Američki san Donalda Trumpa: Od reality zvijezde do predsjednika

Ko je on zaista?… Kako je postao predsjednik?… telopi su koji otvaraju novi Netflixov televizijski mini serijal od četiri epizode Trump: Američki san (Trump: An American Dream), dok u pratnji lijepe supruge i dramatične muzike, svojstvene vestern filmovima, iz kuće izlazi ozbiljni i odlučni čovjek u odijelu, zlatnih pramenova i odmjerenog hoda te ulazi u predsjedničko vozilo s američkim zastavama. Sirene se pale, automobili se pokreću, a novopečeni američki predsjednik nastavlja uvježbavanje pripremljenog govora, popraćeno grimasama, mimikom i gestikulacijom.

Kamera se diže i otkriva Bijelu kuću kao naredno odredište presjedničke limuzine “Cadillac One”, a iz Kongresa dopire najava: “Gospodin govornik, predsjednik SAD-a…” Na podij se penje zlatokosi muškarac i svojim prvim predsjedničkim govorom počinje novu eru američke historije, jednu od najintrigantijih, najsatiričnijih te najneizvjesnijih. Njegovo ime je Donald Trump.

Oni koji ga znaju 50 godina

Riječ je, dakle, o britanskom mini-serijalu standardne televizijske forme, sačinjenom od četiri epizode, koje, kroz arhivske snimke, fotografije te snimljene intervjue, prate nevjerovatan 50-godišnji životni put Donalda Trumpa. Originalnost, istinitost i ekskluzivnost serijala autori Daniel Bogado i Barnaby Peel najavljuju telopom: Intervjui s onima koji ga znaju preko 50 godina… prijateljima i neprijateljima… uz pomoć kojih će prvi put na jednom mjestu biti objedinjen cjelokupni život Donalda Trumpa, od bahatog nasljednika, preko ambicioznog biznismena, reality zvijezde i, na kraju, predsjednika Amerike, te prezentirati na djelu njegov životni moto – “Preko leševa do cilja”. Tako prva epizoda naslova Manhattan vraća radnju u New York 1975. godine, odnosno u period velike ekonomske krize, siromaštva, besperspektivnosti i stvaranja novog vala nasilja. s prosjekom od 3.000 ubistava godišnje.

Prvi Trumpov poznanik koji govori u filmu je Robert Utsey, bivši njujorški policajac. koji je. nakon otkaza zbog spomenutog finansijskog kraha, postao Trumpov vozač i tjelohranitelj. Nakon njega, priču o “gradu straha” nastavlja novinar New York Posta George Artz, koji tvrdi da su političari uništili New York svojom nekontrolisrnom potrošnjom i stvaranjem dugova. Uporedo s ekonomskim padom New Yorka, autori serijala počinju uspon Donalda Trumpa, kao bogatog nasljednika koji je odlučno želio nastaviti i dodatno unaprijediti porodični biznis s nekretninama. Ipak, za razliku od njegovog oca Freda Trumpa, koji je gradio stanove za radničku klasu, fokusirajući se na siromašni dio New Yorka, kao što je Brooklyn, Donald je razmišljao samo o Manhattanu i velikim luksuznim neboderima za elitu.

Trump kakvog ne poznajemo

U aktuelnoj američkoj javnosti lik i djelo Donalda Trumpa su izgrađeni od njegovih svakodnevnih šovinističkih, seksističkih, rasističkih ispada, koji su nastajali nakon pobjede na američkim predsjedničkim izborima, te je on u međuvremnu postao svjetska “persona non grata” broj jedan. Ipak, u prvoj epizodi serijala Trump: Američki san autori prezentiraju drugu stranu Donalda Trumpa, onu koja je u međuvremenu izgubljena u općeprihvaćenom prikazu narcisoidnog, arogantnog, lajavog te nesigurnog čovjeka. Već u prvom Tumpovom historijskom intervju s poznatom showbizz novinarkom Ronom Barrett on se predstavlja kao izrazito odlučan, odmjeren i ambiciozan mladić naočitog izgleda, koji teži da postane poput svoga oca, “uspješan, snažan, dinamičan…”

“Postoji li nešto što ne možete imati?”, upita Barrett Trumpa. “Ako vjeruješ da nešto ne možeš imati, vjerovatno to nećeš ni imati”, odgovara mladi Trump. Za razliku od današnjeg Trumpa, koji izjavljuje kako su Meksikanci silovatelji, a žene naziva debelim svinjama i psima, njegova mlada verzija je bez ikakvih predrasuda za svog tjelohranitelja zaposlila Afroamerikanca (Robert Utsey), a građevinarku Barbaru Res učinila prvom ženom koja će voditi izgradnju jednog velikog građevinskog projekta u New Yorku.

“U to vrijeme broj žena inženjera je bio sveden na jedan ili dva postotka i kada me Trump upoznao, vjerovatno sam ga impresionirala jer sam bila žena koja radi ‘muški posao'”, kaže u serijalu Barbara Res, koja je svojevremno bila nadzornik izgradnje Trumpovog Tornja te dodaje: “Bila sam agresivna. Nisam trpjela ničija sra..a… I Trump je to obožavao. Kad me je konačno zaposlio, zvao me je ‘ubica’.”

Brak s Ivanom Zelnickovom

“Bio je poželjan neženja u gradu i volio se zabavljati. Izlazio je s lijepim ženama, ali ja sam nastavio viđati samo gospođicu Ivanu”, otkriva Utsey te nastavlja, uporedo s izmjenjivanjem fotografija i snimaka Ivane Zelnickove: “Zadovoljavala je sve njegove kriterije. Imala je fakultetsku diplomu. Bila je model, što znači da je bila lijepa žena. I, kuhala je.” “To je kasnije preraslo u veoma vruću romansu”, dodaje porodična prijateljica Trumpovih Nikki Haskell.

Na Trumpovu inicijativu, Ivana odustaje od bavljenja manekenstvom i postaje njegova desna ruka te pod svoju nadležnost preuzima cjelokupno uređenje Tornja, ali i sve ostale poslove svog budućeg muža. Donald i Ivana su postali savršen ljubavni par i odličan tim u poslovnom smislu. Vjenčali su se u crkvi, dobili djecu i sve je djelovalo savršeno.

Nije podnosio gubljenje

“Napadao je dvije vrste ljudi. Napadao je slabe ljude, jer je pronalazio njihove slabosti i iskorištavao ih, i napadao je ljude koji napadaju njega, ali duplom mjerom”, nastavlja Barbara Res svoju verziju poznastva s Trumpom. Već, dakle, tokom izgradnje Tornja Trump je počeo predstavljati svoju beskompromisnost u ostvarivanju zamišljenih ciljeva. Svoje prvo oružje za uništavanje neistomišljenika je pronašao u poznatom advokatu, koji je svjedobno zastupao “kumove” svih pet mafijaških porodica, Royu Cohnu, uz pomoć kojeg je, naposlijetku, na Državnom sudu za žalbe izvojevao poresku olakšicu za Toranj u iznosu od 74 milion dolara. Prethodno se u televizijskoj emisiji odlučno sukobio s članicom Gradskog vijeća u New Yorku Ruth Messinger, koja je uporno odbijala da mu odobri zahtjev za “tax breakom”, a koju je na koncu nazvao “”smiješnom”.

Na kraju prve epizode, zbog razilaženja u mišljenjima, tadašnjeg gradonačelnika New Yorka Eda Kocha Trump naziva “moronom”, što se poslužiti kao prvi nagovještaj njegovog preobražaja u čovjeka kakav je danas. “Donald Trump je iznenada stupio na scenu kao izrazito borbena figura. Postao je druga osoba”, kaže politički novinar i Trumpov poznanik Ken Auletta.

Kad slava udari u glavu

Nakon spektakularnog otvorenja Tornja, koji je predstavljen kao “najvažnija zgrada na svijetu”, s najskupljim stanovima, radnjama i poslovnim prostorima na Manhattanu, u svijet showbiza Donald Trump ulazi na velika vrata. “Pitaju me kako si dobio 40 godina poreske olakšice, a ja im uvijek kažem: jer nisam tražio 50”, kaže u jednoj izjavi za medije Donald Trump, koji je sa svakim svojim novim pojavljivanjem u javnosti postajao sve nadobudnijim, pohlepnijim, bahatijim. Da je riječ o čovjeku kojem nikad ništa neće biti dovoljno, Trump će dokazati s bjesomučnim pokušajima širenja svoje imperije, predstavljenim u drugoj epizodi serijala naslova Kockar. “Tada sam vjerovala, kao što vjerujem i danas, da je poput mnogih mladih muškaraca koji su imali uspješne očeve, on svjesno ili nesvjeno htio dokazati da je veći i bolji nego tatica”, otkriva novinarka Barrett.

Uprkos protivljenju oca, koji ga je savjetovao da se ne bavi s onim što ne poznaje, Trump dolazi u Atlantic City, gdje otvara tri kockarnice, kupuje aviokompaniju, nogometni tim, privatni avion, jahtu, hotel “Plazu”, postaje domaćin velikih sportskih događaja i redovan gost poslovnih i zabavnih televizijskih emisija te, na kraju, i reality zvijezda u vlastitom showu Pripravnik. U tom periodu nekontroliranog uspona brenda “Trump” javljaju se glasine o Donaldovoj aferi s amaterskom manekenkom Marlom Maples, a u jednom medijskom istupu on otkriva svoje pravo lice te izjavljuje “kako odbija spavati sa ženom koja je rodila dijete”.

Zbog nerazumnog zaduživanja i ogromnih kamata te nemogućnosti njegovih poslovnih poduhvata da ostvare profit, Trump dolazi do ruba finansijske propasti. Ipak, da su neki ljudi rođeni sretniji od drugih dokazuje Trumpov nevjerovatni spas od bankrota, potpomognut krajnje uspješnom prodajom dionica na Wall Streetu, koju niti jedan ekonomski stručnjak u svijetu tada nije mogao predvidjeti.

‘Jednog dana postat ću predsjednik’

“Da li bi se ikada kandidirao za predsjednika Amerike?”, upita Barrett Trumpa, na što on odgovara pozitivno, ali “samo pod uslovom da prethodno doživim bankrot”, dodaje. Da ima određene afinitete prema politici Trump je nagovještavao već početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, ali uprkos konstantnom nagovaranju određenog dijela njegovih poznanika i pristalica, on je jednako uporno odbijao definitivni politički aktivizam, što će trajati sve do 2008. godine i pobjede Baracka Obame na američkim predsjedničkim izborima. Nakon toga Trump otkriva Twitter te otvara nalog, na kojem gotovo istovremeno dobiva ogromnu podršku od fanova za predsjedničku kandidaturu. “Ono što nama treba u Washingtonu jeste poduzetnik! Trebaš se kandidirati za predsjednika”, jedan je od komentara Trumpovih Twitter sljedbenika.

Prijelomni trenutak za Donalda Trumpa desio se u aprilu 2011. godine, tokom večere u organizaciji novinara koji izvještavaju iz Bijele kuće, kada ga je predsjednik Obama doslovno ponizio kao jednog od gostiju. “Kako su neki od vas čuli, savezna država Hawaii je objavila moj oficijelni rodni list. Ali, niko nije ponosniji, da je ovo pitanje rodnog lista sada riješeno, od Donalda. I to zato jer se sada on može posvetiti pitanjima od presudne vrijednosti. Kao… da li smo lažirali slijetanje na Mjesec? Šta se, zapravo, desilo u Roswellu? I gdje su Biggy i Tupac?”, rekao je tada Obama u prvom javnom odgovoru na Trumpova uporna medijska prozivanja i špekulacije o njegovom mjestu rođenja. Kao i svaki put do tada, obećao je sebi da će njegova riječ ipak biti zadnja. I bila je, 8. novembra 2016. godine, kada je proglasio pobjedu na 58. predsjedničkim izborima u SAD-u.

Trump je u konačnici ostvario svoj “američki san” i postao predsjednik Amerike i jedino što je preostalo novinarima, umjetnicima i ostalim društvenim i političkim aktivistima jeste podsjećati svijet kako je u tome uspio. Jedan od odgovora na to pitanje nudi upravo ovaj serijal, koji, kroz jednu krajnje nevjerovatnu životnu priču, uvjerljivo i detaljno prezentira ostvarenje “američkog sna” i svega onoga što on zapravo predstavlja u stvarnosti.

Izvor: Al Jazeera