Oglasi

Američki strahovi od uplitanja u izbore, pogledi uprti prema Kini

Složenost američkog političkog sistema dopušta postojanje rupa kroz koje strana država može neposredno utjecati.
Hoće li Kina utjecati na izboreEPA

Visoki američki dužnosnici ponavljaju optužbe koje upućuju na to da Kina ulaže intenzivne napore da se umiješa u predstojeće predsjedničke izbore, zakazane za 3. novembar.

U razgovoru za Hudson Institut u Washingtonu, pred manjim skupom stručnjaka i zainteresiranih ljudi, direktor američkog Federalnog istražnog bira (FBI) Christopher Ray iznio je optužbe na račun Kine rekavši da ta zemlja čini sve što je u njenoj moći da postane glavna sila, što bi joj omogućilo da ukloni Sjedinjene Američke Države sa vrha svjetskog poretka.

Ray je optužio Kinu da provodi velike obavještajne operacije, što obuhvata i moguće miješanje u američke predsjedničke izbore koji su zakazani za novembar.

"Peking vodi opsežne obavještajne operacije, koje uključuju i guranje u pravcu opcija koje mu odgovaraju", rekao je Ray, s tim da nije pojasnio podržava li Kina republikanskog predsjednika Donalda Trumpa ili demokratskog kandidata Joea Bidena.

Priroda sistema

Složenost američkog političkog sistema dopušta postojanje rupa kroz koje strana država može neposredno utjecati na američke izbore, usprkos zakonima koji zabranjuju bilo kakvu ulogu stranaca u finansiranju ili utjecaju na izbore.

Također, dopušta kompanijama za odnose s javnošću i lobističkim grupama da vrše indirektan utjecaj kroz velike ugovore sa snažnim kompanijama koje omogućavaju da se na različite načine poruke država koje zastupaju prenesu krugovima donositelja odluka.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa SAD-a, Kina je sklopila ugovore s više od 15 "kompanija za lobiranje" i odnose s javnošću s ciljem vršenja pritiska na donositelje odluka, Kongres, medije i Bijelu kuću kako bi usvojili stavove i politike koje se ne kose s kineskim interesima.

Dvije zemlje povezuju jaki trgovinski odnosi, dok je obim bilateralne trgovine prošle godine dosegao više od 600 milijardi dolara, uprkos trgovinskom ratu između dvije strane.

Direktor FBI-a dotaknuo se fenomena stranog utjecaja, rekavši da je "tradicionalni strani utjecaj u američkoj politici uobičajena i legalna diplomatska aktivnost koja se obično provodi diplomatskim putem".

Ray se također osvrnuo na ono što je nazvao "zlonamjernim metodama" koje koristi Kina, uključujući "pokušaje iskrivljavanja i kriminalnih ili prisilnih radnji kako bi se utjecalo na politike naše vlade, iskrivljavanje javnog diskursa u našoj zemlji i potkopavanje povjerenja u naše procese i demokratske vrijednosti".

Iznoseći direktne optužbe protiv Kine, Ray je naglasio da je ta zemlja "bila uključena u krajnje zlonamjernu kampanju stranog utjecaja, a njezine metode uključuju podmićivanje, iznuđivanje i tajne dogovore. Kineski diplomati također koriste otvorene i javne pritiske, i koriste određene ličnost kao posrednike kako bi se vršio pritisak na američke dužnosnike da daju povlastice Kini".  

Izvještaji američke vlade pokazuju da je Kina koristila brojna sredstva u pokušaju da ostvari svoje ciljeve, bilo putem cyber napada ili čak krađe informacija, podataka i ideja, preko kineske obavještajne službe i raznih privatnih kompanija koje rade za tu zemlju. Također, to čini preko studenata postdiplomskih studija u okviru programa "Hiljadu talenata", koji je nadzirala kineska obavještajna služba.

S druge strane, ne postoje neka značajnija ograničenja za korištenje društvenih medija u pokušaju da se povećaju šanse jednog ili drugog kandidata, kao što je to bio slučaj na izborima 2016. godine, kada je Rusija na indirektan način koristila aplikacije Facebook i Twitter da podrži kandidata Donalda Trumpa.

Kineski studenti

Obavještajne službe nedavno su pozvale američke univerzitete da razviju mehanizme za praćenje i nadziranje studenata, profesora i istraživača povezanih s istraživačkim institucijama kineske države.

Američke obavještajne službe sve više sumnjaju u kineske studente, profesore i istraživače, strahujući da bi oni mogli obavljati špijunske aktivnosti za svoju zemlju ili igrati indirektnu ulogu u utjecaju na rezultate predstojećih izbora.

Govoreći pred skupom guvernera saveznih država prošlog mjeseca, savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien naglasio je da "Komunistička stranka Kine ima za cilj preuzeti kontrolu nad svojim i građanima drugih zemalja. To je viši cilj komunizma u koji vjeruju". O'Brien je upozorio da Kina nastoji utjecati na američki narod i njihov način života.

Posljednjih mjeseci, dužnosnici FBI-a posjetili su nekoliko univerziteta kako bi ih potaknuli da počnu raditi na praćenju osoba. Dužnosnici su zatražili od univerziteta da pregledaju postojeća istraživanja i eksperimente koji mogu imati vojnu ili sigurnosnu primjenu.

FBI se fokusira na studente i istraživače na polju tehnologije, inženjerstva i matematike.

Kina i američki predsjednički kandidati

Kina slijedi tihi pristup u pogledu bavljenja pitanjima američke unutrašnje politike, no predsjednik Trump je stavio tu državu u središte predstojećih izbora kada je naglasio za Reuters da će Peking "učiniti sve što je u njegovoj moći" da on izgubi predsjedničke izbore.

Tim analitičara smatra da Kina preferira ostanak predsjednika Trumpa na vlasti, jer to negativno utječe na imidž Sjedinjenih Američkih Država širom svijeta i ugrožava temelje američkih saveza sa državama koje su neprijatelji i susjedi Kine.

S druge strane, neki vjeruju da bi Bidenova pobjeda zaustavila trgovinski rat i dovela do povratka pozitivnog odnosa Washingtona s Pekingom, iako se ovaj tim boji širenja mreže saveza Washingtona čiji je cilj suzbijanje Kine.

Sa izbijanjem pandemije novog korona virusa, Kina se našla u središtu pažnje predizbornih kampanja dvojice kandidata, što se može vidjeti i u propagandnim kampanjama na američkim televizijskim ekranima ili u raznim društvenim medijima.

Anketa koju je proveo istraživački centar Pew na 1.000 američkih birača u martu otkrila je da oko dvije trećine Amerikanaca (66 posto) ima najnegativnije mišljenje prema Kini u posljednja dva desetljeća.

Stopa neprijateljstva prema Kini porasla je više od 20 postotnih bodova među Amerikancima otkako je Trump došao na vlast u januaru 2017. godine.

Također, 72 posto republikanaca izrazilo je negativan stav prema Kini, dok se postotak među demokratama smanjio na 62 posto. Anketa je također pokazala da 71 posto Amerikanaca nema povjerenja u kineskog predsjednika Xi Jinpinga, dok je ta brojka sredinom 2019. godine iznosila 50 posto.

Republikanci vjeruju predsjedniku Trumpu kao vođi koji je sposoban da se suoči s Kinom, dok demokrati vjeruju da će se fokusiranjem na Kinu povećati njihove šanse za pobjedu na izborima u novembru.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.