Američko viđenje pitanja ISIL-a

Piše: Mahmoud al-Adam

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je 19. decembra pobjedu nad skupinom Islamska država Irak i Levant (ISIL) u Siriji, smatrajući to dovoljnim razlogom da povuče svoje snage iz te zemlje. Američko ministarstvo odbrane (Pentagon) složilo se sa takvom odlukom te saopćilo kako je započelo operaciju povlačenja svojih trupa iz Sirije.  

Ovakva odluka predsjednika Trumpa potakla je brojne rasprave u SAD-u, kojoj su se usprotivili američki saveznici i visoki američki vojni dužnosnici, što je Jamesa Mattisa, američkog ministra odbrane, navelo da podnese ostavku.  

Međutim, veliko iznenađenje je predstavljao godišnji izvještaj američke Nacionalne obavještajne službe o procjeni globalnih prijetnji s kojima bi se SAD mogao suočiti, a kojeg je iznio Daniel Kouts. U pometnutom izvještaju se navodi kako ISIL još uvijek kontrolira hiljade boraca u Iraku i Siriji.     

Kouts je dodao da ova skupina i dalje ima osam ogranaka i više od 12 mreža, pored hiljada pristalica raširenih po cijelom svijetu uprkos značajnim gubicima koji su joj naneseni kada je riječ o vođama i teritorijama.   

Naglasio je da će ISIL iskoristiti smanjivanje pritiska na terorizam kako bi ojačao svoje tajno prisustvo i ubrzao obnovu svojih kapaciteta, poput medijske produkcije i operacija u inozemstvu.       

Sa druge strane, Gina Haspel, direktorica Centralne obavještajne agencije – CIA, ukazala je na prisustvo hiljada ISIL-ovih boraca, naglasivši da agencija naporno radi na tome da spriječi pripadnike ove skupine da se vrate svojim aktivnostima.     

Ovo snažno upozorenje dolazi uprkos tome što je vršilac dužnosti američkog ministra odbrane Patrick Shanahan saopćio da će ova skupina u nekoliko narednih sedmica izgubiti sva preostala područja u Siriji te da je opasnost od terorizma “znatno smanjena”.

Taktiziranje

Različiti američki stavovi potvrđuju da postoje duboka neslaganja koja utječu na način na koji se svaki tim bavi pitanjima vanjske politike, kako ističe izvještaj francuske informativne agencije. Svako izražava svoje stavove i mišljenje pri čemu se ne uzimaju u obzir stavovi i mišljenja drugih aktera u Bijeloj kući, uključujući i predsjednika.      

Međutim, u izvještaju iste ove agencije se navodi da neslaganje među američkim zvaničnicima u vezi s procjenama moći skupine ISIL i povlačenja trupa iz Sirije, potvrđuju kako je najava povlačenja samo taktika za ostvarivanje nekih američkih interesa.    

Jedan od najvažnijih interesa je potaknuti neslaganja i stvoriti neku vrstu haosa i raskola na putu Astane između Rusije, Irana i Turske, tri aktera u sirijskom pitanju.   

Američki prijedlog o uspostavi sigurne zone na dubini od 32 kilometra uz tursko-sirijsku granicu, na što je Ankara pristala, došao je bez prethodnih konsultacija s njenim saveznicima. Time je otvorena mogućnost za krizu s Moskvom koja je rekla da će razmotriti pitanje uspostave sigurne zone i evaluirati ga iz perspektive jedinstva sirijskog teritorija i sposobnosti sirijskog režima da nametne kontrolu nad svojim teritorijem u najkraćem mogućem roku.

Stara neslaganja

Izgleda da neslaganja u stavovima predsjednika Trumpa i sigurnosnih institucija nisu prva takve vrste, i to nije ništa novo za američke političare, tvrdi ​Steven Rogers, član Trumpovog savjetničkog tima tokom predizborne kampanje.   

Predsjednik Ronald Regan je osamdesetih godina prošlog stoljeća kritizirao izvještaje tih agencija o pokušaju ubistva pape Ivana Pavla II, te nije vjerovao u procjenu koju je iznijela CIA. Predsjednik George W. Bush je također sumnjao u informacije obavještajnih službi vezano za Irak.      

Rogers je u intervjuu za Al Jazeeru dodao kako to ne znači da obavještajne službe ne obavljaju svoje zadatke, nego da predsjednik ima pravo da iznese ono što misli prilikom ocjene rada ovih agencija, i on ima pravo da korigira i izražava sumnju u ono što ove službe iznose.     

Pojašnjavajući to, Rogers kaže da se obavještajne agencije bave samo informacijama do kojih dođu, ali postoji velika mogućnost da do nekih informacije nisu došli. Zbog toga je predsjednik dužan da radi ono što je u interesu naroda i nacionalne sigurnosti, a predsjednikova politika je ta koja će na kraju prevladati i pobijediti.

U tom kontekstu, John Kerry, bivši istražitelj Odbora za vanjske poslove Senata, u intervjuu za Al Jazeeru je izjavio da predsjednik Trump govori ono što misli i da ga ne interesira priroda informacija koje dobivaju obavještajne službe.

Mnogo grešaka

John Kiriakou, bivši agent CIA-e, naglašava da predsjednik ima pravo da kaže kako obavještajne službe čine mnogo pogrešaka, međutim, kada je riječ o posljednjem izvještaju kojeg je predočio Kouts, treba reći da on u ovom slučaju predstavljao svih 19 obavještajnih agencija u zemlji i da je izašao sa zajedničkim izvještajem, a ne samo s procjenom CIA-e. 

Dodaje da predsjedniku Trumpu stižu informacije i na druge načine i da dobiva savjete s brojnih strana iz zemlje i inozemstva. On sluša izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, lidere sa Bliskog istoka, iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, “što pokreće problem sukoba funkcija i ovlasti u upravljanju pitanjima koja se tiču nacionalne sigurnosti”.       

Sukob između Bijele kuće i obavještajnih institucija pripisuje tome da Trump dolazi izvan ovih institucija koje su navikle regrutirati predsjednike i stavljati ih na čelo. Što se tiče Trumpa, stvari nisu takve, zbog čega ih on ne sluša, kazao je.      

Nastavlja da je problem u tome što šefovi obavještajnih službi ostaju, dok se predsjednici mijenjaju. Zbog toga će sadašnji obavještajni tim raditi samo na tome da opstruira rad predsjednika kako bi usporili njegovu politiku sve dok ne ode s dužnosti i dok ne dođe novi predsjednik. To je vrlo opasno jer se time ograničava rad predsjednika i ne dopušta mu se da provodi svoju vlastitu politiku, kazao je.

Izvor: Al Jazeera