće tromjesečje, a sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjem nivou.

Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako ekonomija pada na godišnjem nivou, što znači da je uronilo u recesiju, no pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 posto u prethodnom kvartalu.

Oštar pad turističkog prometa

Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije korona virusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo ekonomsku aktivnost od druge polovice marta do kraja aprila.

Pad je najviše posljedica slabosti lične potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku korona krize, pad turističkog prometa bio je oštar.

Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 miliona turista, što je 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 miliona.

Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje.

U proteklom tromjesečju proizvodnja je pala 1,3 posto na godišnjem nivou.

Moguć veći pad nego 2009.

Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inostrane, na što ukazuje pad izvoza od početka godine.

Premda ublažen, pad ekonomije u ovoj godini mogao bi biti veći nego za finansijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto.

Vlada očekuje veći pad ekonomije nego 2009. godine, pa tako procjenjuje da će BDP pasti 8,0 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB), također, očekuje pad od 8,0 posto, dok Evropska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatska ekonomija skliznuti za 9,6 posto.

I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerovatno biti dublji nego za globalne finansijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće.

Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast ekonomije očekuje već iduće godine.

Izvor: Agencije