Američki lobisti kreiraju evropske zakone

Zahvaljujući kompleksnim procedurama, za početak biznisa BiH je plasirana na 184. mjestu, piše autor (EPA)

Piše: Harun Cero

Max Bank iz firme LobbyControl, koja se bavi razotkrivanjem utjecaja različitih lobističkih grupa na politike država, tvrdi da “visoki čelnici američkih kompanija, lobisti, od sredine 1990-ih godina imaju ogroman utjecaj na donošenje zakona u Evropskoj uniji“.

Prema studiji koju je objavio Corporate Europe Observatory, američke firme koriste trgovinske razgovore da bi blokirale zakone EU-a i prije nego što su oni doneseni. CEO je naveo i primjere koji to dokazuju.

“Lobisti mogu u svako vrijeme utjecati na procese donošenja odluka mnogo prije nego što političari to predlože”, upozorila je kompanija Lobby-Controller Bank.

Max Bank tvrdi da su EU i SAD sredinom 90-ih počele sarađivati putem različitih sporazuma, kao što je Transatlantic Business Dialogue, i da od tada američke firme uspijevaju odložiti donošenje zakona u EU ili ih čak blokirati.

“Ove forme dijaloga su do sada bile neformalne, ali one bi potpisivanjem sporazuma o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu postale formalne”, kaže Bank.

‘Obostrana korist evropskih i američkih firmi’

Kao primjere američkog utjecaja Bank navodi prijedlog zakona EU-a o regulaciji otrovnog elektronskog smeća, manjak nadzora nad osiguravajućom kućom AIG pred ekonomsku krizu 2008. godine i sporazum Safe-Harbor, koji je omogućio američkim kompanijama da se ne drže pravila za zaštitu sigurnosnih podataka.

 
 

Također, navodi da su američke firme imale utjecaja na donošenje zakona o eksperimentima na životinjama i emisiji štetnih plinova.

Uključene velike kompanije

Velike kompanije kao što su BASF, Audi, Merck i Ford redovno šalju svoje predstavnike na sastanke TABD-a.
Tu mogu predstaviti svoje ideje i iskoristiti veze s političkim čelnicima.
Na zvaničnoj stranici TABD-a su navedene prednosti članstva u ovoj grupi, a također se navodi da će ona vladama pomoći da izađu iz finansijskih kriza i savjetovati ih.
Kao prednosti članstva se navode veze s političkim čelnicima i poboljšanje transatlantskih ekonomskih veza.

“Jednostavno rečeno, američke kompanije su do sada utjecale na zakone u oblastima zaštite potrošača, okoliša, klimatskih promjena, zaštite podataka i regulacije finansijskih tržišta”, ističe ekspert LobbyControla.

Na pitanje na koje načine američke firme konkretno mogu utjecati na donošenje zakona, Bank je kazao da one to rade putem različitih lobističkih platformi, kao što je već spomenuti TABD.

“To je platforma za direktore evropskih i američkih firmi. Ona je bila temeljna za pripremu pregovora o TTIP-u. Sve zemlje koje su članice TABD-a su umiješane u saradnju EU-a i SAD-a, te tako imaju pristup evropskim i američkim zvaničnicima koji djeluju na najvišem nivou.”

Od 2013. godine TABD djeluje pod okriljem Vijeća za transatlantske poslove, koje okuplja velike evropske i američke kompanije.

“TABD i TABC su najutjecajnije lobističke organizacije i posljedice njihovog rada bi mogle biti fatalne.”

Max Bank je mišljenja da je jedini način da se eliminira utjecaj američkih kompanija na zakonodavstvo EU-a blokiranje sporazuma TTIP.

“I u prošlosti su postojale grupe kao što je TABD, a njihov utjecaj je uvijek bio jednostran. Sada je takvih grupa više i tome se mora stati ukraj”, zaključio je on.

Politički analitičar i profesor na Ludwig-Maximilians univerzitetu Martin Brusis smatra da “tajni pregovori” o TTIP-u, koji se dešavaju iza kulisa, multinacionalnim kompanijama ostavljaju veliki prostor za utjecaj.

Za razliku od Banka, on smatra da lobisti imaju najviše utjecaja na zakone koji se tiču tema o kojima se ne govori dovoljno u evropskim institucijama i koje nisu u fokusu nevladinih organizacija.

Problem je, tvrdi Brusis, činjenica da velike kompanije velikim dijelom finansiraju eksperte koji su uključeni u izradu zakona, pa ih tako i kroje po mjeri firme koja ih plaća.

“U nekim područjima zakonodavstva Evropska komisija i druge institucije ne mogu bez takvih eksperata ‘sa strane’, jer oni posjeduju znanje da neki zakon provedu na pravi način.”

Brusis smatra da se ta vrsta lobiranja ne može zaustaviti. Mišljenja je da se samo može raditi na tome da se potrošači i nevladine organizacije više integriraju u javne konsultacije o novim zakonima u EU. Tako se, smatra on, utjecaj velikih kompanija jedino može smanjiti, ali ne i eliminirati.

Misteriozni dokumenti

Njemački vicekancelar Sigmar Gabriel nedavno je predstavio sobu u kojoj će zastupnici njemačkog Parlamenta i ministri regija imati uvid u dokumente koji se tiču pregovora o TTIP-u.

Tako su od početka februara njemački zvaničnici dobili priliku pročitati sve dokumente vezane za TTIP u Ministarstvu ekonomije. No, u sobi gdje se nalaze dokumenti uvijek će se nalaziti jedan čelnik Ministarstva ekonomije, a mobiteli, fotoaparati i diktafoni ne smiju se unositi. Papiri i olovke će uvijek biti u sobi, tako da čelnici neće smjeti donositi svoje.

Gabriel je predlagao da se dokumenti prebace u njemački Parlament, ali američka strana je to odbila.

“Nemam razumijevanja za tajne o TTIP-u, ali priznajem da pregovori nisu dovoljno transparentni”, zaključio je Gabriel.

Dokumenti o TTIP-u baš i nisu javni, a to se da zaključiti iz nekoliko stvari.

Kao prvo, čelnici neće imati uvid u sve dokumente koji se tiču sporazuma, a kada ih pročitaju, neće smjeti govoriti o njima. Ukoliko budu govorili o dokumentima, čelnici će biti kažnjeni.

Kao drugo, kopiranje dokumenata je zabranjeno, a niko ih ne smije čitati duže od dva sata.

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo je predloženi sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a, a uključuje i države kao što su Kanada, Meksiko te zemlje kandidatkinje za ulazak u EU, te članice EFTA-e.

Izvor: Al Jazeera