Američki ekspert u BiH: Okidač za borbu protiv korupcije

Larsonovo 35 godišnje iskustvo u pravosuđu indikator je da je on sposoban za svoju misiju (Arhiva)

„Mnogi ovdje nisu sretni zbog toga što sam ja došao,“ rekao je Eric Larson u jednom od svojih prvih javnih istupa u bosanskim medijima. Svojevrsna euforija stanovištva Bosne i Hercegovine zbog dugo najavljivanog dolaska američkog diplomate i eksperta za borbu protiv korupcije Erica Larsona u Sarajevo potvrđuje da je korumpiranost svih segmenata društva jedan je od najvećih generatora frustracije stanovništva. Upravo je uvjerenost da se gotovo nikakva usluga javnih službi, posao, niti profesionalna afirmacija ne mogu dobiti bez podmićivanja glavni razlog beznađa i egzodusa mladih u uređenije zemlje. Međutim…

„Građani su prevareni i uvjereni da se ništa ne može učiniti. Toga je već dosta!” kaže nam Larson, objašnjavajući svoju misiju.

BiH sve korumpiranija

Objektivni pokazatelji potvrđuju da je nivo korupcije u BiH sve viši. Transparency international početkom godine objavio je da je na rang-listi 180 zemalja, ocjenjivanih prema indexu percepcije korumpiranosti, BiH pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i zajedno sa Kosovom zauzela 101. poziciju. BiH je među zemljama koje u kontinuitetu najviše nazaduju. Lošiji u regionu su Albanija i Sjeverna Makedonija, a bolji od BiH su Srbija, Crna Gora i Hrvatska.

„Korupcija je sveobuhvatni problem koji utječe na ekonomiju, politiku, pa čak i na sigurnost i stabilnost BiH. Ona je negativno i značajno naštetila razvoju BiH, obeshrabrila ekonomska ulaganja i izazvala depopulaciju zemlje tako što su demoralizirani građani emigrirali u inostranstvo. Ovim se pitanjem trebamo pozabaviti hitno i odlučno,“ tvrdi Larson Dakle,  posljednji je trenutak da se konačno pokrenu efikasne antikoruptivne akcije umjesto fingiranih istraga koje ne vode ničemu.

Očekivanja stanovništva kreću se od pomenutog pesimizma da se „ovdje ništa ne može učiniti protiv stranačkih hobotnica“ do euforije kako će „konačno neko stati u kraj lopovima“. Stoga je potrebno objektivizirati pitanje – šta sa dolaskom Larsona možemo očekivati u borbi protiv korupcije u BiH?

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Eric Larson sada formalno jeste član administracije Ambasade SAD u Sarajevu, ali je funkcijom viši savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS. Njegov dolazak zapravo je korak u realizaciji američke podrške koju je Matthew Palmera još prošle godine dao bivšoj Vladi KS (premijera Edina Forte i „šestorke“), kada je i u izvještaju Reinharda Priebea Evropskoj komisiji o stanju pravosuđa u BiH ta „muletietnička vlada“ označena kao „svjetli primjer u borbi protiv korupcije“. Kao što je poznato, političkom kombinatorikom SDA-DF-SBB „šestorka“ je razbijena, „antikoruptivna vlada“ smijenjena, a naknadne analize ukazivale su da je upravo strah od najavljenog otvaranja krupnih slučajeva korupcije bio pravi razlog za njenu smjenu. Čak je ova smjena ocjenjivana i kao „diplomatski neuspjeh SAD i EU“. No, Larson je sada u Sarajevu uz otvorenu podršku Ambasade SAD, što je vrlo bitan faktor.

Američka podrška i snaga građana

„SAD i američki narod posvećeni su BiH koja ima svoje mjesto među demokratskim zemljama Europe i koja svojim građanima ulijeva optimizam za budućnost,“ rekla je otpravnica poslova Ambasade SAD-a u Sarajevo Ellen Germain prilikom nedavnog uručenja novčane donacije Uredu KS za borbu protiv korupcije najavljujući i ciljeve američkog angažmana. „Taj optimizam će biti vidljiv kada svi nivoi BiH budu radili u korist građana, a ne u korist uskih ličnih interesa, džepova političara ili njihovih stranaka. Građani BIH kao i svi građani svijeta zaslužuju kvalitetnu upravu, da imaju povjerenja da javna sredstva, novac koji proizvode svojim radom, bivaju korištena za poboljšanje njihove svakodnevnice“, navela je Germain.

Eric Larson je na prvoj pressici po dolasku naglasio je da je Ambasada SAD-a spremna pomoći u ovom procesu te da je njegovo  imenovanje samo jedan od brojnih napora SAD-a kad je riječ o borbi protiv korupcije u BiH, ali naglašava da je nužna promjena ponašanja građana.

„Građani prije svega, moraju prepoznati koliku snagu zapravo oni imaju u borbi protiv korupcije. Kao pojedinci moraju odbiti da se uključuju u bilo šta sa korumpiranim akterima. Moraju se uključiti u građansku akciju. Moraju glasati i osigurati da se njihovi glasovi čuju. Štaviše, trebaju prijavljivati djela korupcije agencijama, kao što su Ured za borbu protiv korupcije, policija i tužiteljstva“, kazao je Larson

Nesumnjivo da je u pravu, ali ovdje se radi o dva problema koja treba jasno definirati prije akcije. To su: ogromna dimenzija korupcije generirana i zaštićena od političkih centara moći i  devijacija u mentalitetu i poimanju sistema vrijednosti kod stanovništva koje je prihvatilo korupciju kao neminovnost i stil života.

U takvim uvjetima bilo bi nužno da taj prvi korak i uspješan antikorupcijski proces bude potaknut izvana tako da i građani vide kako je to zaista moguće. Nakon toga, sigurno je da bi sada suspregnuto nezadovoljstvo stanovništva bilo oslobođeno kao energija podrške i saradnje u novim akcijama. Kolokvijalno govoreći, građanima BiH potreban je okidač poput prvog bosanskog „slučaja Sanader“ tj. proces protiv visoko pozicioniranog dužnosnika za djelo krupne korupcije. O strategiji, metodama, ciljevima i pravcima djelovanja Eric Larson kaže:

Agresivne mjere

„Bavljenje metama visoke korupcije jeste od presudnog značaja za vraćanje povjerenja naroda. Ali, takvi su slučajevi samo jedan dio šireg strateškog pristupa. Pored toga, moramo se usredotočiti i na korištenje administrativnih zakona i procedura za sprečavanje i uklanjanje korupcije. To uključuje i to da kadrovske agencije otpuštaju korumpirane službenike, umjesto da se fokusiraju samo na krivično gonjenje. Agencije za nabavke, poreze i druge administrativne agencije moraju biti duboko uključene u borbu protiv korupcije. Također, presudne su međunarodne finansijske istrage i operacije povrata imovine u BiH, operacije identificiranja, zamrzavanja, oduzimanja i konfiskovanja prihoda od korupcije. Borba protiv korupcije na nivou „maloprodaje“ koja svakodnevno pogađa obične građane u slučajevima korumpirane policije, ljekara, medicinskih sestara i službenika u obrazovanju… ključni su dijelovi te borbe. Moramo se boriti protiv korupcije na svim frontovima ako želimo postići pobjedu,“ uvjeren je Larson

Na pitanje o tome od koga u svojoj misiji očekuje institucionalnu pomoć i saradnju on je decidan: „Konkretno, očekujemo da policija, tužilaštva i sudovi agresivno poduzmu mjere, zajedno s administrativnim agencijama kao što su Ured za borbu protiv korupcije KS, porezni službenici, službenici za nabave i državni službenici za ljudske resurse.“

Dakle, nesumnjivo je da će njegov rezultat ovisiti o saradnji sa institucijama za provođenje zakona. Međutim, opće je poznato da je osnovna smetnja efikasnosti pravosuđa dosad bio politički uticaj na sudove, od nižih nivoa do VSTV-a. To stoji i u Pribeovom izvještaju prema EK.

Larsonov mandat počinje u momentu još živih istraga afere „respiratori“ i pljačke javnog novca kroz nabavke medicinske opreme, a čiji osumnjičeni protagonisti su upravo visoki funkcioneri, stranke u vlasti i osobe povezane s njima. Da li će to biti ogledni slučajevi za demonstriranje mogućnosti i dometa američkog savjetnika i institucija? Javnost bi to nesumnjivo euforično podržala, ali dosad razotkriveni pogrešni potezi u istragama ukazuju da je već na sceni zataškavanje. Hoće li onda efikasnim akcijama ipak morati prethoditi rekonstrukcija dijelova pravosuđa koje bi trebalo procesuirati korupcijske delikte?

Ko je Eric Larson?

Larsonovo 35 godišnje iskustvo u pravosuđu indikator je da je on sposoban za svoju misiju, za razliku od brojnih stranih diplomata upitnih kompetencija koji su dosad jalovo službovali u BiH.  Obavio je dva mandata na poziciji međunarodnog tužitelja u Specijalnom odjeljenju za ratne zločine i Specijalnom odjeljenju za organizovani kriminal i korupciju Tužilaštvu BiH. Bio je član jedinice za borbu protiv kriminala i korupcije bivšeg šefa OHR-a Paddyja Ashdowna. On je stalni istraživač UN ureda za usluge internog nadzora u Republici Kongo i ekspert za prevenciju zločina UNODC u Austriji. U BiH dolazi iz Crne Gore, a prije toga radio je u misiji EULEX-a u Prištini, kao međunarodni tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Kosova.

U Crnoj Gori njegov mandat višeg savjetnika u Američkoj ambasadi (od 2013.) praktično se poklopio sa naporima Podgorice da izvrše zadatke na putu ka EU iz poglavlja 23 i 24 (državna administracija i korupcija). Arhive događaja ukazuju da su u antikorupcijskim akcijama i u Crnoj Gori učestvovali svi nivoi vlasti, a težišno policijski organi, Agencija za borbu protiv korupcije, tužilaštva te da su javne nabavke bile fokus djelovanja. Istraživanje koje je sprovela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkriva da je samo u periodu 2015.-16. godina tridesetak javnih funkcionera u Crnoj Gori uklonjeno sa funkcija. Što se tiče sudskog procesuiranja od 2013. do 2018. godine tamo je izrečeno ukupno 235 presuda za korupciju, od čega je osuđujućih bilo 44 odsto, ali…

„Ključni je zaključak da se broj presuda za korupciju smanjuje. Ali zaključak, koji je više problematičan je taj da su rijetki postupci protiv javnih funkcionera, bilo na državnom ili lokalnom nivou, kaže advokat MANS-a Veselin Radulović. „U posljednjih pet godina je doneseno šest presuda protiv pet državnih funkcionera. To je ono što bi trebalo da bude korupcija na visokom nivou. Državni funkcioneri su osuđeni 2016. i 2017. godine i uglavnom se te presude odnose na „budvansku grupu“ na čelu sa Svetozrom Marovićem“, kazao je Radulović.

Marović je bio predsjednik DZ Srbije i Crne Gore te vječni kadar Đukanovićevog DPS-a. Crnogorski mediji tada su spekulirali da je „budvanska grupa“ tada osuđena kao primjer da više niko nije nedodirljiv te kako bi se umirila javnost zasićena korupcijom. Ali, tvrdi se i da krupna korupcija još nije ozbiljno demontirana.

No, uzmemo li u obzir da je Tužilaštvo BiH tokom prošle godine izreklo samo jednu, i to oslobađajuću (!) presudu za korupciju, jasno je da je u ovoj zemlji neophodna hitna i konkretna akcija. Nedavno otvorene afere sa sumnjivim nabavkama medicinske opreme možda su prilika za reafirmaciju vladavine prava, iako javnost u BiH odavno zna da na razotkrivanje i procesuiranje čekaju korupcijski slučajevi mnogo većih razmjera nego što su to respiratori plaćeni 10,5 miliona maraka…

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera